Lucas 1

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Loq'alaj tat Teófilo: E k'ia ri winaq ri xkaj xkitz'ib'aj pa cholaj ri tzijob'elil chrij ri qas xb'antaj waral chqaxol.
1 Prezado Teófilo, Muitas pessoas têm se esforçado para escrever a história das coisas que aconteceram entre nós.
2 Ri xb'antaj na are je' jas ri k'utum chqawäch kumal ri winaq ri xkil ronojel wa' qas pa ri u chaplexik loq. We winaq ri' e are' ri xetob' chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios.
2 Elas escreveram o que foi contado por aqueles que viram essas coisas desde o começo e anunciaram a mensagem do evangelho .
3 Ri in xuquje' sib'alaj utz rilik wa' nu b'anom in rech kinwetamaj ronojel wa' qas pa ru chaplexik loq. Rumal rech wa' xinchomaj in chi are utz we ri in xuquje' kintz'ib'aj b'i pa ru cholajil ronojel ri xb'antajik.
3 Portanto, Excelência, eu estudei com todo o cuidado como foi que essas coisas aconteceram desde o princípio e achei que seria bom escrever tudo em ordem para o senhor,
4 Je ri' kinb'an na rech ketamaj la ri qas tzij chrij ri tijonik ri yo'm che la.
4 a fim de que o senhor pudesse conhecer toda a verdade sobre os ensinamentos que recebeu.
5 Aretaq ri tat Herodes are nim taqanel pa ki wi' ri winaq aj Judea, xk'oji jun tata' chik chila', Zacarías u b'i'. Ri tata' ri' are sacerdote aj Israel ri jun kuk' ri juch'ob' sacerdotes aj re ri mam Abías. Ri rixoqil, Elisabet u b'i', are jun chke ri rachalaxik ri mam Aarón.
5 Quando Herodes era o rei da terra de Israel, havia um sacerdote chamado Zacarias, que era do grupo dos sacerdotes de Abias. A esposa dele se chamava Isabel e também era de uma família de sacerdotes.
6 E utzalaj taq winaq wa' we juk'ulaj ri', jikom k'u kanima' cho ri Dios. Xeniman che ri Dios pa ronojel ri xtaqan wi, pa ronojel ru Loq' Pixab' ri Qajaw. Man k'o tä etzelal ri xka'no.
6 Esse casal vivia a vida que para Deus é correta, obedecendo fielmente a todas as leis e mandamentos do Senhor.
7 Man k'o tä k'u kalk'ual rumal chi ri nan Elisabet man kalk'ualan taj. E nimaq taq winaq chi k'ut ri kieb' ri'.
7 Mas não tinham filhos porque Isabel não podia ter filhos e porque os dois já eram muito velhos.
8 Pa jun q'ij ri tat Zacarías tajin käpatänin ri are' pa ri nimalaj rachoch ri Dios rumal chi käkiriq u b'anik wa' ri achijab' ri e jun kuk' ri juch'ob' sacerdotes aj re ri mam Abías pa taq ri q'ij ri'. Ri u chak ri tat Zacarías are la' chi käch'aw pa ki wi' ri winaq ruk' ri Dios.
8 Certo dia no Templo de Jerusalém, Zacarias estava fazendo o seu trabalho de sacerdote, pois era a sua vez de fazer aquele trabalho diário.
9 Je' jas ri ki naq'atisam wi kib' ri sacerdotes, xkicha' ri tat Zacarías rech kok b'i pa ri loq'alaj k'olib'al ri sib'alaj äwas chi kok b'i xa apachinoq chuporoxik ri incienso.
9 Conforme o costume dos sacerdotes, ele havia sido escolhido por sorteio para queimar o incenso no altar e por isso entrou no Templo do Senhor.
10 Konojel ri winaq xkimulij apan kib' cho ja chub'anik orar aretaq tajin käporox ri incienso.
10 Durante o tempo em que o incenso queimava, o povo lá fora fazia orações.
11 Te'talik k'ut xuk'ut rib' jun ángel cho ri tat Zacarías, ri taqom loq rumal ri Dios. Xtak'i k'u chuxkut ri käporox wi ri incienso.
11 Então um anjo do Senhor apareceu em frente de Zacarias, de pé, do lado direito do altar.
12 Aretaq ri tat Zacarías xril ri ángel, man xuriq taj jas xub'ano, xane sib'alaj xuxej rib'.
12 Quando Zacarias o viu, ficou com medo e não sabia o que fazer.
13 Xub'ij k'u ri ángel che ri tat Zacarías: Maxej awib'. Ri a b'ochi'nik xta'taj rumal ri Dios. Kil k'u na u wäch jun a k'ojol rumal ri nan Elisabet ri awixoqil. Kakoj k'u na a Juan che ru b'i', —kächa che.
13 Mas o anjo lhe disse: — Não tenha medo, Zacarias, pois Deus ouviu a sua oração! A sua esposa vai ter um filho, e você porá nele o nome de João.
14 Xuquje' xub'ij: Sib'alaj katkikot na rumal ri ak'al, xuquje' e k'ia chke ri jule' winaq chik ri kekikot na aretaq kil u wäch, —kächa ri ángel che.
14 O nascimento dele vai trazer alegria e felicidade para você e para muita gente,
15 Känimar na u q'ij cho ri Qajaw Dios. Man kutij tä na vino, man kutij tä k'u tzam. Kätaqan na ri Loq'alaj Espíritu pa ranima' ri ak'al k'ä mäjoq kil u wäch, —kächa'.
15 pois para o Senhor Deus ele será um grande homem. Ele não deverá beber vinho nem cerveja. Ele será cheio do Espírito Santo desde o nascimento
16 Kub'an k'u na ri a Juan chi k'ia chke ri winaq aj Israel ketzelej na ruk' ri Qajaw ri ki Dios, —kächa ri ángel che ri tat Zacarías.
16 e levará muitos israelitas ao Senhor, o Deus de Israel.
17 Ri a Juan känab'ej na cho ri Qajaw Jesús. Käk'oji k'u na ru no'j xuquje' ru chuq'ab' je' jas ri xk'oji che ri mam Elías, q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer. Kub'an na chi ri nan tat ketzelejik keutzir kuk' ri kalk'ual, xuquje' chi ri winaq ri käkiyak kib' chrij ri Dios käkik'ex na kanima', käkik'ex ri ki chomanik, käketamaj na ri nimanik, ketzelej ki wäch kuk' ri utzalaj taq winaq, käka'n na ke ri e are'. Ri a Juan kub'an na chke ri winaq chi kekowin na chuk'ulaxik ri Qajaw, —xcha ri ángel che ri tat Zacarías.
17 Ele será mandado por Deus como mensageiro e será forte e poderoso como o profeta Elias. Ele fará com que pais e filhos façam as pazes e que os desobedientes voltem a andar no caminho direito. E conseguirá preparar o povo de Israel para a vinda do Senhor.
18 Xuta' k'u ri tat Zacarías che ri ángel, xub'ij: ¿Jas ta kinb'an che retamaxik wa' chi qas tzij ri kätzijoj la chwe? Ri in, in ri'j achi chik, xuquje' ri wixoqil are nim winaq chik, —xcha che.
18 Então Zacarias perguntou ao anjo: — Como é que eu vou saber que isso é verdade? Estou muito velho, e a minha mulher também.
19 Xch'aw chi na jumul ri ángel, xub'ij che: In ri' ri Gabriel, in patänil re ri Dios. In taqom k'u loq che a tzijob'exik, che ki tzijoxik we utzalaj taq tzij ri' chawe, —kächa che.
19 O anjo respondeu: — Eu sou Gabriel,
20 Tzche we kämik ri' man katkowin tä chik katch'awik k'ä kopan na ri q'ij ri käb'antaj na wa' ri xinb'ij chawe, k'ä kil na u wäch ri a k'ojol rumal rech wa' chi man xakoj tä ri nu tzij, —kächa ri'. Käb'antaj na wa' we nu tzijom ri' tzpa ru q'ijol, —xcha ri ángel che.
20 Você não está acreditando no que eu disse, mas isso acontecerá no tempo certo. E, porque você não acreditou, você ficará mudo e não poderá falar até o dia em que o seu filho nascer.
21 Ri winaq k'ut keye'm ri tat Zacarías. Xkikajmaj wa' chi sib'alaj xb'eytaj pa ri loq'alaj k'olib'al ri sib'alaj äwas chi kok b'i xa apachinoq.
21 Enquanto isso, o povo estava esperando Zacarias, e todos estavam admirados com a demora dele no Templo.
22 Aretaq xel loq ri tat Zacarías, man xkowin tä chik che ki ch'ab'exik ri winaq. Xketamaj chi k'o jas ri xuk'ut rib' chuwäch ri tat Zacarías pa ri loq'alaj k'olib'al. Xaq pa memal chik xeuch'ab'ej, rumal chi xmemar kanoq.
22 Quando saiu, Zacarias não podia falar. Então perceberam que ele havia tido uma visão no Templo. Sem poder falar, ele fazia sinais com as mãos para o povo.
23 Aretaq xetz'aqat ri q'ij ri käpatänin ri tat Zacarías pa ri nimalaj rachoch Dios, xe' ri are' cho rachoch.
23 Quando terminaram os seus dias de serviço no Templo, Zacarias voltou para casa.
24 Te k'u ri' ri nan Elisabet xkanaj yawab' winaq chik, xkanaj k'u job' ik' cho rachoch. Xub'ij ri nan Elisabet pa ranima':
24 Pouco tempo depois Isabel, a sua esposa, ficou grávida e durante cinco meses não saiu de casa. E ela disse:
25 “Xka'y ri Qajaw Dios chwe, xutoq'ob'isaj k'u nu wäch rech man kinkiyoq' tä chi ri winaq,” —xcha ri nan Elisabet.
25 — Agora que o Senhor me ajudou, ninguém mais vai me desprezar por eu não ter filhos.
26 Chuwaq ik' chi k'ut ri Dios xutaq b'i ri ángel Gabriel pa ri tinimit Nazaret re Galilea.
26 Quando Isabel estava no sexto mês de gravidez, Deus enviou o anjo Gabriel a uma cidade da Galileia chamada Nazaré.
27 Xopan k'u ruk' jun q'apoj ali, María u b'i', ri tz'onom chik rumal jun achi, José u b'i'. We achi ri' rachalaxik kan ri nim taqanel David ojer.
27 O anjo levava uma mensagem para uma virgem que tinha casamento contratado com um homem chamado José, descendente do rei Davi. Ela se chamava Maria.
28 Ri ángel xok b'i chila' jawije' k'o wi ri q'apoj al María, xub'ij che: ¿A utz a wäch, María? —kächa'. ¡At ri' ri at cha'tal rumal ri Dios! Qas k'o ri Qajaw Dios awuk', —kächa che. Ri at k'ut, at tewchim na rumal ri Dios chkiwäch konojel ixoqib', —xcha ri ángel che ri al María.
28 O anjo veio e disse: — Que a paz esteja com você, Maria! Você é muito abençoada. O Senhor está com você.
29 Aretaq ri al María xril ri ángel, xutatab'ej ru tzij, xt'ujuw k'u ri ranima' rumal ri xb'ix che. Xuchomaj pa ranima', xub'ij: ¿Jas wa' ri kub'ij chwe? —xcha ri'.
29 Porém Maria, quando ouviu o que o anjo disse, ficou sem saber o que pensar. E, admirada, ficou pensando no que ele queria dizer.
30 Xch'aw chi ri ángel, xub'ij che ri q'apoj al María: Maxej awib', María, —kächa che. Ri at sib'alaj at loq' cho ri Dios.
30 Então o anjo continuou: — Não tenha medo, Maria! Deus está contente com você.
31 Ri at k'ut katkanaj kan yawab' winaq. Kawil na u wäch jun awal ala ri kakoj na “Jesús” che ru b'i', —kächa'.
31 Você ficará grávida, dará à luz um filho e porá nele o nome de Jesus .
32 Känimar na u q'ij ri a Jesús. Käb'ix na u K'ojol ri Dios aj Chikaj che. Ri Qajaw Dios kukoj na che nim taqanel je' jas ra mam David.
32 Ele será um grande homem e será chamado de Filho do Deus Altíssimo. Deus, o Senhor, vai fazê-lo rei, como foi o antepassado dele, o rei Davi.
33 Je ri' rech kätaqan na puwi' ri tinimit Israel pa taq ri q'ij ri junab' ri kepetik. Ru taqanik ri Are', man k'o tä u k'isik, —xcha ri ángel che ri al María.
33 Ele será para sempre rei dos descendentes de Jacó, e o Reino dele nunca se acabará.
34 Te ri' ri al María xuta' che ri ángel, xub'ij: ¿Jas lo kink'ulmaj wa'? —kächa'. Mäja' kink'oji ruk' achi, —xcha che ri ángel.
34 Então Maria disse para o anjo: — Isso não é possível, pois eu sou virgem!
35 Xch'aw k'u ri ángel, xub'ij che: Käqaj na loq ri Loq'alaj Espíritu pa wi'. Ri Dios aj Chikaj käroqxanej na wa' awuk' rumal ru chuq'ab'. Rumal ri' we loq'alaj ak'al ri' ri kil na u wäch käb'ix na u K'ojol ri Dios che, —kächa che.
35 O anjo respondeu: — O Espírito Santo virá sobre você, e o poder do Deus Altíssimo a envolverá com a sua sombra. Por isso o menino será chamado de santo e Filho de Deus.
36 Xuquje' ri nan Elisabet ri awachalal are' käril na u wäch jun ak'al pune ri'j chik. Are k'u waqib' ik' wa' kämik yawab' winaq chik ri nan Elisabet pune xb'ix kanoq che chi man käkowin tä che ri alk'ualanik.
36 Fique sabendo que a sua parenta Isabel está grávida, mesmo sendo tão idosa. Diziam que ela não podia ter filhos, no entanto agora ela já está no sexto mês de gravidez.
37 Man k'o tä k'u jas ri mat käkowin ri Dios chub'anik, —xcha ri ángel.
37 Porque para Deus nada é impossível.
38 Xub'ij k'u ri q'apoj al María: In ri' ri patänil re ri Qajaw Dios. Chub'ana b'a' ri Are' chwe jas ri tzijom la chwe, —xcha che.
38 Maria respondeu: — Eu sou uma E o anjo foi embora.
39 Pa taq ri q'ij ri' xel b'ik ri al María cho ja, xe' aninaq pa jun tinimit ri k'o pa taq ri u juyub'al ri Judea.
39 Alguns dias depois, Maria se aprontou e foi depressa para uma cidade que ficava na região montanhosa da Judeia.
40 Xok k'u b'ik pa rachoch ri tat Zacarías, xuya rutzil u wäch ri nan Elisabet ri rixoqil.
40 Entrou na casa de Zacarias e cumprimentou Isabel.
41 Ri nan Elisabet, aretaq xuta ru tzij ri al María, xslab' k'u ri ral pa ru k'ux. Xqaj ri Loq'alaj Espíritu puwi' ri nan Elisabet, xtaqan k'u pa ranima'.
41 Quando Isabel ouviu a saudação de Maria, a criança se mexeu na barriga dela. Então, cheia do poder do Espírito Santo,
42 Ko xch'aw ri nan Elisabet, xub'ij che ri al María: Ri at k'ut at tewchim na rumal ri Dios chkiwäch konojel ixoqib'. U tewchim na ri awal at xuquje', —kächa'.
42 Isabel disse bem alto: — Você é a mais abençoada de todas as mulheres, e a criança que você vai ter é abençoada também!
43 ¿Jas lo wa' chi ri Dios kub'an jun nimalaj utzil chwe in, chi ru nan ri Qajaw xpe wuk'? —kächa ri nan Elisabet.
43 Quem sou eu para que a mãe do meu Senhor venha me visitar?!
44 Chanim ri' aretaq xinto chi xatch'awik, ri wal xkikotik, xslab' pa nu k'ux.
44 Quando ouvi você me cumprimentar, a criança ficou alegre e se mexeu dentro da minha barriga.
45 Utz awe at ri xatkojon che ri Qajaw Dios, rumal chi qas tzij käb'antaj na ri xb'ix chawe rumal ri Dios, —xcha ri nan Elisabet che ri al María.
45 Você é abençoada, pois acredita que vai acontecer o que o Senhor lhe disse.
46 Xub'ij ri q'apoj al María:
46 Então Maria disse:
47 Käkikot k'u ri wanima'
47 — A minha alma anuncia a grandeza do Senhor. O meu espírito está alegre por causa de Deus, o meu Salvador.
48 Kinkikotik rumal chi ri Dios
48 Pois ele lembrou de mim, sua humilde De agora em diante todos vão me chamar de mulher abençoada,
49 Je ri' käkib'ij na rumal rech wa'
49 porque o Deus Poderoso fez grandes coisas por mim. O seu nome é santo,
50 Amaq'el ronojel q'ij kutoq'ob'isaj na
50 e ele mostra a sua bondade a todos os que o em todas as
51 U k'utum ri nimalaj u chuq'ab'
51 Deus levanta a sua mão poderosa e derrota os orgulhosos com todos os planos deles.
52 Xeresaj ri taqanik pa ki q'ab'
52 Derruba dos seus tronos reis poderosos e põe os humildes em altas posições.
53 E k'ia ri utzil ri xub'an ri Dios
53 Dá fartura aos que têm fome e manda os ricos embora com as mãos vazias. que fez aos nossos antepassados e ajudou o povo de Israel, seu servo. Lembrou de mostrar a sua bondade a Abraão e a todos os seus descendentes, para sempre.
54 Xtob'an chke ri winaq aj Israel,
54 — ausente —
55 Je' xub'an wa' rumal chi je' xuchi'j
55 — ausente —
56 Kraj oxib' ik' xkanaj na kan ri al María ruk' ri nan Elisabet. Te k'u ri' xtzelej b'ik, xe' cho rachoch.
56 Maria ficou mais ou menos três meses com Isabel e depois voltou para casa.
57 Aretaq xopan ri q'ij ri kutzir ri nan Elisabet, xril k'u u wäch jun ral ala.
57 Chegou o tempo de Isabel ter a criança, e ela deu à luz um menino.
58 Ri u k'ul taq ja ri nan Elisabet xuquje' ri rachalaxik, aretaq xkito chi ri Qajaw Dios sib'alaj xutoq'ob'isaj u wäch ri nan Elisabet, xekich'ab'ej, xekikot k'u ruk'.
58 Os vizinhos e parentes ouviram falar da grande bondade do Senhor para com Isabel, e todos ficaram alegres com ela.
59 Chuwajxaq q'ij k'ut xeb'e' chukojik ri retal ri ojer u trato ri Dios che ru cuerpo ri ak'al. Xkaj k'ut xkikoj Zacarías che ru b'i', junam ruk' ru b'i' ru tat.
59 Quando o menino estava com oito dias, vieram circuncidá-lo e queriam lhe dar o nome do pai, isto é, Zacarias.
60 Xch'aw k'u ru nan, xub'ij chke: ¡No! —kächa'. Ru b'i' ri käqakoj chrij ri ak'al are Juan, —xcha chke.
60 Mas a sua mãe disse: — Não. O nome dele vai ser João.
61 Xkib'ij k'u che: ¿Jas che? Man k'o tä jun chke ri achalal la ri je' u b'i' wa', —xecha che.
61 Então disseram: — Mas você não tem nenhum parente com esse nome!
62 Xaq pa memal xkich'ab'ej ru tat ri ak'al, xkita' che: ¿Jas u b'i' ri ak'al käkoj la? —xecha che.
62 Aí fizeram sinais ao pai, perguntando que nome ele queria pôr no menino.
63 Ri tat Zacarías xuta' jun wuj rech kätz'ib'anik. Xutz'ib'aj k'u wa', xub'ij: “Juan ru b'i' ri ak'al,” —xcha pa ri tz'ib'anik. Konojel xkikajmaj wa'.
63 Zacarias pediu uma tabuinha de escrever e escreveu: “O nome dele é João.” E todos ficaram muito admirados.
64 Xaq k'u te'talik xtzelej ru ch'ab'al ri tat Zacarías, xkowin chik kätzijonik. Xtzijon k'ut, xunimarisaj u q'ij ri Dios.
64 Nesse momento Zacarias pôde falar novamente e começou a louvar a Deus.
65 Sib'alaj xkixej kib' konojel ri ki k'ul taq ja, xkikajmaj wa'. Ronojel ri xuk'ulmataj jela' xtzijox apan pa taq ronojel ri juyub' re Judea.
65 Os vizinhos ficaram com muito medo, e as notícias dessas coisas se espalharam por toda a região montanhosa da Judeia.
66 Konojel ri winaq ri xetowik xechoman pa ke wi, xkib'ij: ¿Jas lo kub'an wa' we ak'al ri'? —xecha'.
66 Todos os que ouviam essas coisas e pensavam nelas perguntavam: — O que será que esse menino vai ser? Pois, de fato, o poder do Senhor estava com ele.
67 Qajinaq ri Loq'alaj Espíritu puwi' ri tat Zacarías ru tat ri ala, xq'alajisanik, xub'ij:
67 Zacarias, o pai de João, cheio do Espírito Santo, começou a profetizar . Ele disse:
68 Kinya b'a' u q'ij ri Qajaw
68 — Louvemos o Senhor, o Deus de Israel, pois ele veio ajudar o seu povo e lhe dar a liberdade.
69 Xuya k'u chqe jun To'l Qe
69 Enviou para nós um poderoso Salvador, aquele que é descendente do seu
70 Are wa' ri xuchi'j loq ri Dios
70 Faz muito tempo que Deus disse isso por meio dos seus santos
71 Xub'ij chi kujuto' na chkiwäch
71 Ele prometeu nos salvar dos nossos inimigos e nos livrar do poder de todos os que nos odeiam.
72 Xuquje' xub'ij chi kutoq'ob'isaj na
72 Disse que ia mostrar a sua bondade aos nossos antepassados e lembrar da sua santa ao nosso antepassado Abraão; prometeu que nos livraria dos nossos inimigos e que ia nos deixar servi-lo sem medo,
73 Are k'u wa' ri Qas Tzij ri u b'im
73 — ausente —
74 Je ri' rech aretaq uj esam chik
74 — ausente —
75 xuquje' rech jikom ri qanima'
75 para que sejamos somente dele e façamos o que ele quer em todos os dias da nossa vida.
76 At k'ut, alaj ak'al, käb'ix na
76 E você, menino, será chamado de profeta do Deus Altíssimo e irá adiante do Senhor a fim de preparar o caminho para ele.
77 At k'ut katyo'w na retamaxik
77 Você anunciará ao povo de Deus a salvação que virá por meio do perdão dos pecados deles.
78 Ri qa Dios sib'alaj kel u k'ux chqe.
78 Pois o nosso Deus é misericordioso e bondoso. Ele fará brilhar sobre nós a sua luz
79 Kuya na saqilal pa kanima' ri winaq
79 e do céu iluminará todos os que vivem na escuridão da sombra da morte, para guiar os nossos passos no caminho da paz.
80 Ri a Juan xk'iyik, sib'alaj k'o u chuq'ab' ri xyi' che rumal ri Loq'alaj Espíritu. Xkanaj kan pa taq ri juyub' ri sib'alaj kätz'inowik k'ä pa ri q'ij ri xuk'ut rib' chkiwäch ri winaq aj Israel.
80 O menino cresceu e ficou forte de espírito. E viveu no deserto até o dia em que apareceu diante do povo de Israel.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.