Tiago 1
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs VC
1 In wa', ri Santiago, in patänil re ri Dios xuquje' ri Qajaw Jesucristo. Kinya b'i rutzil ki wäch ri kojonelab' ri e rech ri tinimit Israel, ri e jab'uninaq cho ronojel ruwächulew.
1 Tiago, servo de Deus e do Senhor Jesus Cristo, às doze tribos da dispersão, saúde!
2 Ri ix, wachalal, rajwaxik chi xa sib'alaj kixkikotik aretaq kepe k'ia u wäch k'äxk'ol chiwij.
2 Considerai que é suma alegria, meus irmãos, quando passais por diversas provações,
3 Iwetam chi k'ut chi aretaq käpe k'äxk'ol chiwij che rilik we qas tzij ix kojoninaq che ri Dios, xa kiwetamaj na jas kib'ano rech qas jikom ri iwanima' chuch'ijik ronojel.
3 sabendo que a prova da vossa fé produz a paciência.
4 Chikojo b'a' i chuq'ab' rech qas tzij kiwetamaj jas kib'ano rech qas jikom ri iwanima' chuch'ijik ronojel ri käpe pi wi'. Xa je ri' qas kätz'aqat na ri i chomab'al, utz kib'an na pa ronojel, man k'o tä chi k'u jas ri kajwataj chiwe chuwäch ri Dios.
4 Mas é preciso que a paciência efetue a sua obra, a fim de serdes perfeitos e íntegros, sem fraqueza alguma.
5 We k'o jun chiwe ri kuna' chi k'o ri kraj na che ri u no'j, chuta' wa' che ri Dios. Are k'u ri Dios kuya na ri rajwaxik che. Man xa tä jub'iq' kuya ri Are', xane kuya chke konojel jas ri ki rajwaxik. Ri Are' man k'o tä kub'ij, man käpe tä royowal.
5 Se alguém de vós necessita de sabedoria, peça-a a Deus - que a todos dá liberalmente, com simplicidade e sem recriminação - e ser-lhe-á dada.
6 Rajwaxik k'ut chi aretaq kuta' ru no'j che ri Dios, kukojo chi qas käya'taj na che, man kub'an tä k'u kieb' u k'ux. Ri winaq ri kub'an kieb' u k'ux junam ri' ruk' jun nimalaj uwoja' ri käpe puwi' ri mar, ri käk'am b'i je wa' je ri' rumal ri kiäqiq'.
6 Mas peça-a com fé, sem nenhuma vacilação, porque o homem que vacila assemelha-se à onda do mar, levantada pelo vento e agitada de um lado para o outro.
7 Ri winaq ri je' u b'anik wa', muchomaj chi k'o jas käyi' che rumal ri Dios.
7 Não pense, portanto, tal homem que alcançará alguma coisa do Senhor,
8 Man k'o tä jas käyi' ri' che rumal chi xa kieb' u k'ux, man käkowin tä k'u ri' chub'anik jikom che ru k'aslemal.
8 pois é um homem irresoluto, inconstante em todo o seu proceder.
9 Ri qachalal ri man nim tä u b'anik rajwaxik ri' käkikotik aretaq känimarisax na u q'ij rumal ri Dios.
9 Mas que os irmãos humildes se gloriem de sua elevação;
10 Xuquje' ri qachalal ri q'inom rajwaxik ri' käkikotik aretaq käqasax u q'ij rumal ri Dios, rumal chi ri q'inom xa je' jas ru kotz'ijal ri q'ayes, man naj tä k'ut kuch'ijo. Are je ri' ru k'aslemal cho we uwächulew.
10 os ricos, pelo contrário, de sua humilhação, porque passarão como a flor dos campos.
11 Aretaq kel loq ri q'ij, käpe ru chuq'ab', sib'alaj kub'an q'aq', kächaqi'jar k'u ri q'ayes. Käpulpub' ru kotz'ijal, käsach k'u u wäch ru je'lal. Je wa' kuk'ulmaj na ri q'inom. Xaq te'talik käkäm na ri are' aretaq tajin kub'an ronojel u wäch chak chumulixik ru q'inomal.
11 Desponta o sol com ardor, seca a erva, cai sua flor e perde a beleza do seu aspecto. Assim murcha também o rico em suas empresas.
12 Utz re ri winaq ri jikom ranima' chuch'ijik ri k'äx. Je ri', rumal chi ri winaq ri', aretaq kilitajik chi je wa' kub'ano chuch'ijik ri k'äx, käyi' k'u na ri tojb'al re. Are k'u wa' ri qas k'aslemal ri man k'o tä u k'isik ru b'im ri Dios chi kuya na chke ri winaq ri loq' käkil wi ri Are'.
12 Feliz o homem que suporta a tentação. Porque, depois de sofrer a provação, receberá a coroa da vida que Deus prometeu aos que o amam.
13 Aretaq jun winaq kuna' pa ranima' chi kätaqchi'x chub'anik ri man utz taj, muchomaj ri' chi are ri Dios tajin kätaqchi'nik. Ri Dios man k'o tä jumul kutaqchi'j jun winaq chub'anik ri etzelal, man kätaqchi'x tä k'u ri Are' chub'anik wa'.
13 Ninguém, quando for tentado, diga: É Deus quem me tenta. Deus é inacessível ao mal e não tenta a ninguém.
14 Xane ri winaq kätaqchi'x che mak aretaq käniman che ri itzel taq u rayinik. Xaq je ri', ri winaq käqaj na pa mak.
14 Cada um é tentado pela sua própria concupiscência, que o atrai e alicia.
15 Ri itzel taq u rayinik ri winaq are ri' ri kätaqchi'n chub'anik ri mak. Aretaq ri winaq kutaqej u b'anik ri mak, chuk'isb'al kuriq na ri kämikal.
15 A concupiscência, depois de conceber, dá à luz o pecado; e o pecado, uma vez consumado, gera a morte.
16 Loq'alaj taq wachalal, ¡misub' iwib'!
16 Não vos iludais, pois, irmãos meus muito amados.
17 Ronojel ri qas utzil ri käqariqo, ronojel k'u ri man k'o tä etzelal ruk' käpe chila' chikaj. Käpe ri' ruk' ri Dios ri b'anowinaq ronojel u wäch saqil. U b'anom k'u ri q'ij, ri ik', xuquje' ri ch'imil. Man je' tä ri Are' jas ri q'ij, ri ik', ri ch'imil, man kujuya tä k'u pa ri q'equm. Xaq je' wi ri Dios, man käk'extaj tä k'u ri Are'.
17 Toda dádiva boa e todo dom perfeito vêm de cima: descem do Pai das luzes, no qual não há mudança, nem mesmo aparência de instabilidade.
18 Ri Dios xuya ri qas qa k'aslemal, xub'an k'ak' taq winaq chqe rumal ru Loq' Pixab' ri kub'ij ri Qas Tzij. Jas ri kib'an che ri ija', kicha' chkixol ri jal, ri nab'e taq u wäch ri ab'ix, are k'u je' xub'an ri Dios chqe uj. Xujucha' chkixol konojel ri u b'anom ri Are' rumal chi are wa' ru rayib'al.
18 Por sua vontade é que nos gerou pela palavra da verdade, a fim de que sejamos como que as primícias das suas criaturas.
19 Loq'alaj taq qachalal, chna'taj wa' chiwe. Chijujunal b'a' rajwaxik chi qas ix sak'aj chutatab'exik na ri käkib'ij nik'iaj chik. Man chanim taj kixch'awik, xane utz kib'an chuchomaxik ri kib'ij. Man xaq tä chanim käpe ri iwoyowal.
19 Já o sabeis, meus diletíssimos irmãos: todo homem deve ser pronto para ouvir, porém tardo para falar e tardo para se irar;
20 Ri winaq ri xaq käpe royowal, man kub'an tä ri' ri qas jikom, ri qas utz ri kraj ri Dios.
20 porque a ira do homem não cumpre a justiça de Deus.
21 Chiya b'a' kan ronojel u wäch etzelal rumal chi äwas u b'anik wa' cho ri Dios xuquje' chkiwäch ri winaq. Chiya kan xuquje' ronojel u wäch ri sib'alaj itzel u b'anik. Mib'an nimal, xane chixnimanoq. Chik'amowaj k'u ru Loq' Pixab' ri Dios ri u tikom ri Are' pa ri iwanima'. Are k'u wa' ri käkowinik kub'ano chi kiriq ru tob'anik ri Dios, man käsach tä k'u u wäch ri iwanima'.
21 Rejeitai, pois, toda impureza e todo vestígio de malícia e recebei com mansidão a palavra em vós semeada, que pode salvar as vossas almas.
22 Rajwaxik k'ut chi qas kib'ano jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios. Man xuwi taj kitatab'ej. We xaq xuwi kitatab'ej, man kib'an tä k'u ri kub'ij, xaq tajin kisub' iwib' ri'.
22 Sede cumpridores da palavra e não apenas ouvintes; isto equivaleria a vos enganardes a vós mesmos.
23 Jachin ri xaq xuwi kutatab'ej ru Loq' Pixab' ri Dios, man kunimaj tä k'u ri kub'ij, junam ri' ruk' jun winaq ri na'l kuka'yej rib' pa jun espejo, käril na jas ri qas u b'anik ri u wäch.
23 Aquele que escuta a palavra sem a realizar assemelha-se a alguém que contempla num espelho a fisionomia que a natureza lhe deu:
24 Xuwi kärilo jas u b'anik ri are', te k'u ri' ke'k, käsach k'u pu jolom jas ri xrilo, jas ri qas u b'anik ri are'.
24 contempla-se e, mal sai dali, esquece-se de como era.
25 Ru Loq' Pixab' ri Dios are jas jun espejo. Jachin jun ri kutaqej käka'y chupam, kusik'ij, man käsach tä k'u pu jolom ri kub'ij ri Loq' Pixab' ri' ri qas tz'aqat, ri xujresaj pa ri mak ri xujk'oji wi nab'e. Xane qas kunimaj wa', kub'an k'ut jas ri kub'ij. Utz re ri winaq ri', kätewchix na rumal ri Dios pa ronojel ri kub'ano.
25 Mas aquele que procura meditar com atenção a lei perfeita da liberdade e nela persevera - não como ouvinte que facilmente se esquece, mas como cumpridor fiel do preceito -, este será feliz no seu proceder.
26 We k'o jun kuchomaj chi are utzalaj kojonel, man retam tä k'ut kujik' ri raq', wa' we winaq ri' xaq tajin kusub' rib'. Ri kojoninaq wi ri are', man k'o tä k'u u patän wa' che.
26 Se alguém pensa ser piedoso, mas não refreia a sua língua e engana o seu coração, então é vã a sua religião.
27 Ri qas kojonik ri ch'ajch'oj chuwäch ri Dios qa Tat, ri man k'o tä etzelal ruk', are ru b'anik utzil chke ri menorib' xuquje' chke ri malka'nib' ri tajin käkiriq k'äx, keriqtaj k'u pa b'is. Xuquje' are ru chajixik rib' jun chkiwäch ri itzel taq jastaq ajuwächulew. Jujun kojonelab' käkiya ri rajwaxik che jun chichu' malka'n|src="cn01894b.tif" size="span" ref="1.26 "
27 A religião pura e sem mácula aos olhos de Deus e nosso Pai é esta: visitar os órfãos e as viúvas nas suas aflições, e conservar-se puro da corrupção deste mundo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.