João 6

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Te k'u ri' ri Jesús xq'ax ch'äqäp che ri mar ri käb'ix “Mar re Galilea” che, ri xuquje' käkoj “Mar re Tiberias” che ru b'i'.
1 Algum tempo depois Jesus partiu para a outra margem do mar da Galiléia ( ou seja, do mar de Tiberíades ),
2 E k'ia winaq k'ut xeteri b'i chrij ri Jesús rumal chi kilom ri kajmab'al taq etal ri xub'ano aretaq xeukunaj taq ri yawab'ib'.
2 e grande multidão continuava a segui-lo, porque vira os sinais miraculosos que ele tinha realizado nos doentes.
3 Te ri' xpaqi ri Jesús puwi' jun juyub', chila' k'ut xt'uyi wi junam kuk' ru tijoxelab'.
3 Então Jesus subiu ao monte e sentou-se com os seus discípulos.
4 Xa k'u jub'iq' kraj man kuriq ri nimaq'ij ri käb'ix “Pascua” che, jun chke ri ki nimaq'ij ri winaq aj Israel.
4 Estava próxima a festa judaica da Páscoa.
5 Aretaq ri Jesús xeril ri k'ialaj winaq ri e b'enaq ruk', xub'ij che ri tat Felipe: ¿Jawije' ta ne keqaloq' wi ri wa ri käqaya chke ri k'ialaj winaq ri'? —xcha che.
5 Levantando os olhos e vendo uma grande multidão que se aproximava, Jesus disse a Filipe: "Onde compraremos pão para esse povo comer? "
6 Xub'ij wa' ri Jesús xa rech kärilo jas kub'ij ri tat Felipe. Qas retam k'u ri Are' jas ri kub'an na.
6 Fez essa pergunta apenas para pô-lo à prova, pois já tinha em mente o que ia fazer.
7 Xch'aw k'u ri tat Felipe, xub'ij: Kieb' cientos quetzales kaxlan wa man kub'an tä ri' rech k'o ju taq b'iq' ke konojel chkijujunal, —xcha che.
7 Filipe lhe respondeu: "Duzentos denários não comprariam pão suficiente para que cada um recebesse um pedaço! "
8 Are k'u ri tat Andrés, ratz ri tat Simón Pedro, jun chke ru tijoxelab' ri Jesús, xub'ij che:
8 Outro discípulo, André, irmão de Simão Pedro, tomou a palavra:
9 Waral k'o wi jun ala ruk'am job' kaxlan wa re cebada ruk' kieb' kär. ¿Jas ta k'u lo u patän wa' che ki tzuqik ri k'ialaj winaq ri e k'olik? —xcha che.
9 "Aqui está um rapaz com cinco pães de cevada e dois peixinhos, mas o que é isto para tanta gente? "
10 Xub'ij k'u ri Jesús chke ru tijoxelab': Chib'ij chke konojel ri winaq chi ket'uyi'k, —xcha chke.
10 Disse Jesus: "Mandem o povo assentar-se". Havia muita grama naquele lugar, e todos se assentaram. Eram cerca de cinco mil homens.
11 Te ri' ri Jesús xeuk'am ri kaxlan wa. Aretaq xetewchitaj wa' rumal, xeuya chke ru tijoxelab', ri tijoxelab' chik xekijach wa' chkiwäch konojel ri winaq ri e t'uyut'oj. Xuquje' je' xub'an chke ri kär, xeuya chke jampa' ri xkaj.
11 Então Jesus tomou os pães, deu graças e os repartiu entre os que estavam assentados, tanto quanto queriam; e fez o mesmo com os peixes.
12 Aretaq e nojinaq chik, ri Jesús xub'ij chke ru tijoxelab': Cheiyaka ri ch'äqataq ri xekanaj kanoq rech man xaq tä keb'e' pa mes, —xcha chke.
12 Depois que todos receberam o suficiente para comer, disse aos seus discípulos: "Ajuntem os pedaços que sobraram. Que nada seja desperdiçado".
13 Xekiyak k'ut, xekinojisaj kab'lajuj chikäch kuk' ri ch'äqataq ri xekanaj kan chke ri job' kaxlan wa re cebada.
13 Então eles os ajuntaram e encheram doze cestos com os pedaços dos cinco pães de cevada deixados por aqueles que tinham comido.
14 Ri winaq, aretaq xkil we kajmab'al etal ri' ri xub'an ri Jesús, xkib'ij: Qas tzij are wa' ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri käb'ixik chi käpe na cho ruwächulew, —xecha ri'.
14 Depois de ver o sinal miraculoso que Jesus tinha realizado, o povo começou a dizer: "Sem dúvida este é o Profeta que devia vir ao mundo".
15 Ri Jesús k'ut xrilo chi käkaj käkikoj ki chuq'ab' chuk'amik b'ik rech käkikoj che nim taqanel pa ki wi', rumal k'u ri' xa xel b'i chkiwäch, xe' chi jumul puwi' ri juyub' rech käk'oji chila' u tukiel.
15 Sabendo Jesus que pretendiam proclamá-lo rei à força, retirou-se novamente sozinho para o monte.
16 Aretaq chaq'ab' chik, ru tijoxelab' ri Jesús xeqaj b'i chuchi' ri mar.
16 Ao anoitecer seus discípulos desceram para o mar,
17 Xeb'ok k'u pa jun barco, xkichaplej b'inem puwi' ri mar rech keq'ax pa Capernaum. Sib'alaj q'equm chik, ri Jesús k'ut mäja' kätzelej loq pa ri juyub'.
17 entraram num barco e começaram a travessia para Cafarnaum. Já estava escuro, e Jesus ainda não tinha ido até onde eles estavam.
18 Xaq te'talik xpe jun nimalaj kiäqiq'. Xewalij k'u nimaq taq uwoja' puwi' ri mar rumal.
18 Soprava um vento forte, e as águas estavam agitadas.
19 Aretaq ki b'inib'em chi job' o waqib' kilómetros, xkil ri Jesús petinaq tajin käb'in puwi' ri ja'. Naqaj chik k'o wi che ri barco, xkixej k'u kib' che.
19 Depois de terem remado cerca de cinco ou seis quilômetros, viram Jesus aproximando-se do barco, andando sobre o mar, e ficaram aterrorizados.
20 Are k'u ri Jesús xub'ij chke: ¡In ri', mixej b'a' iwib'! —xcha ri' chke.
20 Mas ele lhes disse: "Sou eu! Não tenham medo! "
21 Te ri' ri e are' xekikotik, xkib'ij che ri Jesús chi käpaqi kuk' pa ri barco. Chanim k'ut xeopan pa ri tinimit jawije' ri b'enam wi ke.
21 Então se animaram a recebê-lo no barco, e logo chegaram à praia para a qual se dirigiam.
22 Chukab' q'ij ri winaq ri xekanaj kan ch'äqäp che ri mar xkilo chi ri tijoxelab' xeb'e' pa ri jun barco ri xuwi barco wa' k'o chila', man xe' tä k'u ri Jesús kuk'.
22 No dia seguinte, a multidão que tinha ficado no outro lado do mar percebeu que apenas um barco estivera ali, e que Jesus não havia entrado nele com os seus discípulos, mas que eles tinham partido sozinhos.
23 Xuriqa k'ut chi xeopan nik'iaj barcos chik ri ki petik pa ri tinimit Tiberias. Xeopan chila' chunaqaj ri uwosaq jawije' ri winaq xkitij wi ri kaxlan wa aretaq xmaltioxitaj wa' rumal ri Qajaw Jesús.
23 Então alguns barcos de Tiberíades aproximaram-se do lugar onde o povo tinha comido o pão após o Senhor ter dado graças.
24 Je ri' chi ri winaq aretaq xkilo chi man k'o tä chi ri Jesús chila', xuquje' chi man e k'o tä chi ru tijoxelab', xeb'ok pa taq ri barcos, xeb'e' k'u pa ri tinimit Capernaum chutzukuxik ri Jesús.
24 Quando a multidão percebeu que nem Jesus nem os discípulos estavam ali, entrou nos barcos e foi para Cafarnaum em busca de Jesus.
25 Aretaq ri winaq xeopan ch'äqäp che ri mar, xkiriq ri Jesús, xkita' k'u che, xkib'ij: Ajtij, ¿jampa' xul la waral? —xecha che.
25 Quando o encontraram do outro lado do mar, perguntaram-lhe: "Mestre, quando chegaste aqui? "
26 Xub'ij k'u ri Jesús chke: Qas tzij ri kinb'ij chech alaq chi ri alaq kintzukuj alaq xa rumal chi xwi' alaq, xnoj k'u alaq. Man kintzukuj tä alaq rumal chi käch'ob' alaq u b'eyal ri kajmab'al taq etal ri kinb'ano.
26 Jesus respondeu: "A verdade é que vocês estão me procurando, não porque viram os sinais miraculosos, mas porque comeram os pães e ficaram satisfeitos.
27 Mok il alaq chutzukuxik ri wa ri xa käsach u wäch, xane are rajwaxik chi kok il alaq chutzukuxik ri wa ri man käsach tä u wäch, ri kuya chech alaq ri qas k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Are wa' ri wa ri kinya na in chech alaq, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq. Rumal wa' u k'utum ri Dios qa Tat chi ruk' Are' in petinaq wi, —xcha ri Jesús chke.
27 Não trabalhem pela comida que se estraga, mas pela comida que permanece para a vida eterna, a qual o Filho do homem lhes dará. Deus, o Pai, nele colocou o seu selo de aprovação".
28 Te ri' ri winaq xkita' che ri Jesús, xkib'ij: ¿Jas k'u ri' ri rajwaxik käqa'no rech kujkowinik käqa'no jachike ri kraj ri Dios? —xecha che.
28 Então lhe perguntaram: "O que precisamos fazer para realizar as obras que Deus requer? "
29 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ri kraj ri Dios chi käb'an alaq are la' chi käkojon alaq che ri Jun ri u taqom loq, —xcha chke.
29 Jesus respondeu: "A obra de Deus é esta: crer naquele que ele enviou".
30 Xkita' chi che ri Jesús, xkib'ij che: ¿Jas u wäch etal käb'an la chqawäch rech käqilo, kujkojon k'u che la? ¿Jas ri käkowin la chub'anik? —kecha che.
30 Então lhe perguntaram: "Que sinal miraculoso mostrarás para que o vejamos e creiamos em ti? Que farás?
31 Ri qa nan qa tat ojer xkitij ri maná pa ri juyub' ri kätz'inowik, je' jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik: “Ri Dios xuya chutijik ri ki wa ri xpe chila' chikaj,” —xecha che ri Jesús.
31 Os nossos antepassados comeram o maná no deserto; como está escrito: ‘Ele lhes deu a comer pão do céu’".
32 Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij chke: Qas tzij ri kinb'ij chech alaq chi man are tä ri qa mam Moisés ri xyo'w ri wa chke ri käpe chila' chikaj, xane are ri nu Tat ri käyo'w ri qas wa ri käpe chila' chikaj.
32 Declarou-lhes Jesus: "Digo-lhes a verdade: Não foi Moisés quem lhes deu pão do céu, mas é meu Pai quem lhes dá o verdadeiro pão do céu.
33 Ri wa ri kuya ri Dios are wa' ri qajinaq loq chikaj, ri kuya ri qas k'aslemal chke konojel winaq, —xcha ri Jesús chke.
33 Pois o pão de Deus é aquele que desceu do céu e dá vida ao mundo".
34 Xkib'ij k'u che ri Jesús: Tat, ya la qe ri wa ri' amaq'el ronojel q'ij, —xecha che.
34 Disseram eles: "Senhor, dá-nos sempre desse pão! "
35 Ri Jesús xub'ij chke: In ri' ri wa ri kuya ri qas k'aslemal. Jachin ri käpe wuk', man k'o tä jumul ri känum chik. Jachin ri käkojon chwe man k'o tä jumul ri kächaqi'j chi u chi'.
35 Então Jesus declarou: "Eu sou o pão da vida. Aquele que vem a mim nunca terá fome; aquele que crê em mim nunca terá sede.
36 Nu b'im chi k'u chech alaq chi ri alaq man käkojon tä alaq chwe pune ilom alaq nu wäch.
36 Mas, como eu lhes disse, vocês me viram, mas ainda não crêem.
37 Konojel ri keyi' chwe rumal ri nu tat kepe na wuk' in. Apachin k'u ri kepe wuk' man keintzelejisaj tä b'ik.
37 Todo o que o Pai me der virá a mim, e quem vier a mim eu jamais rejeitarei.
38 Ri in k'ut man xinpe tä chila' chikaj xa chub'anik jachike ri kwaj in, xane chub'anik ru rayib'al ri xintaqow loq.
38 Pois desci do céu, não para fazer a minha vontade, mas para fazer a vontade daquele que me enviou.
39 Ri u rayib'al ri nu Tat ri xintaqow loq are la' chi man k'o tä jun chke ri xeuya chwe ri kintzaqo, xane chi keink'astajisaj na chkixol ri käminaqib' pa ri k'isb'al q'ij.
39 E esta é a vontade daquele que me enviou: que eu não perca nenhum dos que ele me deu, mas os ressuscite no último dia.
40 Ri u rayib'al ri xintaqow loq are la' chi konojel ri käkil nu wäch in, in ri' ri u K'ojol ri Dios, kekojon k'u chwe, käkiriq ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Keink'astajisaj k'u na in chkixol ri käminaqib' pa ri k'isb'al q'ij, —xcha ri Jesús chke.
40 Porque a vontade de meu Pai é que todo o que olhar para o Filho e nele crer tenha a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia".
41 Ri winaq aj Israel, aretaq xkita wa' we tzij ri', xkichap u b'ixik k'äx taq tzij chrij ri Jesús rumal ri xub'ij: “In ri' ri wa ri käpe chila' chikaj,” —xcha chke.
41 Com isso os judeus começaram a criticar Jesus, porque dissera: "Eu sou o pão que desceu do céu".
42 Xkib'ij k'ut: ¿A mat are wa' ri Jesús ru k'ojol ri tat José? Ri uj qetam ki wäch ru nan u tat. ¿Jas lo wa' ri kub'ij chi petinaq chila' chikaj? —xecha ri'.
42 E diziam: "Este não é Jesus, o filho de José? Não conhecemos seu pai e sua mãe? Como ele pode dizer: ‘Desci do céu’? "
43 Are k'u ri Jesús xub'ij chke: ¡Tanal alaq che ri yoq'onik! —kächa'.
43 Respondeu Jesus: "Parem de fazer-me críticas.
44 Man k'o tä jun ri kuya' käpe wuk' in we ta mat käk'am loq rumal ri nu Tat ri xintaqow loq. Ri in k'ut kink'astajisaj na chkixol ri käminaqib' pa ri k'isb'al q'ij, —kächa'.
44 Ninguém pode vir a mim, se o Pai, que me enviou, não o atrair; e eu o ressuscitarei no último dia.
45 Kub'ij pa taq ri wuj ri xkitz'ib'aj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ojer: “Ri Dios kuya na tijonik chke konojel,” —kächa ri'. Rumal ri' konojel ri käkitatab'ej ri kub'ij ri qa Tat, k'o k'u ri käketamaj na ruk', kepe na ri e are' wuk' in, —kächa chke.
45 Está escrito nos Profetas: ‘Todos serão ensinados por Deus’. Todos os que ouvem o Pai e dele aprendem vêm a mim.
46 Are qas tzij chi man k'o tä jun winaq ilowinaq u wäch ri qa Tat. Ri Jun ri ilowinaq u wäch are xaq xuwi ri petinaq ruk' ri Dios, —kächa'.
46 Ninguém viu o Pai, a não ser aquele que vem de Deus; somente ele viu ao Pai.
47 Qas tzij ri kinb'ij chech alaq chi jachin ri käkojon chwe in k'o na ru k'aslemal ri man k'o tä u k'isik.
47 Asseguro-lhes que aquele que crê tem a vida eterna.
48 In ri' ri wa ri qas kuya k'aslemal, —kächa chke.
48 Eu sou o pão da vida.
49 Ri nan tat alaq ojer xkitij ri wa ri käb'ix “maná” che pa ri juyub' ri kätz'inowik, konojel k'ut xekämik.
49 Os seus antepassados comeram o maná no deserto, mas morreram.
50 Are k'u ri in tajin kintzijoj chech alaq jas ri' ri qas wa ri petinaq chila' chikaj. Jachin k'u ri kutij re we wa ri', man käkäm tä ri', —kächa'.
50 Todavia, aqui está o pão que desce do céu, para que não morra quem dele comer.
51 In k'u ri' ri k'aslik wa, ri qajinaq loq chikaj. Jachin ri kutij re we wa ri', käk'asi na pa taq ri q'ij ri junab' ri kepetik. Ri wa ri kinya in are ri nu cuerpo. Kinya wa' rech k'o ri ki k'aslemal konojel winaq cho ruwächulew, —xcha ri Jesús chke.
51 Eu sou o pão vivo que desceu do céu. Se alguém comer deste pão, viverá para sempre. Este pão é a minha carne, que eu darei pela vida do mundo".
52 Ri winaq aj Israel xkichaplej u tzijob'exik kib' chkixol, xkib'ij: ¿Jas ta k'u lo kub'an we achi ri' chuya'ik ru tijal chqe pa tijik? —xecha'.
52 Então os judeus começaram a discutir exaltadamente entre si: "Como pode este homem nos oferecer a sua carne para comermos? "
53 Ri Jesús xub'ij chke: Qas tzij ri kinb'ij chech alaq chi we ri alaq man kätij tä alaq ri nu cuerpo, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, man kätij tä alaq ri nu kik'el, te k'u ri' man käk'oji tä na ri k'aslemal alaq ri'.
53 Jesus lhes disse: "Eu lhes digo a verdade: Se vocês não comerem a carne do Filho do homem e não beberem o seu sangue, não terão vida em si mesmos.
54 Jachin ri kutij ri nu cuerpo xuquje' kutij ri nu kik'el, k'o k'u u k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Ri in k'ut kink'astajisaj na chkixol ri käminaqib' pa ri k'isb'al q'ij.
54 Todo o que come a minha carne e bebe o meu sangue tem a vida eterna, e eu o ressuscitarei no último dia.
55 Ri nu cuerpo k'ut are ri qas wa, ri nu kik'el are qas je' jas ri vino ri kätijowik.
55 Pois a minha carne é verdadeira comida e o meu sangue é verdadeira bebida.
56 Jachin ri kutij ri nu cuerpo, xuquje' kutij ri nu kik'el qas käk'oji ri are' wuk' in, ri in xuquje' qas kink'oji ruk' are'.
56 Todo o que come a minha carne e bebe o meu sangue permanece em mim e eu nele.
57 Ri nu Tat ri xintaqow loq k'o u k'aslemal. Ri in xuquje' in k'asal rumal ri Are'. Je ri' xuquje' jachin ri kutzuq rib' chwe in, käk'asi na wumal in.
57 Da mesma forma como o Pai que vive me enviou e eu vivo por causa do Pai, assim aquele que se alimenta de mim viverá por minha causa.
58 Are tajin kintzijon chrij ri wa ri petinaq chila' chikaj. We wa ri' man junam tä ruk' ri maná ri xkitij ri nan tat alaq ojer, xekäm k'u ri e are'. Are k'u ri kutij re we wa ri' käk'asi na pa taq ri q'ij ri junab' ri kepetik, —xcha ri Jesús chke ri winaq aj Israel.
58 Este é o pão que desceu do céu. Os antepassados de vocês comeram o maná e morreram, mas aquele que se alimenta deste pão viverá para sempre".
59 Ri Jesús xub'ij wa' we tzij ri' chke ri winaq ri ki mulim kib' pa ri rachoch Dios pa Capernaum che ki tijoxik.
59 Ele disse isso quando ensinava na sinagoga de Cafarnaum.
60 Aretaq xkita wa' we tijonik ri', e k'ia chke ri winaq ri e k'o ruk' xkib'ij: Sib'alaj k'äx wa' ri tzij ri xub'ij. ¿Jachin ta lo ri käkowinik kutatab'ej? —xecha'.
60 Ao ouvirem isso, muitos dos seus discípulos disseram: "Dura é essa palavra. Quem consegue ouvi-la? "
61 Ri Jesús k'ut xretamaj chi k'äx tajin kech'aw chrij rumal ri tzij ri xub'ij, xuta' k'u chke: ¿A tzel käta alaq ri xinb'ij? —xcha chke.
61 Sabendo em seu íntimo que os seus discípulos estavam se queixando do que ouviram, Jesus lhes disse: "Isso os escandaliza?
62 ¿Jas k'u ri käk'ulmataj ri' we ta kinil alaq in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq, kintzelejik kinpaqi k'u chikaj jawije' ri in k'o wi nab'e?
62 Que acontecerá se vocês virem o Filho do homem subir para onde estava antes!
63 Ri Loq'alaj Espíritu are ri käyo'w ri k'aslemal. Ri cuerpo xaq u tukiel man k'o tä u patän. Ri tzij k'ut ri nu b'im chech alaq e are' qas tzij ri kepe ruk' ri Dios, xuquje' käkiya k'aslemal.
63 O Espírito dá vida; a carne não produz nada que se aproveite. As palavras que eu lhes disse são espírito e vida.
64 E k'o k'u jujun chech alaq ri man kekojon taj, —xcha chke.
64 Contudo, há alguns de vocês que não crêem". Pois Jesus sabia desde o princípio quais deles não criam e quem o iria trair.
65 Xub'ij k'ut: Rumal ri' nu b'im chech alaq chi man k'o tä jun ri kuya' käpe wuk' in we ta mat käk'am loq rumal ri nu Tat.
65 E prosseguiu: "É por isso que eu lhes disse que ninguém pode vir a mim, a não ser que isto lhe seja dado pelo Pai".
66 Tzare chi' k'ut e k'ia chke ri e k'o ruk' ri Jesús xkiya kanoq, man xek'oji tä k'u ruk'.
66 Daquela hora em diante, muitos dos seus discípulos voltaram atrás e deixaram de segui-lo.
67 Te ri' ri Jesús xuta' chke ri kab'lajuj u tijoxelab', xub'ij: ¿A kiwaj ix xuquje' kixe' kuk'? —xcha chke.
67 Jesus perguntou aos Doze: "Vocês também não querem ir? "
68 Xch'aw k'u ri tat Simón Pedro, xub'ij: Qajaw, ¿jachin chi ruk' kuje' wi? Ri tzij la e are tzij ri käkiya k'aslemal ri man k'o tä u k'isik.
68 Simão Pedro lhe respondeu: "Senhor, para quem iremos? Tu tens as palavras de vida eterna.
69 Ri uj, uj kojoninaq che la, qetam chi lal ri' ri Cristo, ru K'ojol ri k'aslik Dios, —xcha che.
69 Nós cremos e sabemos que és o Santo de Deus".
70 Ri Jesús xch'awik, xub'ij: ¿A mat ix kab'lajuj xixincha' rech kixk'oji wuk'? Pune je ri' jun chiwe are k'o ri Itzel pa ranima', —xcha chke.
70 Então Jesus respondeu: "Não fui eu que os escolhi, os Doze? Todavia, um de vocês é um diabo! "
71 Ri Jesús aretaq xub'ij wa' are tajin käch'aw chrij ri Judas Iscariote ru k'ojol ri tat Simón. Je ri', rumal chi ri tat Judas are ri käjachow na, pune are jun chke ri kab'lajuj u tijoxelab'.
71 ( Ele se referia a Judas, filho de Simão Iscariotes, que, embora fosse um dos Doze, mais tarde haveria de traí-lo. )

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.