Mateus 16

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ri tata'ib' fariseos xuquje' ri tata'ib' saduceos xeopan ruk' ri Jesús. Te k'u ri' xkita' che chi kuk'ut chkiwäch jun kajmab'al etal ri käpe chikaj. Xkib'ij wa' che xaq rech käqaj ri Jesús pa ki q'ab'.
1 Os fariseus e saduceus vieram pôr Jesus à prova, exigindo que lhes mostrasse um sinal do céu.
2 Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij chke: Pa b'enaq taq q'ij käb'ij alaq: “Saq'ij wa' kub'ano rumal chi kiäq ri uwokaj,” —kächa alaq.
2 Ele respondeu: “Vocês conhecem o ditado: ‘Céu vermelho ao entardecer, bom tempo amanhã;
3 Are k'u ri aq'ab'il käb'ij alaq: “Kämik käpe jäb' rumal chi kiäq ri uwokaj, xuquje' q'eqmuj,” —kächa alaq. ¡Ri alaq xaq kieb' wäch alaq! Käkowin alaq chuch'ob'ik ri u wäch ri kaj, man käch'ob' tä k'u alaq jas ri tajin kuk'ut ri Dios chuwäch alaq pa taq we q'ij junab' ri'.
3 céu vermelho e sombrio logo cedo, mau tempo o dia todo’. Vocês sabem identificar as condições do tempo no céu, mas não sabem interpretar os sinais dos tempos!
4 We winaq ri' ri e lawalo, ri man jikom tä kanima', käkaj chi kinb'an jun kajmab'al etal chkiwäch. Man käyi' tä chi k'u na jun etal chke, xane are kinna'taj chke ri etal rech ri Jonás, —xcha chke.
4 Pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o sinal do profeta Jonas”. Então Jesus os deixou e se retirou.
5 Aretaq xeq'ax ru tijoxelab' ri Jesús ch'äqäp che ri mar, xsach pa ki jolom ru k'amik b'i ki wa.
5 Mais tarde, depois de atravessar o mar, os discípulos descobriram que tinham se esquecido de levar pães.
6 Xub'ij k'u ri Jesús chke: ¡Chitampe'! Chichajij iwib' chuwäch ri ki ch'amil ri tata'ib' fariseos xuquje' chuwäch ri ki ch'amil ri tata'ib' saduceos, —xcha chke.
6 Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
7 Xkitzijob'ela k'u kib' ri tijoxelab', xkib'ij: Ri Are' kub'ij wa' chqe rumal chi man k'o tä qa wa qa k'amom loq, —xecha'.
7 Os discípulos começaram a discutir entre si por que não tinham trazido pão.
8 Aretaq ri Jesús xretamaj jas ri tajin käkib'ij, xub'ij chke: ¿Jas che tajin kib'ij chi man k'o tä i wa? ¡Tzij ri' chi xa man qas tä kixkojonik! —xcha chke.
8 Ao tomar conhecimento do que falavam, Jesus disse: “Como é pequena a sua fé! Por que vocês discutem entre si sobre a falta de pão?
9 ¿A xaq are mäja' kich'ob'o, man käna'taj tä chiwe chi xinpir ri job' kaxlan wa, xinjach k'u wa' chkiwäch ri job' mil winaq? ¿A mat käna'taj chiwe janipa' chikäch ch'aqataq taq kaxlan wa ri man xek'is taj ri xeik'olo?
9 Ainda não entenderam? Não se lembram dos cinco pães para os cinco mil e dos cestos de sobras que recolheram?
10 ¿A mat k'u käna'taj chiwe xuquje' chi xinpir ri wuqub' kaxlan wa, xinjach k'u wa' chkiwäch kiejeb' mil winaq, janipa' chikäch ch'aqataq taq kaxlan wa ri man xek'is taj ri xeik'olo?
10 Nem dos sete pães para os quatro mil e dos cestos grandes de sobras que recolheram?
11 ¿Jas che man kich'ob' taj chi ri in man are tä tajin kinb'ij ri kaxlan wa aretaq xinb'ij chi kichajij iwib' chuwäch ri ki ch'amil ri tata'ib' fariseos xuquje' ri tata'ib' saduceos? —xcha ri Jesús chke.
11 Como não conseguem entender que não estou falando de pão? Repito: tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
12 Te k'u ri' ri tijoxelab' xkich'ob'o chi ri Jesús man are tä xub'ij chke chi käkichajij kib' chuwäch ri ch'äm re kaxlan wa, xane chuwäch ri ki tijonik ri tata'ib' fariseos xuquje' ri tata'ib' saduceos.
12 Finalmente entenderam que ele não se referia ao fermento do pão, mas ao ensino dos fariseus e saduceus.
13 Aretaq ri Jesús tajin känaqajin che ri tinimit Cesarea Filipo, xuta' chke ru tijoxelab', xub'ij chke: ¿Jas käkib'ij ri winaq chwij chi jachin ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq? —xcha chke.
13 Quando Jesus chegou à região de Cesareia de Filipe, perguntou a seus discípulos: “Quem as pessoas dizem que o Filho do Homem é?”.
14 Xkib'ij k'u che: E k'o jujun winaq käkib'ij chi lal ri' ri Juan Qasal Ja', xuquje' käkib'ij jule' chik chi lal ri' ri qa mam Elías. E k'o chi nik'iaj käkib'ij chi lal ri' ri qa mam Jeremías o jun chik chke ri ojer q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios, —xecha che.
14 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, ainda, que é Jeremias ou um dos profetas”.
15 Xuta' k'u ri Jesús chke: E k'u ri ix, ¿jachin ri in ri kib'ij ix? —xcha chke.
15 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?”
16 Xch'aw ri tat Pedro, xub'ij che: Lal ri' ri Cristo, ru K'ojol ri k'aslik Dios, —xcha che.
16 Simão Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo, o Filho do Deus vivo!”.
17 Ri Jesús xch'awik, xub'ij che: Utz awe, Simón, u k'ojol ri tat Jonás, rumal chi man are tä jun winaq ri xb'in wa' chawe, xane are ri nu Tat ri k'o chila' chikaj.
17 Jesus disse: “Que grande privilégio você teve, Simão, filho de João! Foi meu Pai no céu quem lhe revelou isso. Nenhum ser humano saberia por si só.
18 Ri in kinb'ij chawe chi ri at, at Pedro. Puwi' k'u we nimalaj ab'aj ri' keinjeqb'a wi na ri winaq ri kekojon chwe. Man käkowin tä k'u na ri kämikal chusachik ki wäch, —xcha che.
18 Agora eu lhe digo que você é Pedro, e sobre esta pedra edificarei minha igreja, e as forças da morte não a conquistarão.
19 Keinya chawe ri lawe re ri k'olib'al ri taqan wi ri Dios. Jachike ri kaq'alajisaj chi man utz tä u b'anik cho ruwächulew, man utz tä u b'anik ri' chila' chikaj. Jachike ri kaq'alajisaj chi utz u b'anik cho ruwächulew, utz u b'anik ri' chila' chikaj.
19 Eu lhe darei as chaves do reino dos céus. O que você ligar na terra terá sido ligado no céu, e o que você desligar na terra terá sido desligado no céu”.
20 Ri Jesús k'ut xeupixb'aj ru tijoxelab', xub'ij chke chi mäkitzijoj wa' che jachin jun chi ri Are' are ri Cristo.
20 Então ele advertiu a seus discípulos que não dissessem a ninguém que ele era o Cristo.
21 Tzare chi' k'ut ri Jesús xuchaplej u q'alajisaxik chkiwäch ru tijoxelab' chi ri Are' rajwaxik ke' na pa ri tinimit Jerusalén. Xub'ij chi käb'an na sib'alaj k'äx che kumal ri ki nimaqil ri winaq, kumal ri ki nimaqil ri sacerdotes, xuquje' kumal ri tijonelab' re ri Pixab'. Xuquje' rajwaxik chi käkämisax na, te ri' käk'astaj chi k'u na churox q'ij chkixol ri käminaqib'.
21 Daquele momento em diante, Jesus começou a falar claramente a seus discípulos que era necessário que ele fosse a Jerusalém e sofresse muitas coisas terríveis nas mãos dos líderes do povo, dos principais sacerdotes e dos mestres da lei. Seria morto, mas no terceiro dia ressuscitaria.
22 Are k'u ri tat Pedro xuk'am b'i ri Jesús u tukiel wi. Xuchaplej u yajik, xub'ij che: ¡Mat kraj ri Dios wa', Wajaw! ¡Mat je' käk'ulmaj la wa'! —xcha che.
22 Pedro o chamou de lado e começou a repreendê-lo por dizer tais coisas. “Jamais, Senhor!”, disse ele. “Isso nunca lhe acontecerá!”
23 Xutzolq'omij k'u rib' ri Jesús, xub'ij che ri tat Pedro: ¡Chatel chnuwäch, Satanás, xaq at ya'l latz' chwe! Man kach'ob' tä k'u ru chomanik ri Dios, xane xaq xuwi kach'ob' ri ki chomanik winaq, —xcha che.
23 Jesus se voltou para Pedro e disse: “Afaste-se de mim, Satanás! Você é uma pedra de tropeço para mim. Considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus”.
24 Ri Jesús k'ut xub'ij chke ru tijoxelab': We k'o jun kraj käpe wuk' in, rajwaxik chi mub'an chik xaq jas ri kraj ri are'. Rajwaxik kutelej loq ru cruz, käpe wuk' in, —xcha chke. (Kel kub'ij wa' chi ri winaq ri' man nim tä chik käril ru k'aslemal, xane kuya u tzij pune ta ne kuriq ri kämikal rumal rech ri Jesús.)
24 Então Jesus disse a seus discípulos: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
25 Je ri', rumal chi apachin ta ne ri kraj kuto' u wi' ru k'aslemal cho ruwächulew, käkäm na ri winaq ri', kutzaq na ronojel. Apachin k'u ri kuya ru k'aslemal pa ri k'äx rumal wech in, kuto' na u wi' ri' ri qas u k'aslemal wa'.
25 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a encontrará.
26 ¿Jas ta k'u lo ri kuch'ak jun winaq we kärechb'ej ronojel ruwächulew, kutzaq k'u na ri ranima'? ¿Jas ta k'u lo ri käkowin ri winaq chuya'ik chuk'exwäch ri ranima'? —xcha chke.
26 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida? E o que daria o homem em troca de sua vida?
27 Kinpe k'u na in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, e wachi'l ri loq'alaj taq ángeles. Känimarisax na nu q'ij jas ru nimarisaxik u q'ij ri nu Tat. Kinya k'u na ri tojb'al ke ri winaq chkijujunal jas ri xka'n ri e are' pa ri ki k'aslemal.
27 Pois o Filho do Homem virá com seus anjos na glória de seu Pai e julgará cada pessoa de acordo com suas ações.
28 Qas tzij kinb'ij chiwe chi e k'o jujun chke ri e k'o waral ri man kekäm tä na k'ä kinkil na in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, in petinaq rech kintaqan pa ki wi' ri winaq, —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
28 Eu lhes digo a verdade: alguns que estão aqui neste momento não morrerão antes de ver o Filho do Homem vindo em seu reino!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.