Tiago 2
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Wachalal, ix ri ix kojoninaq che ri Qajaw Jesucristo ri sib'alaj nim u q'ij, man kuya' taj ri mat junam keiwil wi ri winaq.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 Qa'na che chi kok b'i chixol jun achi ri q'inom, u kojom k'u jun u mulq'ab' re q'än puaq, xuquje' u kojom jun je'lalaj ratz'iaq ri paqal rajil. Xuquje' kok b'i jun achi chik ri meb'a' ri q'el ri ratz'iaq u kojom.
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 ¿Jas lo kel ri' we are nim kiwil wi ri achi ru kojom jun je'lalaj ratz'iaq, kib'ij k'u che: “T'uyul la waral pa we utzalaj tem,” —kixcha che, are k'u ri meb'a', kib'ij che: “Xaq chattak'al na at chila', o chatt'uyul qaj waral cho ri ulew?” —kixcha che.
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 We je' kib'an wa', man junam tä ri' kiwil wi iwib', xane jun ri' ri más nim kiwil wi, are k'u ri jun chik xa kiwetzelaj u wäch. Ix je' ta ne q'atal taq tzij ri je' kib'an wa' xa rumal ri itzel i chomanik.
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 Loq'alaj taq wachalal, chitampe wa': Ri meb'a'ib' cho we uwächulew, e cha'tal rumal ri Dios rech qas kekojon na che ri Are', xuquje' rech käyi' na chke ri echb'al ru b'im ri Dios chi kuya chke ri loq' käkil wi ri Are'. Are wa' chi keopan ruk' ri Dios rech kätaqan ri Are' pa ki wi'.
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 Are k'u ri ix xa kiwetzelaj ki wäch ri meb'a'ib', kiwesaj ki k'ixb'al. ¿A mat pu e are' ri q'inomab' ri ketaqan pi wi', keb'anow k'äx chiwe, kixkik'am k'u b'i chkiwäch ri q'atal taq tzij? ¡Je', je ri'!
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 ¿A mat pu are ri e are' ri käkib'ij ri äwas u b'ixik chrij ri loq'alaj u b'i' ri Cristo ri kojom chiwij chuk'utik chi ix rech ri Are'? ¡Je', je ri'!
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 We qas kib'ano jas ri kub'ij ri Pixab' ri nim na u b'anik pa ru taqanik ri Dios, jas ri kub'ij ri Loq' Pixab' ri Tz'ib'talik: “Chiwaj ri iwach winaq jas ri ix kiwaj iwib',” —kächa', are utz ri' ri kib'ano.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 We k'u k'o jun ri más nim kiwil wi, are k'u ri jun chik kiwetzelaj na u wäch, mak ri' ri kib'ano. Ru Pixab' ri Dios kub'ij chi qas tzij ix makuninaq chuwäch ri Are'.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 Jachin jun ri kub'ij chi u nimam ronojel ri kätaqan wi ri Pixab', te k'u ri' kutzaq jun chke ru taqanik, kel ri' chi man qas tzij tä ri kub'ij. Man u nimam tä ri' ri Pixab' rumal chi ri Pixab' xa jun ruk'am rib'.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 Are ri Dios k'ut ri u b'im: “Mab'an ri nimalaj mak ri äwas u b'anik ruk' ri rixoqil o ri rachajil jun winaq chik,” —kächa'. Xuquje' u b'im: “Matok che kämisanel,” —kächa ri'. Je ri', pune ta ne jun winaq man kub'an tä ri nimalaj mak ri äwas u b'anik, kukämisaj ta k'u jun rach winaq, mak ri' ri u b'anom. Man u nimam tä ri' ru Pixab' ri Dios.
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 Chiwila b'a' iwib' jas ri kib'ij, xuquje' jas ri kib'an na pa ri i k'aslemal amaq'el ronojel q'ij. Iwetam k'ut chi käq'at na tzij pa qa wi' junam jas ri kub'ij ru Pixab' ri Cristo ri xujresaj pa ri mak ri xujk'oji wi nab'e.
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 Jachin taq ri man xkitoq'ob'isaj tä ki wäch nik'iaj winaq chik, man kätoq'ob'isax tä na ki wäch ri e are' rumal ri Dios aretaq käq'at na tzij pa qa wi'. Are k'u ri xkitoq'ob'isaj ki wäch nik'iaj winaq chik, kätoq'ob'isax na ki wäch ri e are' rumal ri Dios. Utz k'u keb'el na pa ri q'ij ri käq'at na tzij pa qa wi' uj qonojel.
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 Wachalal, ¿jas lo u patän wa' we jun kub'ij chi kojoninaq che ri Cristo, te k'u ri' man k'o tä utzil kub'ano? ¡Man k'o taj! ¿A u riqom lo ri' ri qas kojonik ri kub'ano chi kuriq na ru tob'anik ri Dios? ¡Man je' tä ri'!
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Qa'na che chi k'o jun qachalal achi o jun qachalal ixoq ri sib'alaj rajwaxik ri ratz'iaq, man k'o tä chi k'u ri kutij che ri jun q'ij.
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 Käpe ta k'u jun chiwe, kub'ij che: “¡Nojim kate'k, are ta k'u ri Dios katto'wik! ¡Chamiq'isaj b'a' awib', chatwoq!” —kächa ri' che. We k'u man kuya tä b'ik jachike ri kajwataj che, ¿a k'o lo u patän wa' ri kub'ij b'i che? ¡Man k'o taj!
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 Je k'u ri' xuquje' ri kojonik. We ta ri winaq man kuk'ut tä ruk' ri utzil ri kub'ano chi qas kojoninaq, ri kojonik ri' man are tä qas kojonik, rumal chi man k'o tä utzil kub'ano. ¡Man k'o tä k'u u patän ri'! ¡Je' ta ne chi xa käminaq wa'!
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 Kraj k'u ne k'o jun kub'ij: “Ri at k'ut kab'ij at chi at kojoninaq, are k'u ri in, xuwi kinb'an ri utzil,” —kächa'. We katkowinik, chak'utu chnuwäch chi at kojonel, pune man kab'an ri utzil. Ri in k'ut, kink'ut na chawäch chi in kojonel ruk' ri utzil ri kinb'ano.
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 Ri at sib'alaj k'o a kojonik, kakojo chi xa jun ri Dios, utz k'u ri' ri kab'ano. Xuquje' k'u ne ri itzel taq espíritus käkikoj wa', keb'irb'itik rumal chi käkixej kib' chuwäch ri Are'.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 ¡Xaq at kon! ¿A mat kach'ob'o chi ri winaq ri kub'ij chi käkojonik, man kub'an tä k'u ri utzil, man are tä ri' ri qas kojonik? ¡Man k'o tä k'u jub'iq' u patän we kojonik ri'! ¡Je' ta ne chi xa käminaq wa'!
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 ¡Qilampe ri qa mam Abraham ojer! Ri Dios xuq'alajisaj chi qas jikom ri ranima' rumal ri xub'ano, xuya k'u ru k'ojol rech käkämisax che sipanik cho ri Dios.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 ¿A mat kawilo chi ri qa mam Abraham xq'alajinik chi qas käkojonik ruk' ri xub'ano? Rumal ri xub'an ri are' qas xub'an tz'aqat ru kojonik.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 Je' xb'antajik jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik ri kub'ij: “Ri qa mam Abraham xkojon che ri Dios. Rumal k'u ru kojonik xilitaj rumal ri Dios chi qas jikom ri ranima',” —kächa'. Xb'ix k'u chrij ri qa mam Abraham chi sib'alaj utz ri are' ruk' ri Dios.
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 ¿A kich'ob'o? Ri Dios kärilo chi jikom ranima' jun winaq rumal ri kub'ano, man xuwi tä rumal chi käkojonik.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 Je' xb'antaj wa' ruk' ri Rahab xuquje', ri ixoq ri keuch'ab'ej achijab'. Ri Dios k'ut xuq'alajisaj chi jikom ranima' ri are' rumal ri utzil ri xub'ano aretaq xeuk'ulaj ri achijab' aj Israel ri e taqom b'ik, xuya chke chi kewi'k, kewar chila'. Te k'u ri' xeuto' churiqik jun b'e chik rech keanimaj b'i chkiwäch ri ki k'ulel.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Je' jas ri cuerpo ri elinaq chi ranima', käminaq ri'. Je ri' xuquje' ri kojonik. We ta ri winaq man kuk'ut tä ruk' ri utzil ri kub'ano chi qas kojoninaq, man k'o tä u patän we kojonik ri'. ¡Je' ta ne chi xa käminaq wa'!
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.