Lucas 21
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NAA
1 Pa ri nimalaj rachoch Dios ri Jesús xeril ri q'inomab' ri tajin käkiya ri ki rajil pa ri k'olib'al ri käyi' wi ri kuchuj.
1 Jesus estava observando e viu os ricos que lançavam seu dinheiro na caixa de ofertas.
2 Xril xuquje' jun chichu' malka'n ri sib'alaj meb'a'. Xeuya k'u kieb' puaq ri man nim tä rajil pa ri k'olib'al kuchuj, kraj ne xa jun centavo rajil ri kieb' puaq ri'.
2 Viu também certa viúva pobre lançar ali duas pequenas moedas.
3 Xub'ij k'u ri Jesús: Qas tzij ri kinb'ij chiwe chi we meb'a'laj chichu' malka'n ri', are nim na wa' ri xuya ri are' chkiwäch konojel ri jule' winaq ri ki yo'm ke.
3 Então Jesus disse:
4 Ri jule' winaq chik ki yo'm jub'iq' che ri k'ia ri k'o kuk'. Are k'u we chichu' malka'n ri', pune sib'alaj meb'a', u yo'm ronojel ri tzuqub'al re, —xcha chke.
4 Porque todos esses deram como oferta daquilo que lhes sobrava; esta, porém, da sua pobreza deu tudo o que possuía, todo o seu sustento.
5 E k'o k'u jujun chke ri winaq tajin ketzijon chrij ri nimalaj rachoch Dios chi wiqtal kuk' je'lalaj taj ab'aj, xuquje' kuk' loq'alaj taq sipanik. Xub'ij k'u ri Jesús:
5 Alguns falavam a respeito do templo, como estava ornado de belas pedras e de dádivas.
6 Kopan na ri q'ij ri man käkanaj tä na kan jun ab'aj puwi' jun ab'aj chik re we ja ri' ri kiwilo. Konojel kewulix na, —xcha chke.
6 Então Jesus disse:
7 Xkita' k'u che ri Jesús, xkib'ij: Qajtij, ¿jampa' käb'antaj na wa'? ¿A k'o etal ri kuq'alajisaj chqawäch chi are q'ij ri' ri käb'an na ri xb'ij la chqe? —xecha che.
7 Perguntaram a Jesus: — Mestre, quando será isto? E que sinal haverá quando estas coisas estiverem para acontecer?
8 Xub'ij ri Jesús: Chichajij iwib' rech mixsub'tajik. E k'ia ri kepe na ri käkikoj na ri nu b'i', käkib'ij: “In ri' ri Cristo,” —kecha na. Xuquje' käkib'ij: “Qetetinaq chi loq ri q'ij,” —kecha ri', —kächa ri Jesús. Mixe' k'u kuk' ri e are', —kächa ri Jesús chke.
8 Jesus respondeu:
9 Aretaq kita u tzijol nimalaj ch'oj xuquje' chi käkiwalijisaj kib' ri winaq chkij q'atal taq tzij, mixej iwib'. Rajwaxik chi nab'e käb'antaj na wa' we ri', —kächa chke. K'ä mäjoq ri k'isb'al re we q'ij junab' ri', —xcha ri Jesús.
9 Quando vocês ouvirem falar de guerras e revoluções, não fiquem assustados; pois é necessário que primeiro aconteçam estas coisas, mas o fim não será logo.
10 Te ri' xub'ij chi ri Jesús chke: Kech'ojin na ri winaq, ri juch'ob' winaq kuk' ri juch'ob' chik. Xuquje' käch'ojin na jun tinimit ruk' jun tinimit chik, —kächa'.
10 Então Jesus lhes disse:
11 Käpe na nimalaj wi'jal pa taq jujun tinimit. Pa taq nik'iaj tinimit chik kepe na lawalo taq yab'il. Kepe k'u na nimaq taq käb'raqan. Keilitaj na xib'ib'alalaj taq jastaq xuquje' nimalaj taq etal chikaj, —xcha chke.
11 Haverá grandes terremotos, epidemias e fome em vários lugares, coisas espantosas e também grandes sinais vindos do céu.
12 Nab'e k'ut chkiwäch wa' we jastaq ri' kixkichap na ri winaq, kixkijach na pa ki q'ab' ri ki nimaqil ri winaq, xuquje' kixkikoj na pa che'. Kixkik'am na b'i chkiwäch nimaq taq tata'ib' ri ketaqan pa ki wi' ri winaq, xuquje' chkiwäch q'atal taq tzij rumal wech in, —xcha chke.
12 Antes, porém, de todas estas coisas, vocês serão presos e perseguidos. Vocês serão entregues às sinagogas e lançados nas prisões; serão levados à presença de reis e de governadores, por causa do meu nome.
13 Are q'ij wa' rech kiniq'alajisaj na in chkiwäch, —kächa'.
13 Isto acontecerá para que vocês deem testemunho.
14 K'ol b'a' pa iwanima' chi michomaj na b'ik jas ri' ri kib'ij na chuto'ik iwib'.
14 Tomem, pois, a decisão de não se preocupar com o que irão responder,
15 Ri in kinya na chiwe ri rajwaxik u tzijoxik, xuquje' kinya ri i no'j. Ri i k'ulel man käkiriq tä chi na jas käkib'ij chiwe, man kech'akan tä pi wi', —kächa'.
15 porque eu lhes darei palavras e sabedoria a que não poderão resistir nem contradizer todos os que se opuserem a vocês.
16 Käb'an na tzijtal chiwij kumal ri i tat, i nan, ri iwachalal, ri iwachi'l rech kixjach b'ik. Kekämisax na jujun chiwe.
16 E vocês serão entregues até por seus próprios pais, irmãos, parentes e amigos; e eles matarão alguns de vocês.
17 Konojel käketzelaj na i wäch xa rumal wech in, —kächa'.
17 Todos odiarão vocês por causa do meu nome.
18 Man käsach tä k'u na u wäch jun chiwe.
18 Mas não se perderá um só fio de cabelo da cabeça de vocês.
19 We kich'ij wa', kixto'taj na, k'o na ri i k'aslemal ri man k'o tä u k'isik, —xcha ri Jesús chke.
19 É pela perseverança que vocês ganharão a sua alma.
20 Aretaq kiwil ri tinimit Jerusalén sutim rij kumal soldados, chich'ob'o' chi käsach na u wäch ri tinimit chanim.
20 — Quando, porém, vocês virem Jerusalém sitiada de exércitos, saibam que está próxima a sua devastação.
21 Pa ri q'ij ri' ri winaq ri e k'o pa Judea cheanimaj b'i pa taq ri juyub'. Ri e k'o pa ri tinimit, cheb'el b'ik. Ri e k'o pa taq ri juyub', meb'ok chi b'i pa ri tinimit, —kächa'.
21 Então os que estiverem na Judeia fujam para os montes; os que se encontrarem dentro da cidade saiam dela; e os que estiverem nos campos não entrem na cidade.
22 Are k'u wa' ri q'ij ri kätoj na u k'exel ri ki mak ri winaq aj Jerusalén cho ri Dios. Käb'antaj na ronojel ri tz'ib'am chrij we tinimit ri', —kächa'.
22 Porque esses dias são de vingança, para se cumprir tudo o que está escrito.
23 ¡Toq'ob' k'u ki wäch ri ixoqib' ri yawab' taq winaq chik, xuquje' ri e k'o alaj taq kal ri k'ä tajin ketu'nik pa ri q'ij ri'! Käk'oji k'u na nimalaj k'äxk'ol cho ruwächulew. Are käpe na ri nimalaj royowal ri Dios pa ki wi' ri winaq re ri tinimit ri', —kächa'.
23 Ai das que estiverem grávidas e das que amamentarem naqueles dias! Porque haverá grande aflição na terra e ira contra este povo.
24 E k'ia ri kekämisax na kuk' taq ch'ich'. Kechap k'u nik'iaj, kek'am k'u na b'i naj pa taq ronojel tinimit. Ri tinimit Jerusalén käb'an na pa taq aqan kumal ri winaq ri man e aj Israel taj, k'ä kätz'aqat na ri q'ij ri yo'm chke we winaq ri' chi je' käka'n wa', —xcha ri Jesús chke.
24 Cairão a fio de espada e serão levados cativos para todas as nações; e, até que os tempos dos gentios se completem, Jerusalém será pisada por eles.
25 Kek'oji na etal ajsik chrij ri q'ij, chrij ri ik', chkij taq ri ch'imil. Sib'alaj k'äx käkiriq na ri winaq ri e k'o cho ruwächulew. Man käkiriq tä chik jas käka'no, xane sib'alaj käkixej na kib' rumal ri nimalaj roq'eb'al ri kub'an ruwoja' re ri mar, —kächa'.
25 — Haverá sinais no sol, na lua e nas estrelas; sobre a terra, angústia entre as nações em perplexidade por causa do bramido do mar e das ondas.
26 Käb'irb'it na ri kanima' ri winaq rumal ri xib'rikil xuquje' rumal ru chomaxik wa' ri käb'antaj na cho ruwächulew. Keyikopisax na ri u chuq'ab' ri kaj, —xcha'.
26 Haverá pessoas que desmaiarão de terror e pela expectativa das coisas que sobrevirão ao mundo, pois os poderes dos céus serão abalados.
27 Te k'u ri' kilitaj na chi kinpetik, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, pa jun sutz' ruk' nimalaj nu chuq'ab', känimarisax k'u na nu q'ij, —kächa'.
27 Então verão o Filho do Homem vindo numa nuvem, com poder e grande glória.
28 Aretaq kechap ki b'anik wa' we ri' ri nu b'im chiwe, chiwilampe', chixka'y chikaj. Käqetet chi k'u loq ri q'ij ri kixutor na ri Dios, —xcha chke.
28 Ora, quando estas coisas começarem a acontecer, levantem-se e fiquem de cabeça erguida, porque a redenção de vocês se aproxima.
29 Xutzijoj k'u jun k'utb'al chik re tijonik chke, xub'ij: Chiwilampe ri u che'al higos, xuquje' ronojel u wäch che'.
29 Jesus ainda lhes contou uma parábola, dizendo:
30 Aretaq kiwilo chi ketux ri ki xaq, kich'ob' pa iwe wi chi qetetinaq chi loq ri q'alaj.
30 Quando veem que começam a brotar, vocês mesmos sabem que o verão está próximo.
31 Je ri' xuquje' ri ix aretaq kiwilo chi käb'antaj wa' ri nu tzijom chiwe, chich'ob'o' chi xaq jub'iq' kraj chi käpe ri Dios che taqanik pa ki wi' ri winaq, —xcha chke.
31 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, saibam que está próximo o Reino de Deus.
32 Qas tzij kinb'ij chiwe chi man kok'ow tä na we q'ij junab' ri' k'ä käb'antaj na ronojel.
32 Em verdade lhes digo que não passará esta geração sem que tudo isto aconteça.
33 Käsach k'u na u wäch ri kaj, xuquje' ruwächulew, are k'u ri nu tzij ri nu b'im chiwe, keb'antaj na wa', —xcha ri Jesús chke.
33 Passará o céu e a terra, porém as minhas palavras não passarão.
34 Chichajij b'a' iwib' rech man ke' tä iwanima' kuk' taq nimaq'ij, q'ab'arik, rech man ke' tä ne kuk' nik'iaj jastaq chik ajuwächulew pune are ri i chak, pune are ri ki tzuqik iwalk'ual. Te'talik k'ut käpe na ri q'ij ri' chiwij jas jun awanel.
34 — Tenham cuidado para não acontecer que o coração de vocês fique sobrecarregado com as consequências da orgia, da embriaguez e das preocupações deste mundo, e para que aquele dia não venha sobre vocês repentinamente,
35 Je' u petik wa' ri q'ij ri' pa ki wi' konojel winaq ri e k'o cho ruwächulew, —kächa'.
35 como uma armadilha. Pois sobrevirá a todos os que vivem sobre a face de toda a terra.
36 Chiwila b'a' iwib' amaq'el ronojel q'ij jas ri kib'ano, chib'ana orar amaq'el che ri Dios rech käyi' na chiwe chi kixresaj na chuwäch ronojel wa' ri käpe na cho ruwächulew. Chib'ana wa' rech kuya' kixtak'i na chnuwäch in pa utzil, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, —xcha ri Jesús chke.
36 Portanto, vigiem o tempo todo, orando, para que vocês possam escapar de todas essas coisas que têm de acontecer e para que possam estar em pé na presença do Filho do Homem.
37 Ri Jesús xuya tijonik ronojel q'ij pa ri nimalaj rachoch Dios. Chaq'ab' k'ut xel b'ik, xkanaj kan pa ri juyub' ri kojom Ujuyub'al Olivos che ru b'i'.
37 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas à noite saía e ficava no monte chamado das Oliveiras.
38 Sib'alaj aq'ab' käkimulij kib' ri winaq chuwäch ri Jesús pa ri nimalaj rachoch Dios chutatab'exik ru tzij.
38 E todo o povo madrugava para ir ao encontro dele no templo, a fim de ouvi-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.