Romanos 11
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NAA
1 Kinb'ij chi k'u che we chanim: Ri Dios k'ut, ¿a xa retzelam ki wäch ri winaq rech ru tinimit Israel? ¡Man je' taj! Ri in k'ut, in aj Israel. Are nu mam ri Abraham. In ri', in re ri rachalaxik ri qa mam Benjamín ojer.
1 Então eu pergunto: será que Deus rejeitou o seu povo? De modo nenhum! Porque eu também sou israelita, da descendência de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 Ri Dios tzojer loq xekicha' ri winaq rech ru tinimit Israel, man retzelam tä k'u ki wäch wa' kämik. ¿A mat käna'taj chiwe jas kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik chrij ri qa mam Elías? Ri are' aretaq xub'an orar, xch'aw chkij ri winaq aj Israel, xub'ij:
2 Deus não rejeitou o seu povo, a quem de antemão conheceu. Ou vocês não sabem o que a Escritura diz a respeito de Elias, como pediu com insistência diante de Deus contra Israel, dizendo:
3 “Qajaw Dios, ki kämisam ri q'alajisal taq re ri Loq' Pixab' la, ki wulim k'u taq ri ta'b'al toq'ob' ri käq'ijilax wi la. Xuwi ri in chik in kanajinaq kanoq, are k'u käkaj kinkikämisaj in xuquje',” —xcha'.
3 “Senhor, mataram os teus profetas, derrubaram os teus altares. Sou o único que sobrou, e procuram tirar-me a vida.”
4 Ri Dios k'ut xub'ij che: “E nu tasom kan wuqub' mil achijab' ri man xexuki tä chuwäch ri tiox Baal,” —xcha ri Dios.
4 Mas qual foi a resposta divina? Foi esta: “Reservei para mim sete mil homens que não dobraram os joelhos diante de Baal.”
5 Je k'u wa' ri kämik, e kanajinaq kan kieb' oxib' chke ri aj Israel ri xeucha' kan ri Dios rumal ri u toq'ob' pa ki wi'.
5 Assim também nos dias de hoje sobrevive um remanescente segundo a eleição da graça.
6 We xa rumal ru toq'ob' ri Dios xecha'tajik, man are tä rumal ri käkowinik ri winaq chub'anik. We ta rumal ri käkowin jun chub'anik, ru toq'ob' ri Dios man toq'ob' tä k'u ri'.
6 E, se é pela graça, já não é pelas obras; do contrário, a graça já não é graça.
7 ¿Jas k'ut? Ri xkitzukuj ri winaq aj Israel, man xkiriq taj. Are xeriqow ri winaq ri xecha' rumal ri Dios. Are k'u ri nik'iaj winaq chik xa xkowirisax ri kanima'.
7 Que diremos, então? O que Israel buscava, isso não alcançou; mas a eleição conseguiu isso. Os demais foram endurecidos,
8 Jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik: “Ri Dios xub'an chke chi man käkina' tä chik. Pune k'o ki xikin, xub'an chke chi man käkita taj. Pune k'o ki waq'äch, xub'an chke chi man keka'y taj. Je k'u wa' ka'nom pa taq we q'ij kämik,” —kächa'.
8 como está escrito: “Deus lhes deu um espírito de profundo sono, olhos para não ver e ouvidos para não ouvir, até o dia de hoje.”
9 Ri qa mam David ojer xuquje' xub'ij:
9 E Davi disse: “Que a mesa deles se transforme em laço e armadilha, em tropeço e punição;
10 Chemoyir ta na ri e are'
10 que os olhos deles se escureçam, para que não vejam, e fiquem para sempre encurvadas as suas costas.”
11 Kinb'ij k'ut: ¿A tzij lo chi ri winaq aj Israel aretaq xkichaq'ij kib', xetzaqik, man xewalij tä chik? ¿A xa xetzaq kanoq? ¡Man je' taj! Xane aretaq ri winaq aj Israel man xeniman taj, ri nik'iaj winaq chik, ri man e aj Israel taj, xkiriq ru tob'anik ri Dios, rech ri winaq aj Israel käkikoj ta ki chuq'ab' chub'anik ke jas ri xka'n ri nik'iaj winaq chik.
11 Então eu pergunto: será que eles tropeçaram para que caíssem? De modo nenhum! Mas, pela transgressão deles, a salvação chegou aos gentios, para fazer com que os judeus ficassem com ciúmes.
12 Rumal k'u ri ki mak ri winaq aj Israel ri winaq cho ruwächulew xkiriq nimalaj utzil. Rumal ri ki tzaqik ri e are' xkiriq utzil ri winaq ri man e aj Israel taj. E ta k'u lo aretaq ketzelej chi loq jumul ri winaq aj Israel, ¿a mat sib'alaj nim na ri utzil ri käriqtajik? ¡Je', je ri'!
12 Ora, se a transgressão deles resultou em riqueza para o mundo, e a diminuição deles resultou em riqueza para os gentios, quanto mais a plenitude deles!
13 K'o k'u ri kwaj kinb'ij chiwe ix ri man ix aj Israel taj. Rumal chi in apóstol ri taqom b'i rumal ri Dios kuk' ri winaq ri man e aj Israel taj, nim na kinwil wi ri nu chak.
13 Dirijo-me a vocês que são gentios. Visto que eu sou apóstolo dos gentios, glorifico o meu ministério,
14 Kwaj chi jujun chke ri nu winaq in, ri e aj Israel, chkirayij ta u b'anik ke jas ri i b'anom ix, rech käkiriq ru tob'anik ri Dios.
14 para ver se de algum modo posso fazer com que os do meu povo fiquem com ciúmes e alguns deles se salvem.
15 We k'u aretaq xetzelax ki wäch ri winaq aj Israel rumal ri Dios, xk'oji utzil chkixol ri nik'iaj winaq chik ruk' ri Dios, ¿jas ri käk'ulmataj na aretaq ri winaq aj Israel kek'amowax chi na jumul rumal ri Dios? Are je' ta ne jun käminaq wa' käk'astaj chkixol ri käminaqib'.
15 Porque, se o fato de eles terem sido rejeitados trouxe reconciliação ao mundo, que será o seu restabelecimento, senão vida dentre os mortos?
16 We ri nab'e kaxlan wa ri käb'an che ri q'or are jachom cho ri Dios, ronojel ri q'or jachom ri' che ri Dios. We ru xera' ri che' jachom che ri Dios, xuquje' ru q'ab' taq ri che' e jachom ri' che ri Dios.
16 E, se forem santas as primícias da massa, igualmente será santa a sua totalidade; se for santa a raiz, também os ramos o serão.
17 Jujun k'u chke ri winaq aj Israel e are' je' ta ne ri qas u q'ab' ru che'al olivo. Pune je ri', xeesax k'u apanoq. Ri at k'ut, at je' jas ru q'ab' ru che'al olivo re juyub', xatkoj k'u che ki k'exwäch ri xeesaxik. Katk'asi k'u na rumal ru xera' ri qas che', xuquje' rumal ru raxal.
17 Se, porém, alguns dos ramos foram quebrados, e você, sendo oliveira brava, foi enxertado no meio deles e se tornou participante da raiz e da seiva da oliveira,
18 Machomaj k'ut chi nim na a b'anik at chkiwäch ri qas u q'ab' ri che'. We kachomaj chi nim na a b'anik, chna'taj chawe chi man at taj ri toq'aninaq ru xera' ri che', xane ru xera' ri che' are at toq'aninaq at.
18 não se glorie contra os ramos. Mas, se você se gloriar, lembre que não é você que sustenta a raiz, mas é a raiz que sustenta você.
19 Kraj ne kab'ij: “Xeesax k'u apan ru q'ab' ri che' rech kinnak' koq in che ru che'al olivo,” —katcha'.
19 Então você dirá: “Alguns ramos foram quebrados, para que eu fosse enxertado.”
20 Qas tzij, xa k'u rumal chi man xekojon taj xeesax apanoq, are k'u ri at xa rumal chi xatkojonik xatnak' koq. Manimarisaj b'a' awib', xane xa chaxej awib' cho ri Dios.
20 Correto! Eles foram quebrados por causa da incredulidade, mas você continua firme mediante a fé. Não fique orgulhoso, mas tema.
21 We ri Dios man xusach tä ki mak ri winaq aj Israel ri je' ta ne e qas u q'ab' ri che', ri at xuquje' man käsach tä na a mak ri'.
21 Porque, se Deus não poupou os ramos naturais, também não poupará você.
22 Chawila b'a' chi ri Dios sib'alaj utz na, xuquje' k'ut sib'alaj k'a'n. Are k'a'n chke ri winaq ri xetzaqik, utz k'u chawe at. Rajwaxik k'ut chi ri at kataqej ri rutzil ranima', rech mäji' ri at xuquje' katresaj na apanoq.
22 Considere, pois, a bondade e a severidade de Deus: para com os que caíram, severidade; mas, para com você, a bondade de Deus, desde que você permaneça nessa bondade. Do contrário, também você será cortado.
23 Ri winaq aj Israel k'ut, we kekojon na ri e are', ketzelej na ruk' ri Dios, kenak' chi na koq jumul chik che ri che' rumal chi ri Dios käkowinik keunak' chi na koq jumul chik.
23 Eles também, se não permanecerem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para os enxertar de novo.
24 Ri at k'ut ri man at aj Israel taj, xa at je' ta ne u q'ab' olivo re juyub' xatesax k'u apanoq. Te k'u ri' xatnak' che ru che'al ri qas olivo ri man are tä a che'al at. We je ri' ri winaq aj Israel ri je' ta ne e u q'ab' ri qas olivo, man k'äx taj kenak' koq che ri qas ki che'al jumul chik.
24 Pois, se você foi cortado daquela que, por natureza, era uma oliveira brava e, contra a natureza, foi enxertado numa oliveira boa, quanto mais esses, que são ramos naturais, serão enxertados na sua própria oliveira!
25 Qachalal, kwaj in chi kiwetamaj ru chomam loq ri Dios ojer ri man esam tä chi saq, rech man kichomaj taj chi ri ix nim na i b'anik. Are wa': Ri winaq aj Israel xkowir jub'iq' ri kanima'. Ri Dios k'ut je' xub'an wa' chke rech käk'is na kokik konojel ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj ru chomam loq ri Are' ojer.
25 Porque não quero, irmãos, que vocês ignorem este mistério, para que não fiquem pensando que são sábios: veio um endurecimento em parte a Israel, até que tenha entrado a plenitude dos gentios.
26 Aretaq käb'antaj wa', konojel ri winaq aj Israel käkiriq na ru tob'anik ri Dios. Kub'ij k'u ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik:
26 E, assim, todo o Israel será salvo, como está escrito: “O Libertador virá de Sião e afastará de Jacó as impiedades.
27 Are wa' ri trato ri kinb'an na kuk',
27 Esta é a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados.”
28 Ri winaq aj Israel, rumal chi man xekojon tä che ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, ri Dios xub'an u k'ulel chke. Je ri' xya'taj chiwe ix chi kixkojonik. Ri Dios k'ut keraj na ri winaq aj Israel rumal chi xeucha' ri ki mam ojer.
28 Quanto ao evangelho, eles são inimigos por causa de vocês; mas quanto à eleição, amados por causa dos patriarcas;
29 Je ri', rumal chi ri Dios man käresaj tä chik ri kusipaj. Aretaq kusik'ij jun winaq, man kuk'ex tä ru chomanik chrij.
29 porque os dons e a vocação de Deus são irrevogáveis.
30 Ri ix nab'e kanoq man xixniman tä che ri Dios. Kämik ri' rumal chi man xeniman tä ri winaq aj Israel, ri Dios xutoq'ob'isaj i wäch ix.
30 Porque assim como no passado vocês foram desobedientes a Deus, mas agora alcançaram misericórdia à vista da desobediência deles,
31 Je' xuquje' kämik ri winaq aj Israel man e nimaninaq taj, xaq k'u rech ri Dios kutoq'ob'isaj ki wäch jas ri xub'an chiwe ix, ri ix man aj Israel taj.
31 assim também estes agora foram desobedientes, para que também eles alcancem misericórdia, à vista da que foi concedida a vocês.
32 Ri Dios k'ut junam xub'an chke konojel winaq chi man keniman taj, rech xuquje' junam kutoq'ob'isaj ki wäch nimalaj konojel.
32 Porque Deus encerrou todos na desobediência, a fim de mostrar a sua misericórdia a todos.
33 ¡Sib'alaj kajmab'al wa' ru b'antajik ri qa Dios! ¡Sib'alaj nim na ru no'j, ri retamb'al! Man kujkowin tä chuch'ob'ik ru chomanik, man kujkowin tä che retamaxik ri kuchomaj u b'anik.
33 Ó profundidade da riqueza, tanto da sabedoria como do conhecimento de Deus! Quão inexplicáveis são os seus juízos, e quão insondáveis são os seus caminhos!
34 Je' jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Tz'ib'talik: “¿Jachin u ch'ob'om ru chomanik ri Dios? ¿Jachin lo ri ya'tal che chi kuya ru no'j ri Are'? ¡Man k'o tä jun!
34 “Pois quem conheceu a mente do Senhor? Ou quem foi o seu conselheiro?
35 ¿Jachin ri k'o jas xuya che ri Dios rech käyi' rajil u k'exel che? ¡Man k'o tä jun!” —kächa ri Tz'ib'talik.
35 Ou quem primeiro deu alguma coisa a Deus para que isso lhe seja restituído?”
36 Ronojel k'ut ri k'olik käpe ruk' ri Dios. Ri Are' k'ut xeb'anow konojel rech k'o kupatänij che. ¡Chnimarisax ta b'a' u q'ij ri Dios amaq'el pa taq ri q'ij ri junab' ri kepetik! Amén.
36 Porque dele, e por meio dele, e para ele são todas as coisas. A ele seja a glória para sempre. Amém!
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.