Mateus 24

Ru Lokꞌ Pixab Ri Dios (QUCTNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Xel lok ri Jesús pa ri nimalaj rachoch Dios, benam re aretak xekeb ru tijoxelab ruc', xquichaplej u c'utic tak ri ja re ri nimalaj rachoch Dios chuwäch.
1 Quando Jesus saía da área do templo, seus discípulos lhe chamaram a atenção para as diversas construções do edifício.
2 Xch'aw c'u ri Jesús, xubij chque: ¿A quiwil we nimak tak ja ri'? Kas tzij ri quinbij chiwe chi man cäcanaj tä c'u can jun abaj puwi' jun abaj chic. Ronojel cäwulix na, —xcha chque.
2 Ele, porém, disse: “Estão vendo todas estas construções? Eu lhes digo a verdade: elas serão completamente demolidas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Xe' c'u ri Jesús e rachi'l ru tijoxelab puwi' ri Ujuyubal Olivos. T'uyul c'u ri Jesús chila', ru tijoxelab xeopan ruc', xquibij che pa u tuquiel wi: Cäkaj chi cäbij la chke, ¿jampa' cäbantaj na wa'? ¿Jas u wäch etal cäbantaj na chuc'utic chkawäch chi xopan ri k'ij re ri petbal la xukuje' ri q'uisbal re ruwächulew? —xecha che.
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras. Seus discípulos vieram até ele em particular e perguntaram: “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinal indicará sua volta e o fim dos tempos?”.
4 Ri Jesús xubij chque: Chichajij iwib, c'o jachin jun mixsubuwic, —xcha chque.
4 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
5 E q'uia c'ut ri quepe na, cäquicoj na ri nu bi', cäquibij: “In ri' ri Cristo,” —quecha na. E q'uia winak c'ut ri quesubtaj na cumal, —xcha chque.
5 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
6 Ri ix quita na chi tajin cäban nimalaj ch'oj, quita na qui tzijoxic tak ch'oj jawije' tak chi', mixej c'u iwib. Rajwaxic chi je' cäbantaj na wa', c'ä mäja' c'u ri q'uisbal.
6 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
7 Cäch'ojin c'u na ri jun tinimit ruc' ri jun tinimit chic, xukuje' cäch'ojin na jun nim takanel ruc' jun nim takanel chic. Cäpe na wi'jal, cäpe na nimak tak yabil, quepe na q'uia cäbrakan jawije' tak chi'.
7 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá fome e terremotos em várias partes do mundo.
8 Xak c'u chaplebal wa' re ronojel ri c'äx ri cäpe na pa qui wi' ri winak.
8 Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 Quixjach c'u na chquiwäch ri k'atal tak tzij rech cäban c'äx chiwe, quixcämisax na. Conojel ri winak cäquetzelaj na i wäch xa rumal wech in.
9 “Então vocês serão presos, perseguidos e mortos. Por minha causa, serão odiados em todo o mundo.
10 Pa tak ri k'ij ri' e q'uia ri cuban na quieb qui c'ux chwij. Cäquetzelaj na quib chbil tak quib, cäquijachala na quib pa cämisaxic.
10 Muitos se afastarão de mim, e trairão e odiarão uns aos outros.
11 E q'uia ri quepe na ri xak e banal tak tzij, cäquibij chi e k'alajisal tak re ru Lok' Pixab ri Dios, e q'uia c'u ri winak ri quequisub na.
11 Falsos profetas surgirão em grande número e enganarão muitos.
12 Sibalaj cänimar na ri etzelal. Je ri' chi e q'uia winak man cäcaj tä chi na quib.
12 O pecado aumentará e o amor de muitos esfriará,
13 Jachin c'u ri cuch'ij ri c'äx c'ä cäq'uis na ronojel, curik na ru tobanic ri Dios.
13 mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Cätzijox c'u na ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chrij ru takanic ri Dios cho ronojel ruwächulew chque conojel qui wäch winak, te c'u ri' cäpe na ri q'uisbal.
14 As boas-novas a respeito do reino serão anunciadas em todo o mundo, para que todas as nações as ouçam; então, virá o fim.
15 Ri ka mam Daniel, jun chque ri k'alajisal tak re ru Lok' Pixab ri Dios, xutz'ibaj ojer chrij ri itzel awaj ri quetzelan na ronojel. (Jachin ri cusiq'uij wa' ri tz'ibtal waral, chuch'obo' jachin ri' ri awaj ri cubij chi'.) Quiwil na wa' cäc'oji chila' pa ri lok'alaj c'olibal jawije' ri man ya'tal tä wi chi c'olic.
15 “Chegará o dia em que vocês verão aquilo de que o profeta Daniel falou, a ‘terrível profanação’ que será colocada no lugar santo. (Leitor, preste atenção!)
16 Rajwaxic chi ri winak ri e c'o pa Judea queanimaj bi pa tak ri juyub.
16 Quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
17 Ri winak ri c'o puwi' ri rachoch, aninak chkaj lok, moc chi bi chupam ri ja chuc'amic bi jas jun jasach.
17 Quem estiver no terraço no alto da casa, não desça para pegar suas coisas.
18 Xukuje' ri winak ri c'o pa ri juyub, mätzelej chi bi cho ja chuc'amic bi ri ratz'iak.
18 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
19 ¡Sibalaj c'äx que ri ixokib ri yawab tak winak chic pa tak ri k'ij ri', xukuje' ri c'o alaj tak cal ri c'ä quetu'nic!
19 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
20 Chibana ba' orar, chita' che ri Dios chi mäc'ulmataj ronojel wa' pa u k'ijol ri tew, xukuje' chi mat cäbantaj wa' pa ri k'ij re uxlanem.
20 Orem para que a fuga de vocês não seja no inverno nem no sábado,
21 Cäpe c'u na nimalaj c'äxc'ol pa tak ri k'ij ri', ri man c'o tä jumul u banom wa' tzare chi' xchaplex lok ru banic ruwächulew rumal ri Dios, c'ä cämic. Te c'u ri' man cäpe tä chi na nimalaj c'äxc'ol junam ruc' ri c'äxc'ol ri'.
21 pois haverá mais angústia que em qualquer outra ocasião desde o começo do mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
22 We ta ri Kajaw Dios mat cubano chi xak k'atatal k'ij cäc'oji we c'äxc'ol ri', mat c'o jun winak ri' ri cäc'asi canok. Ri Dios c'ut u banom chi xak k'atatal k'ij cäc'oji wa' we c'äxc'ol ri' rumal chi queraj ri e cha'tal rumal ri Are', —xcha chque.
22 De fato, se o tempo de calamidade não tivesse sido limitado, ninguém sobreviveria, mas esse tempo foi limitado por causa dos escolhidos.
23 We c'u c'o jun ri cubij chiwe: “Chiwilampe', c'o ri Cristo chi ri',” we cubij: “Chiwilampe', c'o jela',” —cächa chiwe, micojo ri cubij.
23 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Ali está ele!’, não acreditem,
24 Quepe c'u na winak ri cäca'n che quib chi e Cristo, xukuje' quepe na jule' chic ri cäca'n che quib chi e k'alajisal tak re ru Lok' Pixab ri Dios. Cäca'n na nimak tak etal, xukuje' nimak tak cajmabal che qui subic ri winak, xukuje' ne ri e cha'tal rumal ri Dios we quecowinic.
24 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão grandes sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
25 Nu bim chi c'u apan wa' chiwe ix, c'ä mäja' cäbantajic.
25 Vejam que eu os avisei disso de antemão.
26 Rumal ri', we cäbix chiwe: “Chiwilampe', waral c'o wi ri Are' pa ri juyub ri cätz'inowic,” mixe' che rilic. We cäbix chiwe: “Chiwilampe', waral c'o wi pa ja,” micojo, —xcha ri Jesús chque.
26 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Ele está no deserto!’, nem se deem ao trabalho de sair para procurá-lo. E se disserem: ‘Está escondido aqui!’, não acreditem.
27 Je' jas cuban ri caypa' ri cärepk'un cho ri caj chrelbal k'ij cäk'alajin c'ä chukajbal k'ij, are je ri' ri nu petic in, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak.
27 Porque, assim como o relâmpago lampeja no leste e brilha no oeste, assim será a vinda do Filho do Homem.
28 Jawije' c'u c'o wi ri cäminak, chila' cäquimulij wi na quib ri c'uch, —xcha ri Jesús chque ru tijoxelab.
28 Onde estiver o cadáver, ali se ajuntarão os abutres.
29 Xak xuwi c'u coc'ow ri nimalaj c'äx ri', ri k'ij cäk'ekumar na, ri ic' man cätunun tä chic, quetzak c'u na lok ri ch'imil cho ri caj. Queslabisax c'u na conojel ri c'o qui chuk'ab ri e c'o cho ri caj je' jas ri k'ij, ri ic', ri ch'imil xukuje' niq'uiaj chic.
29 “Imediatamente depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz, as estrelas cairão do céu e os poderes dos céus serão abalados’.
30 Te c'u ri' quilitaj na cho ri caj ri retal ri nu petbal in, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak. Quebok' c'u na ri winak pa conojel tinimit cho ruwächulew. Quinquil c'u na in, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak, in petinak pa tak ri sutz' cho ri caj ruc' nimalaj chuk'ab, cänimarisax c'u na nu k'ij.
30 Então, por fim, aparecerá no céu o sinal da vinda do Filho do Homem, e haverá grande lamentação entre todos os povos da terra. Eles verão o Filho do Homem vindo nas nuvens do céu com poder e grande glória.
31 Queintak c'u na bi ri nu ángeles, rech ruc' ru ch'abal ri trompeta ri sibalaj co cätataj na pa ronojel ruwächulew, quebe' c'u che qui mulixic conojel ri e cha'tal rumal ri Dios pa ri relbal k'ij, pa ri u kajbal k'ij, pa ri u mox ri relbal k'ij, pa ri uwiquiäk'ab ri relbal k'ij, pa ronojel ruwächulew, —xcha chque.
31 Ele enviará seus anjos com um forte sopro de trombeta, e eles reunirão os escolhidos de todas as partes do mundo, de uma extremidade à outra do céu.
32 Chich'obo ba' ri c'utbal chrij ru che'al higos: Aretak queräxar ru k'ab, quetuxin c'u ru xak, iwetam ri' chi xak jubik' chic man copan ri k'alaj.
32 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando os ramos surgem e as folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
33 Je ri' xukuje' ri ix aretak quiwilo chi tajin cäc'ulmataj ronojel wa', chiwetamaj chi xak jubik' chic man copan ri k'ij ri quinpetic. Je' ta ne chi in c'o chi' ri uchibe.
33 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
34 Kas tzij ri quinbij chiwe chi quebantaj na ronojel wa' c'ä mäjok quecäm ri winak re we k'ij junab ri'.
34 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
35 Cäsach na u wäch ri caj xukuje' ruwächulew, are c'u ri tzij ri nu bim chiwe quebantaj na wa', man cäsach tä qui wäch, —xcha chque.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
36 Man c'o tä c'u jachin jun retam jampa' copan ri k'ij ri', man etamtal tä c'u ri hora. Man quetam tä ri ángeles chila' chicaj, man retam tä c'u ru C'ojol ri Dios, xane xak xuwi ri ka Tat Dios retam wa', —xcha chque.
36 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
37 Jas ri xc'ulmataj pa ru k'ijol ri ka mam Noé ojer, are je' cäc'ulmataj na aretak ri in quinpetic, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak.
37 “Quando o Filho do Homem voltar, será como no tempo de Noé.
38 Pa tak ri k'ij ri', c'ä mäjok xkaj ri nimalaj k'ekal jäb, ri winak xak xuwi xquilij ri wi'm, ru tijic tak vino. Xec'uli'c, xquiya ri calc'ual che c'ulanem. Je wa' xca'n ronojel k'ij c'ä xoc na ri ka mam Noé pa ri arca.
38 Nos dias antes do dilúvio, o povo seguia sua rotina de banquetes, festas e casamentos, até o dia em que Noé entrou na arca.
39 Man xeboc tä il c'ä xkaj na ri k'ekal jäb pa qui wi', xecäm c'u conojel. Je ri' xukuje' cäc'ulmataj na aretak quinpe in, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak.
39 Não perceberam o que estava para acontecer até que veio o dilúvio e levou todos. Assim será na vinda do Filho do Homem.
40 Pa ri k'ij ri' quec'oji na quieb achijab ri tajin quechacun pa juyub. Jun chque cäc'am na bic, are c'u ri jun chic cäyi' na canok.
40 “Dois homens estarão trabalhando juntos no campo; um será levado, e o outro, deixado.
41 Pa ri k'ij ri' quec'oji na quieb ixokib ri tajin queque'nic. Ri jun cäc'am na bic, are c'u ri jun chic cäyi' na canok.
41 Duas mulheres estarão moendo cereal no moinho; uma será levada, e a outra, deixada.
42 Chiwila ba' iwib, chixc'asc'atok, rumal chi man iwetam taj jachique hora ri cäpe ri Iwajaw, ru C'ojol ri Dios.
42 “Portanto, vigiem, pois não sabem em que ocasião o seu Senhor virá.
43 Mäsach ba' chiwe ri quinbij chanim ri': We ta jun rajaw ja retam jas hora copan ri elak'om chak'ab, man cäwar tä na ri', xane cäc'asi na. Man cuya tä ri' chi ri elak'om coc bi pa ri rachoch che relak'axic bi ri jastak re.
43 Entendam isto: se o dono da casa soubesse exatamente a que horas viria o ladrão, ficaria atento e não permitiria que a casa fosse arrombada.
44 Rumal ri' chibana u banic iwib, xak chixeyenok. Aretak c'ut man quichomaj taj chi quinpetic, quinpe na in, in ri' ri Ralc'ual ri Dios ri Kas Winak.
44 Estejam também sempre preparados, pois o Filho do Homem virá quando menos esperam.
45 Kachomajmpe' jas ri cuban jun patrón, ri c'o jun patänil re ri jicom ranima', ri c'o u no'j, cucoj c'u can che qui chajixic conojel ri e c'o pa rachoch rech cuya ri qui wa conojel ri rajchaquib ronojel k'ij.
45 “O servo fiel e sensato é aquele a quem seu senhor encarrega de gerir os outros servos da casa e alimentá-los.
46 Utz re ri patäninel ri' we tajin cubano jas ri xtak wi canok aretak cätzelej lok ru patrón.
46 Se o senhor voltar e constatar que o servo fez um bom trabalho, haverá recompensa.
47 Kas tzij ri quinbij chiwe, chi ri patrón cucoj na ri patäninel ri' che chajil re conojel ri jastak re.
47 Eu lhes digo a verdade: ele colocará todos os seus bens sob os cuidados desse servo.
48 We c'u ri patäninel man utzalaj achi taj, cuchomaj c'u ri are' chi ru patrón man cätzelej tä lok chanim,
48 O que acontecerá, porém, se o servo for mau e pensar: ‘Meu senhor não voltará tão cedo’,
49 cuchaplej u banic c'äx chque ri niq'uiaj ajchaquib, cuchaplej wi'm, cuchaplej u tijic ja' cuc' ri k'abarelab.
49 e começar a espancar os outros servos, a comer e a beber e se embriagar?
50 Te'talic ri patrón cätzelej lok pa ri k'ij ri man retam tä ri patäninel, pa ri hora ri man cuchomaj taj.
50 O senhor desse servo voltará em dia que não se espera e em hora que não se conhece,
51 Sibalaj c'äx c'u ri c'äjisabal u wäch cuya na ri patrón, junam u c'äjisaxic u wäch cuban na cuc' ri winak ri xak quieb qui wäch. Cutij c'u na ok'ej cuc', cukuch'uch'ej na ru ware, —xcha ri Jesús chque ru tijoxelab.
51 cortará o servo ao meio e lhe dará o mesmo destino dos hipócritas. Ali haverá choro e ranger de dentes.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.