Marcos 12
rmna (RMNA) vs AAI
1 Tegani o Isus lelja te vaćeri lenđe ano priče, sar soi akaja: “Nesavo manuš sadinđa vinograd, ogradinđa le, handlja ano leste than zako pritiskiba i drakh hem vazdinđa e stražakiri kula. Tegani iznajminđa le nesave vinogradarenđe hem dželo ki aver phuv.
1 Imaibo Jesu oroubonamaim sabuw i’obaiyih eo, “Orot ana masaw bo ai ro’on tanum fur ear ituwafut, naatu wine bunubunuw ana hub bai, kaifenayan ana bar wowab sawar naatu sabuw afa tubunih hima masaw hikaif, masaw matuwan bainanawanamih in.
2 I kad alo o vreme te čeden pe o drakha, bičhalđa e sluga koro vinogradarija te šaj lel plo deo oto bijandipe e drakhakoro.
2 Grape iyamur bairuhin ana veya, ana akir orot iyafar na masaw kaifenayah biyah tit ibo aunowan bairuhin isan.
3 Ali o vinogradarija dolinde le, marde le hem bičhalde le palal čuče vastencar.
3 Baise masaw kaifenayah akir orot hibai hirab uman en hiyafar matabir in.
4 Ov palem bičhalđa lenđe avere sluga, a on pharavde lesoro šero hem lađarde le.
4 Naatu masaw matuwan ibanak akir orot ta iyafar maiye na. Masaw kaifenayah akir orot hibai ukwarin hitut hi’a’afiy erebiya’ohow matabir.
5 Bičhalđa lenđe hem e tritone sluga, ali ole mudarde. Hem pana buten bičhalđa lenđe, a o vinogradarija jekhen marde, a averen mudarde.
5 Masaw matuwan akir orot tabo iyafar maiye nan hibai hirab morob, naatu akir wairafih moumurih maiyow biyafarih afa hibow hirouw afa hibow hi’asbunubunuw himorob.
6 Ačhilo lese samo pana jekh: lesoro volime čhavo. Ko kraj bičhalđa hem ole, vaćerindoj: ‘Mle čhave ka poštujinen.’
6 “Orot ta’imonamo ihamiy ma’am i masaw matuwan natun ana yabow akisinamo, uftoro’ot iyafar not eo, ‘Natu boro hinakakafiy.’
7 Ali o vinogradarija vaćerde maškar pumende: ‘Akavai o nasledniko. Hajde te mudara le hem amenđe te ačhol o nasledstvo.’
7 “Baise masaw kaifenayah orot natun nan hi’itin taiyuwih hio, ‘Masaw matuwan natunaban iti, kwana ta’asabun, saise sawar tanab it ninowat.’
8 I dolinde le, mudarde le hem frdinde le avri taro vinograd.
8 Imih himisir kek hibai hirab morob naatu biyan hibai hisaroun masaw ufunane ra’iy.
9 So mislinena, so ka ćerel o gospodari e vinogradesoro? Ka avel hem ka mudari adale vinogradaren, a o vinograd ka iznajmini averenđe.
9 “Masaw matuwan iti tur nanonowar boro mi’itube nasinaf? Orot boro nan masaw kaifenayah nabow narouw hinamorob naatu masaw boro nab sabuw afa nitih hinama hinakaif.
10 Na čitinđen li akava ano Sveto lil:
10 Buk iti na’atube hikikirum kwaiyab kwa’itin,
11 Adava o Gospod ćerđa
11 Iti i Regah sinaf matar
12 A e jevrejengere vođe dikhena ine sar te dolen e Isuse, adalese so džande da vaćerđa adaja priča protiv olende, ali darandile e narodostar. Adalese ačhavde le hem džele.
12 Basit Jew ukwarih hikok Jesu hitab hitarab, anayabin iti oroubon eo’o ana naniyan hibaib i isah eo, baise rou’ay gagamin isan hibir, imih Jesu hihamiy in.
13 I e jevrejengere vođe bičhalde koro Isus nesave farisejen hem e manušen kola podržinena e Irode te dolen e Isuse ko bišukar lafi.
13 Pharisee afa naatu Herod ana kou’ay sabuw afa auman hiyafarih hin Jesu biyan hitit baibatemaim baikubibiruwin isan.
14 On ale koro leste hem phende: “Učitelju, džanaja da vaćereja o čačipe hem na ićereja nikasiri strana, adalese so na dikheja koi kova, nego čačimase sikaveja o drom e Devlesoro. Vaćer amenđe so mislineja? Valjani li amen o Jevreja te da o porez e rimesere carose ili na? Te platina ili na?”
14 Hina biyan hitit naatu hio, “Bai’obaiyenayan aki aso’ob o abisa kuo’o i turobe, sabuw abisa tisisinaf isan men kunotanot, naatu sabuw hai not o men kui’itin, baise turobe God ana kok abisa sabuw kubi’obaiyih. Kuo anowar Caesar isan kabay ana bibaiyan boro ata ofafar ana astu’ub ai en?
15 A o Isus džanđa soi on dujemujengere manuša, i phenđa lenđe: “Sose iskušinena man? Anen maje te dikhav i kovanica savaja platinena o porez.”
15 Imih kabay anayai ai en?” Baise Jesu hai baifuwen itin naatu eo, “Aisim ayu kwabikubibiruwu? Kabay kwabai kwana kwai’obaiyu aitin.”
16 On dinde le denari, a ov pučlja len: “Kasiri slika hem kasoroi anav ki kovanica?”
16 Kabay hibai hina hitin naatu ibatiyih, “Yait ana yumat naatu wabin?”
17 Tegani o Isus phenđa lenđe: “Onda den soi e carosoro e carose, a soi e Devlesoro e Devlese.”
17 Imaibo Jesu iuwih eo, “Abisa Caesar nowan Caesar kwanitin, abisa God nowan God kwanitin.”
18 Tegani ale koro Isus hem nesave sadukeja, kola vaćerena da nane uštiba taro mule, i pučle e Isuse:
18 Imaibo Sadducee morobone misir maiye isan men tibitumatum hina Jesu biyan hitit hibatiy.
19 “Učitelju, o Mojsije pisinđa amenđe so te ćerel o manuš te mulo lesoro phral kova pala peste ačhavđa romnja bizo čhave. Adava manuš valjani te lel ple phralesere romnja te šaj oj te bijani čhave kova ka ovel nasledniko e mulesoro.
19 “Bai’obaiyenayan Moses aki isai ofafar iti kirum, ‘Orot natabin natun en namomorob na’at, kwafur i boro orot ta ni’aawan saise kek hinatufuw tuwah momorob efanin.’
20 Inele efta phralja. O prvo lelja romnja i mulo, a na ačhavđa pala peste čhaven.
20 Imih marasika orot ain uf nah etei seven hima’am, basit orot ain tabin natun en morob.
21 O dujto phral lelja ple phralesere romnja, ali hem ov mulo, a na ačhavđa pala peste čhaven. Ađahar ulo hem e tritoneja.
21 Naatu orot ufunamaim tuwah ana kwafur i’aawan, ibo na’atube kek en morob. Ef ta’imon matar orot founamaim,
22 I nijekh oto efta phralja na ačhavđa pala peste čhaven. Ko kraj muli hem i romni.
22 naatu etei’imak nah seven babin hi’aawan aurih kek en himumurub, uftoro’ot babin morob.
23 Kasiri onda romni oj ka ovel kad ka uštel pe taro mule, a inele dindi ko sa o efta phralja?”
23 Morobone hina mimisir ana veya babin i boro orot menatan ni’aawan? Anayabin nah seven etei babin ta’imon hi’aawan.”
24 O Isus phenđa lenđe: “Injen hovavde, adalese so na haljovena ni o Sveto lil ni e Devlesoro zoralipe.
24 Jesu iyafutih eo, “Kwa i anot hikwaris! Anayabin kwa Buk Atamanin hikikirum men kwaiyab naatu God ana fair auman men kwaso’ob?
25 Adalese so, kad ka ušten taro mule, o manuša ni ka len pe ni ka den pe, nego ka oven sar o anđelja ano nebo.
25 Morobone misir maiye ufunamaim tabin men ema’am, sabuw etei boro mar ana tounamatar na’atube hinama.
26 A zako uštiba taro mule, na čitinđen li ano Lil e Mojsijasoro kote pisini oto grmo savo ine thabljola, kad o Devel phenđa e Mojsijase: ‘Me injum o Devel e Avraamesoro, e Isaakesoro hem e Jakovesoro’ kola mule odavno?
26 Naatu morobone misir maiye isan Moses ana buk kutor wairaf ea’arah isan nati’imaim kikirum kwaiyab kwa’itin? God iti na’atube eo, ‘Ayu i Abraham ana God, Isaac ana God naatu Jacob ana God.’
27 A o Devel nane Devel e mulengoro, nego Devel e dživdengoro. But hovavdiljen.”
27 I men murubih hai Godamih, baise yawasih hai God, kwa i anababatun ef kwasa’ir!”
28 Tegani alo jekh učitelj e Zakonestar, kova šunđa lengiri rasprava. Dikhlja so o Isus šukar phenđa lenđe, i pučlja le: “Oto sa o naredbe, savi najbari?”
28 Ofafar bai’ubaiyenayan ta nati’imaim ma tur nonowar Jesu tur gewasin Sadducee biya’afut itin, na Jesu ibatiy. “Ofafar tur etei wanawanahimaim tur menatan i gagamin?”
29 O Isus phenđa: “Akajai najbari: ‘Šun, Izraele! O Gospod, amaro Devel, samoi ov Gospod!
29 Jesu iya’afut eo, “Ofafar tur gagamin i iti, kwananowar Israel sabuw, Regah ata God akisinamo ata Regah.
30 Volin e Gospode te Devle, sa te vileja, sa te dušaja, sa te gođaja hem sa te zoralipnaja.’
30 Regah a God isan iniyabow, dogor tutufin etei, ayub tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei.
31 A i dujtoi: ‘Volin te pašutne sar korkore tut.’ Nane po bare naredbe akalendar.”
31 Naatu ofafar gagamin bairou’abin i iti, ‘taituwa isah iniyabow o taiyuw isa kubiyabow na’atube.’ Ofafar iti rou’ab i gagamih ofafar etei hinatabirih.”
32 O učitelj e Zakonestar phenđa: “Šukar phenđan, učitelju. U pravu injan kad pheneja dai samo ov Gospod hem da nane avera sem leste.
32 Orot eo, “Abisa kuo i turobe bai’obaiyenayan, Regah akisinamo i God men god afa.
33 Te volini pe ole taro sa o vilo, tari sa i godi hem taro sa o zoralipe, hem te volini pe e pašutne sar korkore pes po bitnoi taro sa o žrtve paljenice hem taro avera žrtve.”
33 Imih dogor tutufin etei, a not tutufin etei naatu a fair tutufin etei a God isan iniyabow naatu taituwa isah inabiyabow o isa kubiyabow na’atube, iti ofafar rou’ab i gagamih men for kwarouw sibor kwa’a’afusar na’atube naatu men sibor afa God isan kwaya’ay na’atube’emih.”
34 I dikhindoj so šukar vaćeri, o Isus phenđa lese: “Na injan dur taro carstvo e Devlesoro.”
34 Jesu orot ana baiya’afot i’itin i so’ob, iti orot i not wairafin, imih eo, “God ana aiwobomaim o men yokaika kuma’am.” Nati ufunamaim men yait ta Jesu isan baibat afa bow na ibaitiyimih.
35 Sar sikaj ine e manušen ano Hram, o Isus pučlja: “Sar šaj o učitelja e Zakonestar te vaćeren dai o Hrist samo e Davidesoro čhavo?
35 Jesu Tafaror Baremaim ma bi’obaibiyih basit ibatiyih, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah Keriso isan i David ana agirane na hirouw teo’o?
36 Korkoro o David, ano Sveto Duho, phenđa:
36 David Anun Kakafiyin biwan ana veya iti na’atube eorereb,
37 Korkoro o David vičini le ‘Gospode’. Sar šaj onda o Hrist te ovel samo lesoro čhavo?” A but džene oduševime šunena le ine.
37 David taiyuwin Keriso isan i ana ‘Regah’ rouw eo, naatu mi’itube boro Keriso David ana agirane nan?”
38 I sar sikaj len ine, o Isus phenđa: “Arakhen tumen e učiteljendar e Zakonestar! On volinena te phiren urjavde ano skupa fostanja, hem te pozdravinen len o manuša ko trgija.
38 Jesu ma bi’obaibiyih eo, “Mata toniwa’an Ofafar bai’obaiyenayah isah, i hai kok faifuw manimanih hina’osen hinaremor naatu ahar efanamaim sabuw merarayow hinitih,
39 Volinena te bešen ko anglune thana ano sinagoge hem ko najšukar thana ko gozbe.
39 Kou’ay Baremaim urama’ama yayasairen i tebowabow naatu hiyuw ana veya efan gewasih tebowabow.
40 Hana o imanje e udovicengoro hem ćerena pe dai pobožna ađahar so molinena bare molitve. On ka oven po zorale kaznime nego avera manuša.”
40 Kwafukwafur baibin tifufuwih hai sawar tebowabow naatu hai itinin baigewasin isan yoyoban manimanih teyoyoyoban, imih hai baimakiy kakafin anababatun boro hinab!”
41 I o Isus beštino uzali e hramesiri kutija zako čediba hem lelja te dikhel sar o manuša čhivena ano late pare. I but barvale manuša čhivde but pare.
41 Jesu Tafaror Bar ana kabay teya’ay sisibinamaim mare ma sabuw itih hai siwar hiya’ay. Sabuw totobuyoy wairafih kabay gagaminaka hiya.
42 Ali hem jekh čorori udovica hem čhivđa samo duj najtikore kovanice, save but hari vredinde.
42 Baise kwafur babin yababan wairafin na ana kabay gidigidih rou’ab tew wanawanan iwan ana fofonin one toea na’atube.
43 Tegani o Isus vičinđa kora peste ple učenikonen hem phenđa lenđe: “Čače vaćerava tumenđe, akaja čorori udovica čhivđa više sarijendar kola čhivde pare ani kutija zako čediba.
43 Jesu ana bai’ufununayah eaf ayuwih hina hai tur eowen eo, “Anababatun a tur ao’owen, iti kwafur babin ana siwar tew biwan i gagamin na’in sabuw etei hiya’iy natabirih.
44 Adalese so sare on dinde oto buderi so isi len, a oj, kojai čorori, dinđa sa so inola zako živiba.”
44 Afa hiya’aya i aurih karam turin hiyai turin hibotan, baise kwafur babin yababan wairafin abisa biyan ma’am etei’imak bai na yai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.