Mateus 10
rmna (RMNA) vs AAI
1 O Isus vičinđa kora peste e dešu duje apostolen hem dinđa len autoritet upro bišukar duhija, te ispudinen len, hem te sasljaren svako nambormipe hem bizoralipe.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 A akavai o anava e dešu duje apostolengere:
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Filip,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 Simon Zilot
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 O Isus bičhalđa akale dešu dujen vaćerindoj: “Ma džan koro manuša taro avera nacije hem ma đerdinen ki nisavi diz e samarijakiri,
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 nego najangle džan koro našalde bakre e izraelesere narodostar.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Džan hem vaćeren lenđe dai o carstvo e nebosoro paše.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Sasljaren e nambormen hem e gubavonen, vazden e mulen hem ispudinen e demonen. Bizo pare priminđen, bizo pare den.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Ma len tumencar zlatna, ni srebrna, ni bakarna kovanice ano tumare pojasija,
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 ni torba dromese, ni aver gad, ni buderi obuća, ni štapi, adalese so o bućarno zaslužini pli plata.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 Kad đerdinena ki nesavi diz ili gav, roden nekas ko ka primini tumen te ačhoven koro leste đikote na džana adathar.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 So đerdinena ko adava čher, vaćeren: ‘Mir akale čhereste’.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Te o čherutne priminde tumen, tumaro mir nek ačhol olencar. A te na priminde tumen, tumaro mir nek irini pe tumenđe.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Te neko na priminđa tumen ili te na manglja te šunel tumare lafija, ikljoven taro adava čher ili tari adaja diz hem tresinen i prašina tumare prendar sar znako zako zoralo odbiba.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Čače, phenava tumenđe, ko dive oto baro sudo ka ovel po lokhe e manušenđe tari Sodoma hem Gomora negoli e manušenđe tari adaja diz.”
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 “Ače, bičhalava tumen sar bakren maškaro ruva. Adalese oven lukava sar o sapa, a birumime sar o golubija.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Arakhen tumen, adalese so o manuša ka legaren tumen ko sudo hem ka šibinen tumen pumenđe ano sinagoge.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Adalese so injen mle učenici, ka legaren tumen ko sudo anglo vladarija hem anglo carija. Adava ka ovel te šaj olenđe hem e manušenđe taro avera nacije te svedočinen mandar.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Kad on ka preden tumen, ma oven zabrinuta sar hem so te vaćeren, adalese so tegani ka del pe tumenđe so te vaćeren.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Adalese so naka vaćeren tumen, nego o Duho tumare nebeskone Dadesoro ka vaćeri prekala tumende.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 O phral e phrale ka del te mudaren le, a o dad e čhave. O čhave ka ušten upro pumare dada hem daja hem ka ćeren lenđe te oven mudarde.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Sare ka mrzinen tumen zbog mande. Ali kova ačhola verno đi o kraj, ka ovel spasime.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Kad ka len te progoninen tumen ani jekh diz, našen ki aver. Čače vaćerava tumenđe, naka resen te ćeren ano sa o dizja e Izraelesere okova sose injen bičhalde angleder so me, o Čhavo e manušesoro, ka avav.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 Nane o učeniko upreder o učitelji, ni o sluga upreder o gospodari.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Dovoljnoi e učenikose te ulo sar lesoro učitelji, a e slugase te ulo sar lesoro gospodari. Te man, e domaćine, vičinde ‘Veelzevul’ – Sotoni – kobor više tumen, mle čherutnen, ka vičinen po bišukare anavencar!”
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 “Adalese, ma daran olendar, adalese so sa soi garavdo, ka dičhol hem sa soi tajno, ka šunđol.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 So vaćerava tumenđe ani tomina, vaćeren ko svetlost; hem so pohari vaćerava tumenđe ko kan, vaćeren taro krovija sare te šunen.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Ma daran okolendar kola šaj te mudaren samo o telo, a našti te mudaren hem i duša. Nego daran e Devlestar kova hem i duša hem o telo šaj te uništini ano pakao.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Na biknena pe li duj čiriklja zaki samo jekh najtikori kovanica? A palem, nijekh olendar na perela ki phuv, a adava te na mukel tumaro Dad kovai ano nebo.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 A tumenđei svako bal ko šero džendo.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Adalese, ma daran! E Devlese injen po dragocena negoli but čiriklja!”
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Svako kova anglo manuša ka priznajini dai mlo, hem me anglo mlo Dad, kovai ano nebo, ka priznajinav dai ov mlo.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 A svako kova anglo manuša odreknini pe mandar, hem me anglo mlo Dad, kovai ano nebo, ka odrekninav man olestar.”
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 “Ma te mislinen da aljum te anav mir ki phuv. Na aljum te anav mir, nego mači.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Aljum te razdvojinav:
35 Ayu anan anayabin
36 E manušese ka oven neprijatelja lesere čherutne.’
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 Ko volini ple dade ili pla daja više nego man, nane dostojno te ovel mlo učeniko. Ko volini ple čhave ili pla čhaja više nego man, nane dostojno te ovel mlo učeniko.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Ko na lela plo krsto hem na džala pala mande, nane dostojno te ovel mlo učeniko.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Ko arakhi plo dživdipe, ka našali le, a ko našali plo dživdipe zbog mande, ka arakhi le.”
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Ko primini tumen, man primini, a ko primini man, primini e Devle kova bičhalđa man.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Ko primini e proroko adalese soi proroko, proročko nagrada ka primini, hem ko primini e pravedniko adalese soi pravedno, pravedničko nagrada ka primini.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Ko dela hem samo jekh šudri čaša panjeja jekhese akale najtikore manušendar te pijel adalese soi mlo učeniko, čače vaćerava tumenđe da naka našali pli nagrada.”
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.