Mateus 23
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Ri Jesús xub'ij chke ri winaq xuquje' chke ru tijoxelab':
1 Então Jesus falou à multidão e aos seus discípulos.
2 Ri tijonelab' re ri Pixab', xuquje' ri tata'ib' fariseos k'o taqanik pa ki q'ab' chuq'alajisaxik ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés.
2 Ele disse:
3 Cheinimaj b'a', chib'ana k'u ronojel ri käkib'ij chiwe. Xuwi k'u mib'an iwe jas ri käka'n ri e are', rumal chi jun wi ri käkib'ij, jun chi k'u wi ri käka'no.
3 Por isso vocês devem obedecer e seguir tudo o que eles dizem. Porém não imitem as suas ações, pois eles não fazem o que ensinam.
4 Ri taqanik ri käkiya are je' jas jun eqa'n ri sib'alaj al, ri man k'o tä jun kuch'ij ri ra'lal. Käkaj k'ut chi käkinimaj ri winaq. Ri e are' k'ut man k'o tä jub'iq' käka'n che ki to'ik.
4 Amarram fardos pesados e os põem nas costas dos outros, mas eles mesmos não os ajudam, nem ao menos com um dedo, a carregar esses fardos.
5 Ronojel ri käka'no xaq rech kilitaj kumal ri winaq. Käqaj chkiwäch käkinak' paj taq tzij re ru Loq' Pixab' ri Dios cho ru krukil ri ki palaj xuquje' che ri ki q'ab' ri tz'ib'tal cho rab'ara'q taq wuj. Xuquje' käqaj chkiwäch käkikoj charchäq taq atz'iaq ri k'o retz'b'alil nimaq na chuwäch ri ke ri winaq.
5 Tudo o que eles fazem é para serem vistos pelos outros. Vejam como são grandes os trechos das das suas
6 Are käkitzukuj ri t'uyulib'al ri nim ke'il wi na pa taq ri ula'nem, xuquje' ri t'uyulib'al ri nimaq ki b'anik pa taq ri rachoch Dios.
6 Eles preferem os melhores lugares nos banquetes e os lugares de honra nas
7 Käkaj chi sib'alaj utz ki ch'ab'exik käb'an kumal ri winaq pa taq ri b'e, xuquje' chi käb'ix ajtij chke.
7 Gostam de ser cumprimentados com respeito nas praças e de ser chamados de “mestre”.
8 Are k'u ri ix mib'ano chi ri winaq käkib'ij ajtij chiwe. Iwonojel ri ix, iwachalal iwib', xa k'u jun ri Iwajtij k'olik, are ri Cristo.
8 Porém vocês não devem ser chamados de “mestre”, pois todos vocês são membros de uma mesma família e têm somente um Mestre.
9 Mib'an i tat che jun winaq cho ruwächulew, xa k'u jun ri i Tat, are ri k'o chila' chikaj.
9 E aqui na terra não chamem ninguém de pai porque vocês têm somente um Pai, que está no céu.
10 Mib'an che iwib' chkiwäch ri winaq chi ix k'amal taq ki b'e, xuwi k'u ri Cristo are K'amal i B'e.
10 Vocês não devem também ser chamados de “líderes” porque vocês têm um líder, o
11 Jachin ri keupatänij konojel, are wa' ri nim na u b'anik chixol.
11 Entre vocês, o mais importante é aquele que serve os outros.
12 Jachin ri nim kub'an che rib' man nim tä kil wi na. Jachin k'u ri man nim tä kub'an che rib' are ri' nim kil wi na.
12 Quem se engrandece será humilhado, mas quem se humilha será engrandecido.
13 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Keq'atej alaq ri winaq rech man keb'ok tä chkixol ri winaq ri kätaqan ri Dios pa ki wi'. Xaq keq'atej alaq ri käkaj keb'okik, man kok tä k'u alaq xuquje'.
13 — Ai de vocês,
14 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Kätoqij alaq ri kachoch ri malka'nib' taq ixoqib', te ri' käyuq alaq u tza'm ri tzij alaq aretaq käb'an alaq orar, rech man q'alaj tä ri etzelal ri käb'an alaq. Rumal ri' nim na ri k'äjisab'al wäch alaq aretaq käq'at na tzij pa ki wi' ri winaq.
14 [— Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês exploram as viúvas e roubam os seus bens e, para disfarçarem, fazem longas orações! Por isso o castigo de vocês será pior!]
15 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Ri alaq käwakat alaq cho ronojel ruwächulew, käq'ax alaq ch'äqäp che taq ri mar chuch'akik jun winaq ruk' ri tijonik alaq. Aretaq k'ut käkowin alaq chuch'akik, käb'an alaq che chi taqalik ke' pa ri q'aq' nab'e chuwäch alaq.
15 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês atravessam os mares e viajam por todas as terras a fim de procurar converter uma pessoa para a sua religião. E, quando conseguem, tornam essa pessoa duas vezes mais merecedora do inferno do que vocês mesmos.
16 ¡K'äx ech alaq, ri alaq moyab' k'amal taq b'e! Ri alaq käb'ij alaq: “We jun winaq kukoj ru b'i' ri nimalaj rachoch Dios pa ru tzij aretaq kub'an juramento, man qas rajwaxik tä ri' kub'ano jas ri xuchi'j u b'anik. Are k'u we kukoj pa ru tzij ri q'än puaq ri kojom che ri nimalaj rachoch Dios, rajwaxik wi ri' kub'ano jas ri xuchi'j,” —kächa alaq.
16 — Ai de vocês, guias cegos! Pois vocês ensinam assim: “Se alguém jurar pelo Templo, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se alguém jurar pelo ouro do Templo, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
17 ¡Xaq alaq kon, xaq alaq moyab'! ¿Jachike nim na u b'anik: ri q'än puaq o ri nimalaj rachoch Dios ri kub'an nim u b'anik che ri q'än puaq?
17 Tolos e cegos! Qual é mais importante: o ouro ou o Templo que
18 Xuquje' käb'ij alaq: “We jun winaq kukoj ri ta'b'al toq'ob' pa ru tzij aretaq kub'an juramento, man qas rajwaxik tä ri' kub'ano jas ri xuchi'j u b'anik. We k'u are kukoj ri sipanik ri k'o puwi' ri ta'b'al toq'ob' pa ru tzij, rajwaxik ri' kub'ano jas ri xuchi'j,” —kächa alaq.
18 Vocês também ensinam isto: “Se alguém jurar pelo altar, não é obrigado a cumprir o juramento. Mas, se jurar pela oferta que está no altar, então é obrigado a cumprir o que jurou.”
19 ¡Xaq alaq kon, xaq alaq moyab'! ¿Jachike ri nim na u b'anik: ri sipanik o ri ta'b'al toq'ob' ri kub'an sib'alaj loq' che ri sipanik?
19 Cegos! Qual é mais importante: a oferta ou o altar que santifica a oferta?
20 Jachin ri kukoj ri ta'b'al toq'ob' pa ru tzij, man xuwi tä ri ta'b'al toq'ob' ri' kukoj pa ru tzij, xane ronojel ri k'o puwi' ri ta'b'al toq'ob'.
20 Por isso, quando alguém jura pelo altar, está jurando pelo altar e por todas as ofertas que estão em cima dele.
21 Jachin ri kukoj ri nimalaj rachoch Dios pa ru tzij man xuwi tä ri nimalaj rachoch Dios ri' kukoj pa ru tzij, xane xuquje' ri Dios ri k'o chila'.
21 Quando alguém jura pelo Templo, está jurando pelo Templo e por Deus, que mora ali.
22 Xuquje' jachin ri kukoj ri kaj pa ri u tzij aretaq kub'an juramento, man xuwi tä kukoj ri je'lalaj u t'uyulib'al ri Dios pa ru tzij, xane xuquje' ri Dios ri t'uyul puwi'.
22 E, quando alguém jura pelo céu, está jurando pelo trono de Deus e pelo próprio Deus, que está sentado nele.
23 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Ri alaq käya alaq che ri Dios ru lajujil ri q'eb'un, ri anís, ri comino, yo'm k'u kan alaq u b'anik ri tijonik ri nim u b'anik ri k'o pa ri Pixab'. Man käb'an tä alaq ri jikomal, man kätoq'ob'isaj tä alaq ki wäch nik'iaj winaq chik, man qas tä käkojon alaq che ri Dios. Are wa' ri rajwaxik käb'an alaq, man käya tä k'u kan alaq u b'anik ri nik'iaj chik.
23 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês dão a Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da erva-doce e do
24 ¡Ri alaq, xaq alaq moyab' k'amal taq b'e! Käb'an ech alaq jas kub'an jun achi, man kraj taj kub'iq' b'i jun amalo. Je' ta ne chi käb'iq' b'i alaq jun awaj camello.
24 Guias cegos! Coam um mosquito, mas engolem um camelo!
25 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Utz käb'an alaq chkiwäch ri winaq xaq rech utz kil wi alaq kumal. Qas tzij k'ut kelaq'an alaq, kärayij alaq ri kech nik'iaj winaq chik. Je' ri b'anik alaq jas ri laq ri xuwi ch'ajtal ri rij, are k'u ru pam tz'il na.
25 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês lavam o copo e o prato por fora, mas por dentro estes estão cheios de coisas que vocês conseguiram pela violência e pela ganância.
26 Alaq moyab' taq fariseos. Are rajwaxik nab'e käch'aj ru pam ri vaso xuquje' ri plato, te k'u ri' käch'aj ri rij.
26 Fariseu cego! Lave primeiro o copo por dentro, e então a parte de fora também ficará limpa!
27 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Junam alaq kuk' ri muqub'al ke taq ri käminaqib' ri tz'ajom ri rij che chun. Rumal ri' sib'alaj je'l kelik. Are k'u ru pam nojinaq che ki b'aqil taq käminaqib', xuquje' nojinaq che ronojel chulaj tz'ilol.
27 — Ai de vocês, mestres da Lei e fariseus, hipócritas! Pois vocês são como túmulos pintados de branco, que por fora parecem bonitos, mas por dentro estão cheios de ossos de mortos e de podridão.
28 Je ri' ri alaq. Utz kel alaq chkiwäch ri winaq. Are k'u ri anima' alaq sib'alaj man utz taj, xaq k'u kieb' u wäch ri käb'an alaq.
28 Por fora vocês parecem boas pessoas, mas por dentro estão cheios de mentiras e pecados.
29 ¡K'äx ech alaq, tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri alaq tata'ib' fariseos! ¡Xaq kieb' wäch alaq! Ri alaq käb'an alaq ki b'anik ri muqub'al kech ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer. Käwiq alaq ri muqub'al kech ri winaq ri utz xka'no.
29 — Ai de vocês,
30 Käb'ij k'u alaq: “We ta xujk'oji kan pa ri ki q'ijol ri qa nan qa tat ojer, mat xujtob' ri' che ki kämisaxik ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer,” —kächa alaq.
30 E dizem: “Se tivéssemos vivido no tempo dos nossos antepassados, não teríamos feito o que eles fizeram, não teríamos matado os profetas.”
31 Ruk' wa' we käb'ij alaq ri', käq'alajisaj ib' alaq chi alaq kachalaxik kan ri winaq ri xekämisan ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios.
31 Assim vocês confirmam que são descendentes daqueles que mataram os profetas.
32 ¡Xaq tajin käk'is alaq u b'anik ri xkichaplej kan u b'anik ri nan tat alaq ojer!
32 Portanto, vão e terminem o que eles começaram!
33 ¡Alaq kumätz! ¡Itzel taq winaq! ¡Alaq kal taq kumätz! ¿Jachin ta lo ri käto'w alaq chuwäch ri k'äjisab'al wächaj re ri q'aq'?
33 Cobras venenosas, ninhada de cobras! Como esperam escapar da condenação do inferno?
34 Rumal ri' keintaq na loq q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios uk' alaq, keintaq na loq achijab' ri k'o ki no'j xuquje' tijonelab'. Are k'u ri alaq kekämisaj na alaq, kerip na alaq jujun chke cho ri cruz. Jujun chik kech'ay na alaq pa taq ri rachoch Dios. Jujun chik käb'an alaq k'äx chke je ri' chi rajwaxik keanimaj na b'i pa taq ri tinimit.
34 Pois eu lhes mandarei profetas, homens sábios e mestres. Vocês vão matar alguns, crucificar outros, chicotear ainda outros nas
35 Rumal ri' alaq ajchaq' mak che ri ki kämikal konojel ri utzalaj taq winaq ri e kämisam. Xchaptaj loq ruk' ri Abel ri ala ri jikom ranima' k'ä ruk' ri Zacarías ru k'ojol ri Berequías ri xkämisaj alaq chkixol ri rachoch Dios ruk' ri ta'b'al toq'ob'.
35 Por isso Deus castigará vocês pela morte de todas as pessoas inocentes que os antepassados de vocês mataram, desde a morte do inocente Abel até a de Zacarias, filho de Baraquias, que vocês mataram entre o Templo e o altar.
36 Qas tzij kinb'ij chech alaq chi ronojel wa' we mak ri' käqaj na pa ki wi' ri winaq kämik, —xcha ri Jesús chke ri tijonelab' re ri Pixab' xuquje' ri fariseos.
36 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o castigo por tudo isso cairá sobre o povo de hoje.
37 ¡Ay, winaq aj Jerusalén! ¡Ix ri' ri keikämisaj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios, keib'an che ab'aj ru taqo'n ri Dios! ¡K'ia mul nu rayim i mulixik iwonojel ri ix jas kub'an jun ati't ek' keumulij ri alaj taq ral chuxe' ru xik'! ¡Ri ix k'ut man xiwaj taj!
37 Jesus terminou, dizendo:
38 Xaq b'a' chiwila na käwonob'ax na kan ri iwachoch.
38 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada.
39 Kinb'ij k'u chiwe chi man kiwil tä chi na nu wäch k'ä kopan na ri q'ij aretaq kib'ij: “Nim u q'ij ri petinaq pa ru b'i' ri Qajaw Dios,” —kixcha na, —xcha ri Jesús chke.
39 Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.