Marcos 13

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Elem b'i re ri Jesús pa ri nimalaj rachoch Dios, jun chke ru tijoxelab' xub'ij che: ¡Ajtij, chilampe la we je'lalaj taq ab'aj ri', xuquje' taq we ja ri yakom ri' ri sib'alaj e kajmab'al! —xcha che.
1 Quando Jesus saía do templo, um de seus discípulos disse: “Mestre, olhe que construções magníficas! Que pedras impressionantes!”.
2 Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij che: ¿A kawil konojel we nimalaj taq ja ri e yakom ri'? —kächa'. Man käkanaj tä k'u kan jun ab'aj puwi' ri jun ab'aj chik ri mat käwulix na, —xcha che.
2 Jesus respondeu: “Está vendo estas grandes construções? Serão completamente destruídas. Não restará pedra sobre pedra!”.
3 Xe' k'u ri Jesús, e rachi'l ru tijoxelab', pa ri Ujuyub'al Olivos ri k'o apan cho ri rachoch Dios. T'uyul k'u ri Jesús chila', ri tat Pedro, ri tat Jacobo, ri tat Juan, xuquje' ri tat Andrés xkita' che ri Are' pu tukiel wi,
3 Mais tarde, Jesus sentou-se no monte das Oliveiras, do outro lado do vale, de frente para o templo. Pedro, Tiago, João e André vieram e lhe perguntaram em particular:
4 xkib'ij: Käqaj chi käb'ij la chqe jampa' käb'antaj na wa'. ¿Jas u wäch etal käb'an na chuk'utik chqawäch chi xopan ri q'ij ri' ri keb'antaj na konojel taq wa' ri b'im la chqe? —xecha che.
4 “Diga-nos, quando isso tudo vai acontecer? Que sinais indicarão que essas coisas estão prestes a se cumprir?”.
5 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: ¡Chichajij iwib' k'o jachin jun mixsub'uwik! —kächa'.
5 Jesus respondeu: “Não deixem que ninguém os engane,
6 E k'ia k'ut ri kepe na, käkikoj na ri nu b'i', käkib'ij: “¡In ri' ri Cristo!” —kecha na. E k'ia k'u ri' ri kekisub' na, —kächa chke.
6 pois muitos virão em meu nome, dizendo: ‘Eu sou o Cristo’, e enganarão muitos.
7 Aretaq kita nimalaj taq ch'oj, xuquje' kita u tzijoxik taq ch'oj jawije' taq chi', mixej iwib'. Rajwaxik chi käb'antaj na wa'. K'ä mäjoq k'u ri k'isb'al re ri q'ij junab' ri', —kächa'.
7 Vocês ouvirão falar de guerras e ameaças de guerras, mas não entrem em pânico. Sim, é necessário que essas coisas ocorram, mas ainda não será o fim.
8 Käch'ojin k'u jun tinimit ruk' ri jun tinimit chik, xuquje' käch'ojin jun nim taqanel ruk' jun nim taqanel chik. Kepe k'u na k'ia käb'raqan jawije' taq chi', käpe na wi'jal xuquje', ri winaq k'ut sib'alaj käkitukij na kib'. Xaq k'u chapleb'al wa' re ronojel ri k'äx ri käpe na pa ki wi' ri winaq, —kächa chke.
8 Uma nação guerreará contra a outra, e um reino contra o outro. Haverá terremotos em vários lugares, e também fome. Tudo isso, porém, será apenas o começo das dores de parto.
9 ¡Chichajij b'a' iwib'! —kächa'. Kixjach k'u na pa taq ki q'ab' ri ki nimaqil winaq ri ketaqan pa ki wi', xuquje' kixch'ay na chkiwäch ri ki nimaqil ri winaq pa taq ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq. Kixtak'ab'ax na chkiwäch q'atal taq tzij, xuquje' chkiwäch taqanelab' ri nimaq ki b'anik rumal wech in rech kiq'alajisaj na ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chkiwäch ri e are', —kächa chke.
9 “Tenham cuidado! Vocês serão entregues aos tribunais e açoitados nas sinagogas. Por minha causa, serão julgados diante de governadores e reis. Essa será sua oportunidade de lhes falar a meu respeito.
10 K'ä mäjoq k'u kopan ri k'isb'al re ri q'ij junab' ri', rajwaxik kätzijox na we Utzalaj Tzij ri' re ri Evangelio chke konojel ki wäch winaq cho ruwächulew, —kächa'.
10 É necessário, primeiro, que as boas-novas sejam anunciadas a todas as nações.
11 Aretaq kixk'am na b'ik rech kixjach chkiwäch ri q'atal taq tzij, mixej iwib', michomaj b'ik jas ri kib'ij na chke, xane chib'ij ri käyi' chiwe rumal ri Dios pa ri q'ij ri'. Man ix tä k'ut ri kixtzijon na, xane are ri Loq'alaj Espíritu.
11 Quando forem presos e julgados, não se preocupem com o que dirão. Falem apenas o que lhes for concedido naquele momento, pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito Santo.
12 Ri winaq kekijach na ri kachalal pa kämisaxik, ri nan tat kekijach na ri kalk'ual pa kämisaxik. Ri alk'ualaxelab' käkiyak na kib' chkij ri ki nan ki tat, kekijach na pa kämisaxik.
12 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
13 ¡Konojel ri winaq käketzelaj na i wäch xa rumal wech in! —kächa'. Are k'u ri käch'ijowik k'ä käk'is na ronojel, kuriq na ri' ru tob'anik ri Dios, —kächa chke.
13 Todos os odiarão por minha causa, mas quem se mantiver firme até o fim será salvo.
14 Ri qa mam Daniel, jun chke ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios, xutz'ib'aj ojer chrij ri “itzelalaj äwas ri ketzelan ronojel.” ¡Jachin ri kusik'ij wa', ri tz'ib'tal waral, chuch'ob'o' jas ri' ri äwas ri kub'ij chi'! Aretaq kiwil wa' käk'oji chila' jawije' ri man ya'tal tä wi, rajwaxik chi ri winaq ri e k'o pa Judea keanimaj b'i pa taq ri juyub'.
14 “Chegará o dia em que vocês verão a ‘terrível profanação’ no lugar onde não deveria estar. (Leitor, preste atenção!) Então, quem estiver na Judeia, fuja para os montes.
15 Ri winaq ri e k'o puwi' taq kachoch, aninaq cheqaj loq, meb'ok chi b'i chupam ri ja chuk'amik b'i jun jasach.
15 Quem estiver na parte de cima da casa, não desça nem entre para pegar coisa alguma.
16 Xuquje' ri e k'o pa ri juyub' mätzelej b'i cho ja chuk'amik ri ki q'u'.
16 Quem estiver no campo, não volte nem para pegar o manto.
17 ¡Sib'alaj k'äx ke ri ixoqib' ri yawab' taq winaq chik pa taq ri q'ij ri', xuquje' ri e k'o alaj taq kal ri k'ä ketu'nik!
17 Que terríveis serão aqueles dias para as grávidas e para as mães que estiverem amamentando!
18 ¡Chib'ana b'a' orar, chixb'ochi'n che ri Dios chi mäk'ulmataj ronojel wa' pa taq ri u q'ijol ri tew!
18 Orem para que a fuga de vocês não aconteça no inverno,
19 Je ri', rumal chi käpe na nimalaj k'äxk'ol pa taq ri q'ij ri', ri man k'olinaq tä ri' tzpa ru chaplexik loq ru b'anik ruwächulew rumal ri Dios k'ä pa taq we q'ij ri'. Te k'u ri' man k'o tä jumul ri kepe chi na k'äxalaj taq q'ij junam ruk' ri k'äxk'ol ri'.
19 pois haverá mais angústia naqueles dias que em qualquer outra ocasião desde que Deus criou o mundo, e nunca mais haverá angústia tão grande.
20 We ta ri Qajaw Dios mat kub'ano chi xaq q'atatal q'ij käk'oji we k'äxk'ol ri', mat k'o jun winaq ri' ri käk'asi kanoq. Ri Dios k'ut u b'anom chi xaq q'atatal q'ij käk'oji wa' rumal chi keraj ri e cha'tal rumal ri Are'.
20 De fato, se o Senhor não tivesse limitado esse tempo, ninguém sobreviveria, mas, por causa de seus escolhidos, ele limitou aqueles dias.
21 We k'u k'o jun ri kub'ij chiwe: “¡Chiwilampe', k'o ri Cristo chi ri'!” We kub'ij: “¡Chiwilampe', k'o jela'!” —we kächa'. ¡Mikoj b'a'! —kächa chke.
21 “Portanto, se alguém lhes disser: ‘Vejam, aqui está o Cristo!’ ou ‘Vejam, ali está ele!’, não acreditem,
22 Kepe na winaq ri käka'n che kib' chi e are ri Cristo, xuquje' kepe chi na jule' chik ri käka'n che kib' chi e q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios. Keka'n k'u na etal, xuquje' kajmab'al che ki sub'ik ri winaq ri e cha'tal rumal ri Dios we kekowinik, —kächa'.
22 pois falsos cristos e falsos profetas surgirão e realizarão sinais e maravilhas a fim de enganar, se possível, até os escolhidos.
23 ¡Chiwila b'a' iwib'! Nu b'im chi k'u apan ronojel wa' chiwe, —xcha ri Jesús chke.
23 Fiquem atentos! Eu os avisei a esse respeito de antemão.
24 Pa taq ri q'ij ri' aretaq ok'owinaq chik ri nimalaj k'äx ri', ri q'ij käq'equmar na, ri ik' k'ut man kätunun tä chik.
24 “Naquele tempo, depois da angústia daqueles dias, ‘o sol escurecerá, a lua não dará luz,
25 Ketzaq k'u na loq ri ch'imil cho ri kaj. Keslab'isax k'u na konojel ri k'o ki chuq'ab' ri e k'o cho ri kaj, je' jas ri q'ij, ri ch'imil, ri ik', xuquje' nik'iaj chik, —kächa'.
25 as estrelas cairão do céu, e os poderes dos céus serão abalados’.
26 Te k'u ri' kilitaj k'u na chi ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kinpe pa taq ri sutz' ruk' nimalaj nu chuq'ab', känimarisax k'u nu q'ij, —kächa'.
26 Então todos verão o Filho do Homem vindo nas nuvens com grande poder e glória.
27 Te ri' keintaq na b'i ri ángeles rech kekimulij ri winaq ri e cha'tal rumal ri Dios pa ri relb'al q'ij, pa ru qajb'al q'ij, pa ri u moxq'ab' ri relb'al q'ij, pa ru wikiäq'ab' ri relb'al q'ij, tzpa ronojel ri kajulew, —xcha chke.
27 Ele enviará seus anjos para reunir seus escolhidos de todas as partes do mundo, das extremidades da terra às extremidades do céu.
28 Chich'ob'o b'a' ri k'utb'al chrij ru che'al higos: Aretaq keräxar ru q'ab', ketuxin k'u ru xaq, iwetam ri' chi xaq jub'iq' chik man kopan ri q'alaj.
28 “Agora, aprendam a lição da figueira. Quando surgem seus ramos e suas folhas começam a brotar, vocês sabem que o verão está próximo.
29 Je ri' xuquje' ri ix aretaq kiwil ki k'ulmaxik ronojel wa', kiwetamaj na chi xaq jub'iq' chik man kopan ri q'ij ri kinpetik. Je' ta ne chi in k'o chi' ri uchib'e.
29 Da mesma forma, quando virem todas essas coisas, saberão que o tempo está muito próximo, à porta.
30 Qas tzij ri kinb'ij chiwe chi keb'antaj na ronojel wa' ri xinb'ij chiwe k'ä mäjoq kekäm ri winaq re we q'ij junab' ri', —kächa'.
30 Eu lhes digo a verdade: esta geração certamente não passará até que todas essas coisas tenham acontecido.
31 Käsach na u wäch ri kaj, xuquje' ruwächulew, are k'u ri tzij ri nu b'im chiwe keb'antaj na wa', —xcha chke.
31 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras jamais desaparecerão.
32 Man k'o tä k'u jachin jun ri retam jampa' kopan ri q'ij ri', o ri hora. Man ketam tä ri ángeles, man retam tä ru K'ojol ri Dios, xane xaq xuwi ri qa Tat Dios retam wa', —kächa'.
32 “Contudo, ninguém sabe o dia nem a hora em que essas coisas acontecerão, nem mesmo os anjos no céu, nem o Filho. Somente o Pai sabe.
33 Rumal wa', ¡chiwila b'a' iwib', chixk'ask'atoq, chib'ana orar! ¡Man iwetam tä k'ut jampa' kopan ri q'ij ri'! —kächa chke.
33 E, uma vez que vocês não sabem quando virá esse tempo, vigiem! Fiquem atentos!
34 Are je' jas jun achi b'enam kub'ano, naj ke' wi. K'ä mäja' kel b'ik cho ja, kuya kan ronojel pa ki q'ab' ri patänil taq re, xuquje' kuya kan ri ki chak chkijujunal. Kätaqan kan che ri chajil uchib'e chi utz rilik ri ja kub'ano, —kächa chke.
34 “A vinda do Filho do Homem pode ser ilustrada pela história de um homem que partiu numa longa viagem. Quando saiu de casa, deu instruções a cada um de seus servos sobre o que fazer e disse ao porteiro que vigiasse, à espera de sua volta.
35 ¡Chiwila b'a' iwib', chixk'ask'atoq! rumal chi man iwetam taj jampa' käpe ri ajchaq'el ja, we tajin kok ri aq'ab' aretaq käpetik, we pa nik'iaj aq'ab', we pa ri hora ri koq' ri ama' äk', we tajin käpe chi ru saqirik.
35 Vocês também devem vigiar! Pois não sabem quando o dono da casa voltará: à tarde, à meia-noite, de madrugada ou ao amanhecer.
36 Chiwila b'a' iwib' rech we xaq te'talik käpetik mixuluriqa ne tajin kixwarik.
36 Que ele não os encontre dormindo quando chegar sem aviso.
37 Ri kinb'ij chiwe, kinb'ij k'u chke konojel. ¡Chiwila b'a' iwib', chixk'ask'atoq! —xcha chke.
37 Eu lhes digo o que digo a todos: vigiem!”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.