Mateus 21

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Aretaq naqaj chik e k'o wi che ri tinimit Jerusalén, xeopan pa ri alaj tinimit Betfagé. Tajin keok'ow chuwäch ri Ujuyub'al Olivos. Ri Jesús xeutaq b'i kieb' chke ru tijoxelab'.
1 Quando se aproximaram de Jerusalém e chegaram a Betfagé, ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois discípulos,
2 Xub'ij b'i chke: Jix pa ri alaj tinimit ri k'o apan chqawäch. Chila' kiriq wi na jun ati't burro yuqulik, rachi'l jun alaj burro. Chikira', cheik'ama k'u loq chwe, —xcha chke.
2 dizendo-lhes:
3 We k'o jachin jun k'o jas kub'ij chiwe, chib'ij che chi xa kajwataj che ri Qajaw Jesús, chanim k'ut kutzelej chi na loq, —kixcha che.
3 E, se alguém disser alguma coisa, respondam: “O Senhor precisa deles.” E logo ele deixará que vocês tragam os animais.
4 Je' xb'antaj wa' rech qas je' kelik jas ri xutz'ib'aj kan ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri kub'ij:
4 Ora, isto aconteceu para se cumprir o que foi dito por meio do profeta:
5 Chib'ij chke ri winaq re ri tinimit
5 “Digam à filha de Sião: Eis que o seu Rei vem até você, humilde, montado em jumenta, e num jumentinho, cria de animal de carga.”
6 Xeb'e' k'u ri kieb' tijoxelab', je' xka'no jas ri xetaq wi b'i rumal ri Jesús.
6 Indo os discípulos e tendo feito como Jesus lhes havia ordenado,
7 Xkik'am loq ri ati't burro rachi'l ri ral. Xkiya k'u ri ki q'u' chrij, xkiejen k'u ri Jesús.
7 trouxeram a jumenta e o jumentinho. Então puseram em cima deles as suas capas, e sobre elas Jesus montou.
8 E k'ia k'u ri winaq xkilik' ri ki q'u' pa ri b'e, xuquje' e k'o nik'iaj chik ri xekiya u xaq taq che' pa ri b'e ri xekich'upala pa taq ri juyub'.
8 E a maior parte da multidão estendeu as suas capas no caminho, e outros cortavam ramos de árvores, espalhando-os pelo caminho.
9 Ri winaq ri e nab'ejinaq chuwäch ri Jesús, xuquje' ri e teretoj chrij, ko xech'awik, xkib'ij: ¡Chnimarisax u q'ij ri ralk'ualaxik ri qa mam David ri nim taqanel! ¡Utz re ri petinaq pa ru b'i' ri Qajaw Dios! ¡Chnimarisax u q'ij ri Dios! —xecha'. Ri winaq käkiya u q'ij ri Jesús aretaq kok pa Jerusalén (Mateo 21:6-11)|src="CN01784b.tif" size="span" ref="21.6 "
9 E as multidões, tanto as que iam adiante dele como as que o seguiam, clamavam: “Hosana ao Filho de Davi! Bendito o que vem em nome do Senhor! Hosana nas maiores alturas!”
10 Aretaq xok ri Jesús pa ri tinimit Jerusalén, konojel ri winaq xkitukij kib', xkitatab'ala chb'il taq kib', xkib'ij: ¿Jachin wa' we achi ri'? —xecha'.
10 E, quando Jesus entrou em Jerusalém, toda a cidade se alvoroçou. E perguntavam: — Quem é este?
11 Ri winaq xkib'ij: Are wa' ri Jesús, ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, ri aj Nazaret re Galilea, —xecha'.
11 E as multidões respondiam: — Este é o profeta Jesus, de Nazaré da Galileia!
12 Te k'u ri' xok b'i ri Jesús pa ri nimalaj rachoch Dios, xeresax b'i ri ajk'ayib' xuquje' ri kekiloq' taq jastaq pa ri nimalaj rachoch Dios. Xeutzaq ri ki mesa ri k'exal taq puaq xuquje' xeutzaq ri ki tem ri ajk'ay taq palomäx.
12 Jesus entrou no templo e expulsou todos os que ali vendiam e compravam. Derrubou as mesas dos cambistas e as cadeiras dos que vendiam pombas.
13 Xub'ij chke ri winaq: Tz'ib'tal pa ru Loq' Pixab' ri Dios, kub'ij: “Ri wachoch in are jun ja ri käb'an wi orar,” —kächa'. Ri alaq k'ut jun kachoch elaq'omab' b'anom alaq che, —xcha chke.
13 E disse-lhes:
14 Chila' pa ri nimalaj rachoch Dios, xeopan jujun achijab' moyab' ruk' ri Jesús, xuquje' jujun ch'okojib'. Xekunax k'u rumal ri Jesús.
14 Cegos e coxos se aproximaram de Jesus, no templo, e ele os curou.
15 Aretaq k'ut ri ki nimaqil ri sacerdotes xuquje' ri tijonelab' re ri Pixab', xkil taq ri kajmab'al ri xub'an ri Jesús, xuquje' xkito chi ri ak'alab' käkiraq ki chi' pa ri nimalaj rachoch Dios, käkib'ij: “¡Nim u q'ij ri ralk'ual kan ri nim taqanel David ojer!” —kecha'. Ri e are' xpe koyowal.
15 Mas, quando os principais sacerdotes e os escribas viram as maravilhas que Jesus fazia e as crianças que gritavam no templo: “Hosana ao Filho de Davi!”, ficaram indignados e perguntaram a Jesus:
16 Xkib'ij k'u che ri Jesús: ¿A käta la jas ri tajin käkib'ij ri ak'alab'? —xecha che.
16 — Você está ouvindo o que estão dizendo? Jesus respondeu:
17 Xe' k'u ri Jesús, xeuya kan ri ki nimaqil sacerdotes xuquje' ri tijonelab' re ri Pixab'. Xel b'i pa ri tinimit Jerusalén, xe' pa ri tinimit Betania. Chila' k'ut xkanaj kan che ri chaq'ab'.
17 E, deixando-os, saiu da cidade e foi para Betânia, onde passou a noite.
18 Aq'ab'il aretaq tajin ketzelej b'i pa Jerusalén, e petinaq pa ri tinimit Betania, xnum k'u ri Jesús.
18 Cedo de manhã, ao voltar para a cidade, Jesus teve fome.
19 Xril apan jun u che'al higos ri k'o chuchi' ri b'e. Xerila', man k'o tä k'u u wäch xuriqo, xane xaq xuwi u xaq. Xub'ij k'u ri Jesús che ri che': ¡Man k'o tä chi jumul chik käk'oji a wäch! —xcha che.
19 E, vendo uma figueira à beira do caminho, aproximou-se dela, mas não encontrou nada, a não ser folhas. Então Jesus disse à figueira: E a figueira secou imediatamente.
20 Ru tijoxelab' ri Jesús aretaq xkil wa' sib'alaj xkikajmaj. Xkita' k'u che ri Jesús: ¿Jas che chanim xchaqi'jar ru che'al higos? —xecha che.
20 Quando os discípulos viram isso, ficaram admirados e disseram: — Como a figueira secou depressa!
21 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Qas tzij kinb'ij chiwe, we qas kixkojonik, man kub'an tä k'u kieb' i k'ux, man xuwi tä wa' kixkowin chub'anik jas ri xinb'an in che ru che'al higos. Xane kuya' kib'ij che we juyub' ri': “Chatel b'i waral, chak'iäqa b'i awib' pa ri mar,” —kixcha che. Käb'antaj k'u na wa', —xcha chke.
21 Ao que Jesus lhes disse:
22 Ronojel k'u ri kita' che ri Dios käya'taj na chiwe we qas kixkojonik, —xcha chke.
22 E tudo o que pedirem em oração, crendo, vocês receberão.
23 Ri Jesús xok pa ri nimalaj rachoch Dios. Aretaq tajin keutijoj ri winaq chila', ri ki nimaqil sacerdotes, xuquje' ri ki nimaqil ri winaq aj Israel xeopan ruk', xkita' che: ¿Jachin xtaqow la chi käb'an la ronojel wa' we ri'? ¿Jachin lo ri yo'winaq che la chi je' käb'an la wa'? —xecha che.
23 Jesus entrou no templo e, quando já estava ensinando, os principais sacerdotes e os anciãos do povo se aproximaram dele e perguntaram: — Com que autoridade você faz estas coisas? E quem lhe deu esta autoridade?
24 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ri in xuquje' k'o ri kinta' chech alaq. We käkowin alaq chub'ixik chwe jas ri kinta', kinb'ij na chech alaq jachin ri yo'winaq chwe chi k'o nu taqanik rech je' kinb'an wa', —xcha chke.
24 Jesus respondeu:
25 B'ij alaq chwe: ¿Jachin xtaqow ri tat Juan chub'anik ri qasna'? ¿A are ri Dios o e are ri winaq? —xcha chke.
25 De onde era o batismo de João: do céu ou dos homens? E eles discutiam entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele nos dirá: “Então por que não acreditaram nele?”
26 We käqab'ij chi e are ri winaq xtaqowik, käqaxej qib' chkiwäch ri winaq. Konojel k'u ri winaq käkikojo chi ri tat Juan are jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, —xecha'.
26 Mas, se dissermos: “Dos homens”, é de temer o povo. Porque todos consideram João um profeta.
27 Rumal wa' xkib'ij che ri Jesús: Man qetam taj, —xecha che.
27 Então responderam a Jesus: — Não sabemos. E ele, por sua vez, lhes disse:
28 Ri Jesús xub'ij chke ri tata'ib' fariseos: ¿Jas kächomaj alaq che wa' ri kinb'ij chech alaq ri'? K'o jun achi ri e k'o kieb' u k'ojol. Xub'ij k'u che jun chke ru k'ojol: “Nu k'ojol, jat kämik pa ri nu chak che ki mulixik ru wäch taq ri uvas,” —xcha che.
28 — O que vocês acham? Um homem tinha dois filhos. Chegando-se ao primeiro, disse: “Filho, vá hoje trabalhar na vinha.”
29 Ri ala xub'ij che ru tat: “¡Man k'o tä kine' wi in!” —xcha che. Te k'u ri' xuk'ex ru chomanik, xe' na che ri chak.
29 Ele respondeu: “Não quero ir.” Mas depois, arrependido, foi.
30 Ri tata' xe' chi ruk' ri jun u k'ojol chik, xub'ij che: “Jat kämik pa ri nu chak che ki mulixik ru wäch taq ri uvas,” —xcha che. Ru k'ojol xub'ij che: “Je', tat, utz ri' kine'k,” —xcha che. Man xe' tä k'ut.
30 Dirigindo-se ao outro filho, o pai disse a mesma coisa. Ele respondeu: “Sim, senhor.” Mas não foi.
31 ¿Jachin k'u chke we kieb' ri' xub'ano jas ri xraj ru tat chi käb'anik? —xcha ri Jesús chke ri tata'ib' fariseos.
31 Qual dos dois fez a vontade do pai? Eles responderam: — O primeiro. Então Jesus disse:
32 Je ri', rumal chi ri Juan Qasal Ja' xpetik, xuk'ut chuwäch alaq jas käb'an alaq rech jikom ri k'aslemal alaq cho ri Dios, man xkoj tä k'u alaq ru tzij. Are k'u ri toq'il taq alkab'al, xuquje' ri itzel taq ixoqib' xkikojo. Are k'u ri alaq, pune xil alaq wa' ri xka'n ri e are', man xk'ex tä ri anima' alaq, man xk'ex tä k'u ri chomanik alaq. Man xkoj tä alaq ri xub'ij ri tat Juan Qasal Ja' chech alaq, —xcha ri Jesús chke ri tata'ib' fariseos.
32 Porque João veio até vocês no caminho da justiça, e vocês não acreditaram nele; no entanto, os publicanos e as prostitutas acreditaram. Vocês, porém, mesmo vendo isso, não se arrependeram depois para acreditar nele.
33 Tatab'ej b'a' alaq we jun k'utb'al chik ri', —xcha chke. K'o jun achi ri xub'an jun tikb'al uvas, xukoralij rij, te k'u ri' xuk'ot jun jul ri käpitz' wi ri uvas, xub'an xuquje' jun tak'atikalaj ja ri käkoj che chajib'al re ronojel.
33 — Escutem outra parábola. Havia um homem, dono de terras, que plantou uma vinha. Pôs uma cerca em volta dela, construiu nela um lagar, edificou uma torre e arrendou a vinha a uns lavradores. Depois, ausentou-se do país.
34 Xopan k'u ri q'ij ri xechäq'aj ri ki wäch ri uvas, ri ajchaq'el xeutaq b'i jujun patänil taq re kuk' ri ajchakib' chuk'amik re ri ki wäch ri uvas.
34 Quando chegou o tempo da colheita, o dono da vinha mandou os seus servos aos lavradores, para receber os frutos que cabiam a ele.
35 Are k'u ri ajchakib' xekichap ri patäninelab', jun xkich'ayo, jun xkikämisaj, jun chik k'ut xka'n chab'aj.
35 Mas os lavradores, agarrando os servos, espancaram um, mataram outro e apedrejaram ainda outro.
36 Ri ajchaq'el ri ulew xeutaq chi b'i nik'iaj taqo'n chik. E k'ia chi na ri xeutaq b'ik chuwäch ri nab'e. Ri ajchakib' k'ut je' xka'n chke jas ri xka'n chke ri nab'e taq taqo'n.
36 O dono enviou ainda outros servos em maior número; e os lavradores fizeram a mesma coisa com eles.
37 Chuk'isb'al ronojel xutaq b'i ri u k'ojol, xuchomaj k'ut: “Qas nim käkil wi na ri nu k'ojol,” —xcha'.
37 Por último, o dono da vinha enviou-lhes o seu próprio filho, pensando: “O meu filho eles respeitarão.”
38 Aretaq k'ut ri ajchakib' xkil ru k'ojol ri tata', xkitzijob'ela kib', xkib'ij: “Are wa' ri kechb'en na ronojel. Jo', qakämisaj rech käq'ax kan ronojel ri ulew pa qa q'ab' uj,” —xecha'.
38 Mas os lavradores, vendo o filho, disseram uns aos outros: “Este é o herdeiro; venham, vamos matá-lo e ficar com a herança dele para nós.”
39 Xkichapo, xkesaj b'i pa ri tikb'al uvas, xkikämisaj.
39 E, agarrando-o, lançaram-no fora da vinha e o mataram.
40 Te k'u ri' ri Jesús xuta' chke, xub'ij: Aretaq käpe ri ajchaq'el ri ulew tikb'al uvas, ¿jas kub'an na chke ri ajchakib'? —xcha chke.
40 Quando, pois, vier o dono da vinha, que fará àqueles lavradores?
41 Ri e are' xkib'ij che ri Jesús: Man kutoq'ob'isaj tä na ki wäch, keukämisaj na ri itzel taq ajchakib' ri', kuya k'u na ri tikb'al uvas chke nik'iaj chik, ri käkijach ru wäch ri tiko'n aretaq kuriq ri q'ij, —xecha che.
41 Eles responderam: — Fará perecer horrivelmente aqueles malvados e arrendará a vinha a outros lavradores que lhe entregarão os frutos no tempo certo.
42 Xub'ij k'u ri Jesús chke: ¿A mat sik'im alaq wa' we tzij ri' pa ru Loq' Pixab' ri Dios? Je wa' kub'ij:
42 Então Jesus perguntou:
43 Rumal ri' kinb'ij chech alaq chi ri Dios man kätaqan tä chi na puwi' alaq, xane ri Dios are kätaqan na pa ki wi' ri winaq ri utz käka'n che ri ki chak, ri käkijach kuenta cho ri Dios aretaq kuriq ri q'ij.
43 — Portanto, eu lhes digo que o Reino de Deus será tirado de vocês e entregue a um povo que lhe produza os respectivos frutos.
44 Are k'u we k'o jun kätzaq puwi' ri ab'aj, käq'aj na. We k'u ne are ri ab'aj kätzaq puwi' jun winaq, käk'äjisax na rumal ri ab'aj, —xcha chke.
44 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
45 Aretaq ri ki nimaqil ri sacerdotes xuquje' ri tata'ib' fariseos xkita wa', xkich'ob'o chi chkij ri e are' xutzijoj wi wa' we k'utb'al ri'.
45 Os principais sacerdotes e os fariseus, ouvindo estas parábolas, entenderam que Jesus falava a respeito deles;
46 Xkaj xkichap ri Jesús. Xkixej k'u kib' chkiwäch ri winaq, rumal chi ri winaq xkikojo chi ri Jesús are jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios.
46 e, embora quisessem prendê-lo, tinham medo das multidões, porque estas o consideravam como profeta.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.