Atos 17

Chergash NT (RMY_CHE) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kana o Pavle thaj o Sila nakhline kroz e gava Amfipolj thaj kroz e Apolonija, avile ando Soluno, kaj sas e židovsko sinagoga.
1 Hiremor hina Amfipolos naatu Apolonia bar merar hihamiy naatu hina Thessalonica hitit, nati’imaim i Jew hai kou’ay bar ta batabat.
2 O Pavle, pe piro običaj, dijas lende ande sinagoga, pa gajda trin savaturja raspravilas lenca pale Svete lila.
2 Paul ana yawas mar etei esisinaf na’atube in kou’ay bar run, Baiyarir veya tounu wanawanahimaim buk rusasar tur hai yabih sabuw bairi hima hidudur.
3 Vo objasnilas thaj dokažilas lenđe: “E Hristo trubuja te mudaren thaj te vo uštela andar e mule. A godova Hristos si o Isus saves me objavisarav tumenđe.”
3 Buk wanawanan dinab hikikirum kubuna hai tur eowen eo, “Keriso i biyan nababan namorob naatu morobone namisir maiye.” Naatu Jesu isan iti aorereb kwanonowar, God ana Roubinen Orot. Keriso’oban i nati.
4 Varesave katar e Židovurja paćajine thaj pridružisajle e Pavlešće thaj e Silašće, a gajda vi e but pobožne Grkurja thaj but ugledne manušnja.
4 Sabuw afa Paul yah ikitabir naatu Paul Silas hairi hikofanih. Na’atube Greek sabuw rou’ay gagamin God hikwakwafir auman hirun, naatu bar merar baibin ukwarih auman hirun. |alt="map" src="Pauljr2.tif" size="col" ref="Acts 17.4"
5 Ali e Židoven astarda e ljubomora thaj andar godova line varesaven bilačhe manušen katar o trgo, ćidine e bute themes thaj ćerdine pobuna ando gav. Askal dine po Jasonesko ćher thaj rodenas e Pavle thaj e Sila te inkalen len te sudil pe lenđe.
5 Baise Jew sabuw hibobowen sabuw ef yan rimurih hibow kou’ay gagamin himatar. Naatu nati bar merar gagamin wanawanan hibuyuw hinunuw hin Jason ana bar hiyi hirab. Hikokok Paul Silas tibunuwih hitama’am na’at tabotaitih sabuw titih.
6 A kana či arakhline e Pavle thaj e Sila, astardine e Jasone thaj još varesave phralen, crdine len angle gavešće šorvale manuša thaj čhonas muj: “Vi akate avile okola kaj uzbunisardine o sasto carstvo,
6 Baise hirun hinunuwet ana veya’amaim men hititourih. Basit Jason hibai hifatum baitumatumayah bairi hitainih hina bar merar hai orot gagamih biyah hitit hiwow hio, “Iti orot tafaram wanawanan sabuw hai ma hi’a’afiy hinan boun hina iti ata bar ata merar hitit.
7 a o Jason primisarda len ande piro ćher! Savora von ćeren protiv e carošće uredbe, gajda kaj mothon kaj postojil aver caro – o Isus!”
7 Jason hai merar yi buwih ana baremaim hima aiwob orot Caesar ana ofafar hi’astu’ub teo, Aiwob orot ta i ema’am wabin Jesu.”
8 Kana o them thaj e gavešće šorvale ašundine akava, uznemirisajle,
8 Tur iti na’atube hio hinonowar sabuw rou’ay gagamin na’in naatu bar merar hai orot gagamih hai not hikwaris.
9 ali mukline len pe sloboda tek kana line katar o Jason thaj katar aver phrala zalog.
9 Basit bar merar orot gagamih Jason naatu orot afa bairi kabay hi’uwih hibaiyan, imaibo hibotaitih hin.
10 Čim peli e rjat, e phrala bičaldine e Pavle thaj e Sila ande Verija. Kana aresline okote, počnisardine te džan ande židovsko sinagoga.
10 Hima in mar fo, basit baitumatumayah Paul Silas hairi hiyafarih au Berea hin, naatu hina nati’imaim hititit ana veya mutufor hin Jew hai Kou’ay Bar hirun.
11 Okote e Židovurja sas majplemenite katar okola andar o Soluno thaj spremno prihvatisardine o alav e Devlesko. Svako đes istražinas e Svete lila te dićhen dali si godova čače gajda sar phenen o Pavle thaj o Sila.
11 Nati sabuw i dogoroh hibotawiy men Thessalonica sabuw na’atube’emih. Tur hinonowar i yah bai kwanekwan hima hinowar veya matan hiyi hai buk hiyab hikok hitaso’ob Paul abisa eo i turobe Buk eo’omaim eo ai en?
12 Askal e but Židovurja paćajine, a gajda vi but ugledne Grkinje thaj baro brojo Grkurja.
12 Naatu sabuw moumurih maiyow hitumatum, Greek baibin gagamih afa naatu orot moumurih na’in auman hitumatum.
13 Kana e Židovurja andar o Soluno ašundine kaj o Pavle vi ande Verija propovedil o alav e Devlesko, avile thaj vi okote uznemirisardine thaj pobunisarde e themes.
13 Baise Jew Thessalonica hima’am Paul Berea bibinan ana tur hinonowar ana maramaim hirabon hina yare baimatarin isan hikukeraker.
14 Askal e phral odma bičaldine e Pavle ando primorje, a o Sila thaj o Timotej ačhiline ande Verija.
14 Naatu baitumatumayah marta’imon Paul hibai hiyafar autor re. Baise Silas Timothy hairi Berea hima.
15 A okola kaj pratinas e Pavle, đele leja dži ke Atina thaj askal boldine pe ande Verija. Preko lende o Pavle bičhaldas poruka e Silašće thaj e Timoteješće te so majsigo aven leste.
15 Orot afa Paul hinawiy bairi hina Athens ana fofoninamaim hihamiy, imaibo i himatabir. Paul iuwih eo, “Kwanan Silas Timothy hairi kwana’uwih saisewat hinan bairi anita’imon.”
16 Dok o Pavle ažućarelas len ande Atina, sas zurale uznemirime kaj dićhelas o gav kaj si pherdo idolurja.
16 Paul Athens imaim Silas Timothy hairi ma kakaifih wanawanan, nati bar merar hai totob awan karatan hima’am i’itih isan men iyasisir.
17 E Židovenca thaj e pobožno Grkonenca raspravilas ande sinagoga thaj svako đes po glavno trgo okolenca save okote maladinesas pe.
17 Basit in Kou’ay Bar run Jew naatu Ufun Sabuw iyab God hibitumitum bairi hio, naatu mar etei ahar efanamaim sabuw iyab nati’imaim hinan iti sawar isah i hai tur eo’owen.
18 Gajda astardine te raspravin pe e Pavlesa varesave epikurejcurja thaj e stojičke filozofurja. Jek phenenas: “So akava brbljivco kamel te phenel?” A aver phenenas: “Izgledil kaj propovedil e averenđe devlen” – kaj propovedilas e Bahtali nevimata palo Isuso thaj palo uštipe andar e mule.
18 Naatu orot afa Epikuria kirum efanane hititit naatu orot afa Sitoik kirumane hititit Paul bairi hibas, so’obayah afa hio, “Iti orot rarik kartatanenayan abisa eo’oweh?” Afa hio, “I ana itinin nanawan hai god isah eo.” Iti na’atube hio anayabin Paul i Jesu morobone mimisir maiye isan bibinan.
19 Askal line les thaj inđardine les po sastanko anglo veće po Areopag thaj phendine lešće: “Šaj li phenes amenđe te džanas, sosko si godova nevo sikavipe savo sikaves?
19 Basit Paul hibai hinawiy hina kaniser Areopagus kou’ay nahimaim hitit naatu hio, “Aki akokok iti bai’obaiyen boubun sabuw kubi’obaibiyih inao ana nowar gewas.”
20 Čhos ande amare kan čudne stvarja. Pa kamlamas te džanas so godova trubujasas te značil.”
20 Sawar afa i’o aki anonowar i tur afa boubun aki isai, imih akokok o inakubunabuna gewas inao ananowar.”
21 A sa e manuša andar e Atina thaj e strancurja save trajinas maškar lende či provodinas e vrjama ni ande soste aver osim te ćeren svato thaj te ašunen o nevipe.
21 Athens tafaram matuwan naatu nahtoumanih iyab makwaniyih hai bowabow mar etei tur boubun menamaim tenonowar i boro hinab nati ef yanamaim hinao hinareremor aurih bowabow en.
22 O Pavle ačhilo maškare ando Areopag thaj phendas: “Manušalen andar e Atina! Dikhav kaj sen ande svako vas zurale religiozne.
22 Paul kaniser hai kou’ay Areopagus nahimaim misir eo, “Athens orot! Ayu kwa ai’iti kwa etei i a yawas yayasairenamaim kwama’am.
23 Dok phiravas po gav pažljivo dikhavas tumare svetinje, a arakhlem vi jek žrtveniko pe savo sas ramome: ‘E bipindžarde Devlešće.’ Okova so dakle tumen či pindžaren, a poštujin – godole Devle me objavisarav tumenđe.
23 Anayabin iti bar merar abat areremor akwafiren efan etei aitah, na’atube sibor ana gem ta aitin tafanamaim iti na’atube kwakirum. ‘God wa’iwa’irin takwakwafir.’ God nati wa’iwa’irin kwakwakwafir, baise men kwaso’ob nati God i yait, imih boun akokok nati isan anaorereb kwananowar.
24 O Del savo stvorisarda o them thaj sa ande leste, Gospodari si e nebesko thaj e phuvjako thaj zato či trajil ande hramurja save si ćerde e manušenđe vastenca.
24 God iti tafaram sinaf naatu tafaram wanawanan sawar etei auman sinaf himatar. I mar tafaram ana Regah baise i men orot umahimaim Tafaror Bar hiwowowab imaim ema’amamih.
25 Niti trubun te poslužin les e manušenđe vas, sago kaj si lešće vareso potrebno. Kaj vo si godova savo savorenđe del o trajo, o daho thaj sa aver.
25 Naatu orot umahimaim abisa mamatar i men ekokok nab, anayabin yawas naatu yourabad naatu sawar tutufin etei i akisin biyanane na sabuw yawas tebaib.
26 O Del katar o jek manuš stvorisarda sa e manušen te pheren e sasti phuv thaj majanglal odredisardas lenđe e vrjama thaj o than kaj bešena.
26 Orot ta’imon biyanane sabuw menan ta ta tafaram tutufin etei karatan, nowanowah hibai tema’am. Naatu marasika yakitifuw hai veya anababatun yai, sabuw iyab tafaram menatan hinab nowanowah namatar hinama’am i so’ob hai veya yai.
27 O Del ćerda godova te e manuša roden les, či li varesar inzardinesas pire vas prema leste thaj te araćhen les, vi ako vo naj dur ni katar jek amendar.
27 God iti na’atube sinaf, saise sabuw hitatit hitanuwih naatu umah hitaruteteyan hitanan boro hitatita’ur. Baise i men ef yok na’in ema’am, it ta’ita’imon sisibitamaim ema’am.
28 ‘Kaj, ande leste trajisaras, phiras thaj postojisaras’, sago kaj phendine vi varesave katar tumare pesnikurja: ‘Vi amen sam lešće potomkurja.’
28 Anayabin ’i ana fairamaim it yawasit tama taremor biyat ebi’e’etaw. Kirumamaim tur kabumih kwakikirum na’atube, ‘It i natunatun.’
29 Sar sam amen, dakle, e Devlesko potomstvo, či tromas te gndisaras kaj si o Del sago o kipo ćerdo katar o sunakaj ili rup ili katar o bar save ćerdine e manušenđe vas thaj lenđi mašta.
29 Isan imih it i God natunatun ai’in, men tananot God ana itinin i gold o silver o kabay ta sabuw tar so’obayah i hai yumatabe hitar hirouwen ebatabatamih.
30 O Del či lel ando obzir e vrjama kana senas ando bidžanglipe, ali o Del akana zapovedil sa e manušenđe pe svako than te pokajin pe,
30 Marasika God it ata kasiy ata tengogor i’itah etei was tanen, baise boun sabuw tutufin etei dogorot baikitabir isan ebiyunit tanasinaf.
31 kaj odredisarda o đes kana pravedno sudila sa e themenđe prekal o Manuš saves odredisardas. Godova potvrdisarda angle sa e manuša kana vazda les andar e mule.”
31 Anayabin veya ta yayakitifuw i ema’ama, nati’imaim orot ta tafaram tutufin etei ef gewasinamaim baibatiyin isan i rubinika, naatu nati orot it itinin baiturobe isan i morobone bora’ah maiye.”
32 Kana ašundine kaj spomenil o uštipe andar e mule, varesave marenas muj, a aver phendine: “Pale akava čhasa tute kan aver data!”
32 Morobone misir maiye isan Paul eo hinonowar ana maramaim hi’iyab himarib. Baise afa hikok veya ta na maiye baidudur nowar isan hifefeyan.
33 Gajda o Pavle đelotar lendar.
33 Nati’imaim Paul kaniser hai kou’ay ihamiyih misir in.
34 Ipak, varesave manuša pridružisajle lešće thaj paćajine, a maškar lende sas vi o Dionisije savo sas člano ande baro veće po Areopag, thaj e manušnji alaveja Damara thaj aver manuša.
34 Orot afa hitumatum Paul hi’ufunun, naatu Areopagus ana kou’ay wanawananamaim orot wabin Dionysius auman itumatum naatu babin wabin Damaris naatu baibin afa auman hitumatum.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.