Lucas 23

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Te k'u ri' xewalij konojel ri winaq ri xkimulij kib'. Xkik'am b'i ri Jesús cho ri q'atal tzij Pilato.
1 Em seguida o grupo todo se levantou e levou Jesus para Pilatos.
2 Xkichaplej u b'anik tzij chrij ri Jesús, xkib'ij: Qa riqom chi we achi ri' tajin kusach ki k'ux ri winaq, xuquje' xujutijoj chi man rajwaxik taj käqaya alkab'al che ri tat César. Kub'ij k'u chb'il rib' chi ri are', are ri Cristo, jun nim taqanel.
2 Lá, começaram a acusá-lo, dizendo: — Pegamos este homem tentando fazer o nosso povo se revoltar, dizendo a eles que não pagassem impostos ao Imperador e afirmando que ele é o
3 Xuta' k'u ri tat Pilato che: ¿A at ri' ri kattaqan pa ki wi' ri winaq aj Israel? —xcha ri'.
3 Aí Pilatos perguntou a Jesus: — Você é o rei dos judeus? Jesus respondeu:
4 Xub'ij k'u ri tat Pilato chke ri ki nimaqil sacerdotes, xuquje' chke ri nik'iaj winaq chik: Man k'o tä mak kinriq chrij we achi ri', —xcha chke.
4 Então Pilatos disse aos chefes dos sacerdotes e à multidão: — Não encontro nenhum motivo para condenar este homem.
5 Ko k'ut xkijikib'a u b'ixik wa' konojel, xkib'ij: Xa kusach ki k'ux ri winaq, kuya tijonik pa ronojel tinimit rech Judea. Xuchaplej loq tijonik pa Galilea, u taqem u b'anik wa', xul waral pa Jerusalén, —xecha che.
5 Mas eles insistiram: — Ele está causando desordem entre o povo em toda a Judeia. Ele começou na Galileia e agora chegou aqui.
6 Aretaq ri tat Pilato xuta wa', xuta' we ri achi ri' are aj Galilea.
6 Ouvindo isso, Pilatos perguntou: — Este homem é da Galileia?
7 Aretaq xretamaj chi jela' kel wi loq ri Jesús jawije' kätaqan wi ri tat Herodes, xutaq b'i ri Jesús cho ri are'. Ri tat Herodes k'o apan pa Jerusalén pa taq ri q'ij ri'.
7 Quando soube que Jesus era da região governada por Herodes, Pilatos o mandou para ele, pois Herodes também estava em Jerusalém naquela ocasião.
8 Aretaq ri tat Herodes xril ri Jesús, sib'alaj xkikotik. Xke' k'u k'ia q'ij u rayim rilik u wäch. Kraj ta k'u na käril jun kajmab'al rumal ri Jesús, rumal chi k'ia taq tzijob'elil u tom chrij.
8 Herodes ficou muito contente quando viu Jesus, pois tinha ouvido falar a respeito dele e fazia muito tempo que queria vê-lo. Ele desejava ver Jesus fazer algum milagre.
9 Ri tat Herodes sib'alaj xuk'ot u chi' ri Jesús. Man k'o tä k'u jas xub'ij ri Jesús che.
9 Então fez muitas perguntas a Jesus, mas ele não respondeu nada.
10 Ri ki nimaqil sacerdotes aj Israel xuquje' ri tijonelab' re ri Pixab' sib'alaj xkitzukuj jas käka'n chub'anik tzij chrij.
10 Os chefes dos sacerdotes e os mestres da Lei se apresentaram e fizeram acusações muito fortes contra Jesus.
11 Are k'u ri tat Herodes xuquje' ru soldados xketzelaj u wäch ri Jesús. Xketz'b'ej k'u u wäch xuquje'. Xkikoj jun je'lalaj atz'iaq che je' jas ri kukoj jun nim taqanel. Te ri' ri tat Herodes xutaq chi b'i ri Jesús ruk' ri tat Pilato.
11 Herodes e os seus soldados zombaram de Jesus e o trataram com desprezo. Puseram nele uma capa luxuosa e o mandaram de volta para Pilatos.
12 Xutzir k'u ri ki ch'oj ri tat Herodes ruk' ri tat Pilato pa we q'ij ri'. Xjunamataj k'u ki wäch. Xeb'ux kachi'l kib'.
12 Naquele dia Herodes e Pilatos, que antes eram inimigos, se tornaram amigos.
13 Te ri' ri tat Pilato xeusik'ij ri ki nimaqil sacerdotes, ri ki nimaqil ri winaq, xuquje' konojel ri winaq rech käkimulij kib' chuwäch.
13 Pilatos reuniu os chefes dos sacerdotes, os líderes judeus e o povo
14 Xub'ij k'u chke: Ri ix, i k'amom loq ri achi ri' chnuwäch. Xib'ij chi xa kusach ki k'ux ri winaq. Aretaq xink'ot u chi' chiwäch, man k'o tä mak xinriq chrij we achi ri' jas ri kib'ij ix.
14 e disse: — Vocês me trouxeram este homem e disseram que ele estava atiçando o povo para fazer uma revolta. Pois eu já lhe fiz várias perguntas diante de todos vocês, mas não encontrei nele nenhuma culpa dessas coisas de que vocês o acusam.
15 Xuquje' ri tat Herodes man xuriq tä mak chrij. U taqom chi k'u loq quk'. Chiwilampe' chi man k'o tä jas u b'anom we achi ri' ri taqal u kämisaxik.
15 Herodes também não encontrou nada contra ele e por isso o mandou de volta para nós. Assim, é claro que este homem não fez nada que mereça a pena de morte.
16 Kink'äjisaj b'a' u wäch. Te k'u ri' kintzoqopij b'ik, —xcha chke.
16 Eu vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
17 Ri q'atal tzij, jas ri ki naq'atisam wi ri winaq, ronojel nimaq'ij rajwaxik kutzoqopij b'i jun ajpache'.
17 [Na Festa da Páscoa, Pilatos tinha o costume de soltar algum preso, a pedido do povo.]
18 Konojel ri winaq juntir xkiraq ki chi', xkib'ij: ¡Chesaj la b'i wa'! ¡Tzoqopij b'a' la ri tat Barrabás chqe! —xecha che.
18 Aí toda a multidão começou a gritar: — Mata esse homem! Solta Barrabás para nós!
19 Are k'u ri tat Barrabás k'o pa che' rumal chi u kämisam jun winaq, xuquje' xeumulij ri winaq re ri tinimit rech käkiyak kib' chrij ri q'atal tzij.
19 Barrabás tinha sido preso por causa de uma revolta na cidade e por assassinato.
20 Ri tat Pilato xeuch'ab'ej ri winaq jumul chik. Are k'u ri are' kraj kutzoqopij ri Jesús.
20 Então Pilatos, querendo soltar Jesus, falou outra vez com a multidão.
21 Ri winaq xkiraq ki chi' jumul chik, xkib'ij: ¡Chripoq! ¡Chripoq! —xecha'.
21 Mas eles gritavam mais ainda: — Crucifica! Crucifica!
22 Churox mul xub'ij chke: ¿Jas etzelal u b'anom wa' we achi ri'? Man k'o tä jun mak nu riqom chrij rech käkämisaxik. Kink'äjisaj b'a' u wäch, kintzoqopij k'u b'ik, —xcha chke.
22 E Pilatos disse pela terceira vez: — Mas qual foi o crime dele? Não vejo neste homem nada que faça com que ele mereça a pena de morte. Vou mandar que ele seja chicoteado e depois o soltarei.
23 Ri winaq k'ut xkikoj ki chuq'ab' junam kuk' ri ki nimaqil sacerdotes aj Israel. Sib'alaj xkiraq ki chi' chub'ixik chi kärip ri Jesús. Xekowinik, xech'akan che ri tat Pilato. Xyi' k'u chke jas ri xkirayij.
23 Porém eles continuaram a gritar bem alto, pedindo que Jesus fosse crucificado; e a gritaria deles venceu.
24 Te k'u ri' ri tat Pilato xuq'at tzij chi käb'antaj na jas ri xkita' che.
24 Pilatos condenou Jesus à morte, como pediam.
25 Xutzoqopij k'u ri tata' ri xkita', are ri ajpache', ri achi kämisanel ri xeumulij ri winaq re ri tinimit rech käkiyak kib' chrij ri q'atal tzij. Are k'u ri Jesús xujach pa ki q'ab'.
25 E soltou o homem que eles queriam — aquele que havia sido preso por causa de revolta e de assassinato. E entregou Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Aretaq tajin käk'am b'i ri Jesús churipik, xkichap apan jun achi aj Cirene, Simón u b'i', ri petinaq pa juyub'. Xkiya k'u ri cruz chrij rech kutelej b'ik, kuterenej b'i ri Jesús.
26 Então os soldados levaram Jesus. No caminho, eles encontraram um homem chamado Simão, da cidade de Cirene, que vinha do campo. Agarraram Simão e o obrigaram a carregar a cruz, seguindo atrás de Jesus.
27 Xeteri k'u b'ik k'ialaj winaq, xuquje' jujun taq ixoqib' ri käkik'is kib' che oq'ej, käkoq'ej u wäch ri Jesús.
27 Uma grande multidão o seguia. Nela havia algumas mulheres que choravam e se lamentavam por causa dele.
28 Xutzolq'omij rib' ri Jesús, xerilo, xub'ij k'u chke: Ixoqib' aj Jerusalén, —kächa'. Moq'ej chi alaq nu wäch in, are k'u choq'ej ib' alaq, xuquje' cheoq'ej alaq ki wäch ri al alaq, —kächa chke.
28 Jesus virou-se para elas e disse:
29 Kopan k'u na ri q'ij aretaq käb'ixik: “Utz ke ri chuchuib' ri man kealk'ualan taj, ri man kekowin tä che alk'ualanik. Utz ke ri chuchuib' ri man k'o tä kal ri ketu'nik,” —kächa na.
29 Porque chegarão os dias em que todos vão dizer: “Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos, que nunca deram à luz e que nunca amamentaram!”
30 Pa ri q'ij ri' käkib'ij na ri winaq chke ri nimaq taq juyub': “Chixtzaq loq pa qa wi',” —kecha na ri'. Xuquje' käkib'ij chke ri juyub': “Chujich'uqu,” —kecha na chke.
30 Chegará o tempo em que todos vão dizer às montanhas: “Caiam em cima de nós!” E dirão também aos montes: “Nos cubram!”
31 We käb'an wa' we k'äx ri' aretaq räx ri che', ¿jas ta ne ri käka'n na aretaq chaqi'j chik ri che'? —xcha chke.
31 Porque, se isso tudo é feito quando a lenha está verde, o que acontecerá, então, quando ela estiver seca?
32 Xuquje' xekik'am b'i ruk' ri Jesús kieb' b'anal taq etzelal rech kekämisaxik.
32 Levaram também dois criminosos para serem mortos com Jesus.
33 Aretaq xeopan pa ri k'olib'al ri kojom U B'aqil Jolomaj che ru b'i', chila' xkirip wi ri Jesús, xuquje' ri kieb' b'anal taq etzelal junam ruk', jun pu wikiäq'ab', ri jun chik pu moxq'ab' ri Jesús.
33 Quando chegaram ao lugar chamado “A Caveira”, ali crucificaram Jesus e junto com ele os dois criminosos, um à sua direita e o outro à sua esquerda.
34 Xub'ij k'u ri Jesús: Tat, sacha la ki mak. Xa man käkich'ob' tä ri' jas ri tajin käka'no, —xcha'. Kärip ri Jesús cho ri cruz chkixol ri kieb' b'anal taq etzelal (Lucas 23:33) |src="CN01836b.tif" size="span" ref="23.33 "
34 [Então Jesus disse: Em seguida, tirando a sorte com dados, os soldados repartiram entre si as roupas de Jesus.
35 E tak'atoj k'u ri winaq, tajin keka'y che ri Jesús. Ri ki nimaqil ri winaq xketz'b'ej u wäch, xkib'ij: Xuto' ri jule' winaq chik. We qas tzij are ri Cristo ri cha'tal rumal ri Dios, chuto' b'a' rib', —xecha'.
35 O povo ficou ali olhando, e os líderes judeus zombavam de Jesus, dizendo: — Ele salvou os outros. Que salve a si mesmo, se é, de fato, o
36 Xuquje' ri soldados xketz'b'ej u wäch. Xeqeb' ruk' ri Jesús, xkiya ch'äm vino chuwäch.
36 Os soldados também zombavam de Jesus. Chegavam perto dele e lhe ofereciam vinho comum
37 Xkib'ij che: ¡We at ri' ri kattaqan pa ki wi' ri winaq aj Israel chato' b'a' awib'! —xecha che.
37 e diziam: — Se você é o rei dos judeus, salve a você mesmo!
38 Kojom k'u jun tz'ib'talik puwi' ri cruz ri xrip wi ri Jesús. Are tz'ib'am wa' pa ki ch'ab'al ri winaq aj Israel, ri winaq latinos, xuquje' ri winaq griegos, kub'ij: ARE NIM TAQANEL PA KI WI' RI WINAQ AJ ISRAEL, —kächa'.
38 Na cruz, acima da sua cabeça, estavam escritas as seguintes palavras: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Jun chke ri b'anal taq etzelal, ri e tzäyeb'am ruk', xuyoq'o, xub'ij: We qas tzij lal ri' ri Cristo, chto' ib' la. Chujto' la uj xuquje', —xcha ri'.
39 Um dos criminosos que estavam crucificados ali insultava Jesus, dizendo: — Você não é o Messias? Então salve a você mesmo e a nós também!
40 Xch'aw ri jun achi chik, xuyaj ri rachi'l. Xub'ij che: ¿A mat kaxej awib' at cho ri Dios, at k'ut junam tajin kariq k'äx ruk'?
40 Porém o outro o repreendeu, dizendo: — Você não
41 Ri uj taqal chqe chi je' käb'an wa' chqe. Tajin käqatoj u k'exel ri qa'nom. Are k'u wa' we achi ri', man k'o tä etzelal u b'anom, —xcha che ri rachi'l.
41 A nossa condenação é justa, e por isso estamos recebendo o castigo que nós merecemos por causa das coisas que fizemos; mas ele não fez nada de mau.
42 Xub'ij che ri Jesús: Tat, chinnataj che la aretaq kächaplej la taqanik, —xcha che.
42 Então disse: — Jesus, lembre de mim quando o senhor vier como Rei!
43 Xch'aw ri Jesús, xub'ij: Qas tzij ri kinb'ij chawe chi kämik ri' katk'oji na wuk' in pa ri je'lalaj k'olib'al “paraíso” u b'i', —xcha che.
43 Jesus respondeu:
44 Kraj pa ri kab'lajuj hora xq'equmar ruwächulew k'ä pa ri urox hora re b'enaq q'ij.
44 Mais ou menos ao meio-dia o sol parou de brilhar, e uma escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Xatin k'u ri q'ij, xuquje' xjisjob' ri tasb'al u pam ri nimalaj rachoch Dios.
45 E a cortina do Templo se rasgou pelo meio.
46 Te ri' xuraqaqej u chi' ri Jesús, ko xch'awik, xub'ij: ¡Tat! —xcha'. Kinjach ri wanima' pa q'ab' la, —xcha'.
46 Aí Jesus gritou bem alto: Depois de dizer isso, ele morreu.
47 Aretaq ri ki nimal soldados xril ri xb'antajik, xunimarisaj u q'ij ri Dios, xub'ij: Qas utzalaj achi wa' we achi ri', —xcha'.
47 Quando o oficial do exército romano viu o que havia acontecido, deu glória a Deus, dizendo: — De fato, este homem era inocente!
48 Konojel ri winaq xkimulij kib' che rilik. Aretaq xkil ri xb'antajik, xetzelejik, sib'alaj keb'isonik, keb'oq'ik.
48 Todos os que estavam reunidos ali para assistir àquele espetáculo viram o que havia acontecido e voltaram para casa, batendo no peito em sinal de tristeza.
49 Konojel ri etamaninaq u wäch ri Jesús, xuquje' ri ixoqib' ri tereninaq u loq pa Galilea xekanaj kan chinaj che rilik ri xb'an che.
49 Todos os amigos de Jesus e as mulheres que o tinham seguido desde a Galileia ficaram de longe, olhando tudo aquilo.
50 Te ri' xopan jun achi, José u b'i'. Are jun chke ri ki nimaqil ri winaq, utzalaj achi k'u wa' ri jikom ranima'.
50 — ausente —
51 Ri are' are aj Arimatea, jun tinimit re Judea. Are jun achi ri ku'l na u k'ux che reyexik ru taqanik ri Dios pa ki wi' ri winaq. Man xuk'ul tä k'u re ri are' ri ka'nom ri nik'iaj ki nimaqil ri winaq chik.
51 — ausente —
52 Xopan k'u ri are' cho ri tat Pilato chuta'ik chi käyi' ru cuerpo ri Jesús che.
52 José foi e pediu a Pilatos o corpo de Jesus.
53 Aretaq xuqajsaj, xub'olq'otij pa jun manta. Xuya k'u pa jun muqub'al ri mäja' k'o jun winaq yo'm chupam. Ri muqub'al ri' are jun pek k'otom koq cho ri ab'aj.
53 Então tirou o corpo da cruz e o enrolou num lençol de linho. Depois o colocou num túmulo cavado na rocha, que nunca havia sido usado.
54 We q'ij ri' are ri víspera wa' re ri Pascua. Xaq jub'iq' kraj chi kächaplex ri q'ij re uxlanem.
54 Isso foi na sexta-feira, e já estava para começar o sábado.
55 Ri ixoqib' ri xeteri loq ruk' ri Jesús pa Galilea, xkiterenej b'ik, xkil ri muqub'al. Xkilo jas ri xb'an kan chuya'ik ri käminaq chupam.
55 As mulheres que haviam seguido Jesus desde a Galileia foram com José e viram o túmulo e como Jesus tinha sido colocado ali.
56 Aretaq xetzelej b'i cho ja, xka'n u b'anik k'ok'alaj taq kunab'al. Xeuxlan k'u pa ri q'ij re uxlanem, je' jas ri kub'ij ri Pixab'.
56 Depois voltaram para casa e prepararam perfumes e óleos para passar no corpo dele. E no sábado elas descansaram, conforme a

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.