João 5
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Te k'u ri' ri winaq aj Israel xka'n jun ki nimaq'ij chik pa Jerusalén. Ri Jesús k'ut xe' chi na jumul jela'.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Pa ri tinimit Jerusalén chunaqaj ri uchib'e ri käb'ix “Uchib'e ri Keb'ok wi Chij” che, k'o jun atinib'al ri käb'ix Betesda che ru b'i' pa ri ch'ab'al hebreo. E k'o job' raqan ja chrij.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Pa taq ri raqan ja ri' e q'oyoq'oj k'ia yawab'ib'. E k'o moyab', ch'okojib', xuquje' winaq ri käminaq ki cuerpo. Tajin käkeyej chi käslab' ri joron.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Jun taq pa' k'ut käqaj loq jun ángel pa ri atinib'al, kuslab'isaj k'u ri joron. Jachin ri nab'e käqaj pa ri joron aretaq käslab'taj kan rumal ri ángel käkunataj che apachike u wäch yab'il ri k'o che.
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 K'o k'u jun achi chila' ri xke' juwinaq lajuj ruk' wajxaqib' junab' yawab'.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Aretaq ri Jesús xrilo q'oyol cho ri ulew, xuquje' xretamaj chi k'ia junab' chik yawab', xuta' che: ¿A kaj la kutzir la? —xcha che.
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Ri yawab' xch'awik, xub'ij che: Tat, man k'o tä jun kinqasan pa ri atinib'al aretaq käslab' ri joron. Amaq'el aretaq kwaj kinqajik, jun chik käqaj b'i nab'e chnuwäch in, —xcha che.
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Ri Jesús xub'ij che: ¡Walij b'a' la, yaka la b'i ri sok la, b'in ya' la! —xcha ri Jesús che.
8 Então Jesus disse:
9 Chanim xutzir ri achi. Xuyak b'i ru sok, xuchaplej b'inem. Are k'u q'ij re uxlanem aretaq xb'antaj wa'.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Ri winaq aj Israel xkib'ij che ri achi ri xutzirik: Kämik k'ut are q'ij re uxlanem. Man ya'tal taj kaweqaj b'i ra sok, —xecha che.
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Ri achi xch'awik, xub'ij chke: Ri jun ri xinkunanik xub'ij chwe: “¡Yaca la b'i ri sok la, b'in ya' la!” —xcha ri' chwe, —xcha ri achi chke ri winaq.
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Ri e are' xkita' che, xkib'ij: ¿Jachin ri' ri xb'in chawe: “¡Yaca la b'i ri sok la, b'in ya' la!”? —xecha che.
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Are k'u ri achi man xuch'ob' tä chi u wäch jachin ri xkunanik rumal chi ri Jesús xsach chkixol ri k'ialaj winaq ri e k'o chila'.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Te ri' ri Jesús xuriq ri achi pa ri nimalaj rachoch Dios, xub'ij che: ¡Chilampe la! —xcha'. Kämik ri lal utz chik. Mämakun chi b'a' la, mäpe chi ne jun k'äx chik chij la ri más nim na, —xcha ri Jesús che.
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Xe' k'u ri achi, xub'ij chke ri winaq aj Israel chi ri xkunanik are ri Jesús.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Rumal ri' ri winaq aj Israel xkitzukuj u chapik ri Jesús rech käkikämisaj, rumal chi kub'an taq wa' we ri' pa ri q'ij re uxlanem.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Xub'ij k'u ri Jesús chke: Ri nu Tat amaq'el chakuninaq petinaq loq. Rajwaxik k'ut chi ri in xuquje' kinchakunik, —xcha chke.
17 Então Jesus disse a eles:
18 Rumal ri' ri winaq aj Israel xa sib'alaj xpe na koyowal, xkaj xkikämisaj ri Jesús rumal chi man nim tä xril wi ri kub'ij ri Pixab' chrij ri q'ij re uxlanem. Man xuwi tä k'u ri', xane xuquje' xujunamaj rib' ruk' ri Dios aretaq xub'ij chi ri Dios Are ru Tat.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Te ri' ri Jesús xub'ij chke: Qas tzij kinb'ij chech alaq chi ri u K'ojol ri Dios man käkowin taj k'o jas kub'ano xaq pa re wi. Xuwi kub'ano jachike ri kärilo chi kub'an ri u Tat. Ronojel ri kub'an ri u Tat, kub'an k'u ri u K'ojol xuquje'.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Ri qa Tat sib'alaj loq' ri u K'ojol chuwäch, kuk'ut k'u chuwäch jachike ri kub'an ri Are'. Kuk'ut k'u na nimaq taq kajmab'al chuwäch ru K'ojol, ri sib'alaj käkajmaj na alaq.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Je' jas ri qa Tat keuk'astajisaj ri käminaqib', kuya k'u ki k'aslemal, je ri' xuquje' ri u K'ojol kuya k'aslemal chke jachin taq ri kraj kuya wi.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Ri qa Tat man kuq'at tä tzij puwi' jachin jun, xane u yo'm ronojel u wäch taqanik pu q'ab' ru K'ojol rech ri Are' käq'atow tzij.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Je ri' rech konojel ri winaq käkiya u q'ij ri u K'ojol ri Dios junam jas ri käka'n chuya'ik u q'ij ri qa Tat. Jachin ri man kuya tä u q'ij ri u K'ojol ri Dios, man kuya tä ri' u q'ij ri qa Tat ri xutaq loq ri Are'.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 Qas tzij kinb'ij chech alaq chi jachin ri kutatab'ej ri nu tzij, käkojon k'u che ri Dios ri xintaqow loq, kuriq na ri' ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Man käq'at tä k'u tzij puwi' chi käk'äjisax u wäch rumal chi elinaq chik pa ri kämikal re ri ojer k'aslemal, k'o chik ri qas u k'aslemal.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Qas tzij kinb'ij chech alaq chi käpe na ri q'ij, kämik k'ut ri q'ij ri' aretaq ri käminaqib' käkita na chi kinch'awik, in ri' ri u K'ojol ri Dios. Jachin taq ri käkinimaj ri kinb'ij kek'asi na.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Ri qa Tat k'o kuinem pu q'ab' pa re wi chuya'ik k'aslemal, xuquje' u yo'm pa nu q'ab' in, in ri' ri u K'ojol, chi kinkowinik kinya k'aslemal.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Xuquje' u yo'm taqanik pa nu q'ab' rech kinq'at tzij rumal chi ri in, in ri' ri Ralk'ual ri Dios ri Qas Winaq.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Mäkajmaj alaq wa' rumal chi kopan na ri q'ij aretaq konojel ri käminaqib' käkita na chi kinch'awik.
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 Keb'el na loq pa taq ri muqub'al. Ri ka'nom ri utzil kek'astajik rech käk'oji na ki k'aslemal. Are k'u ri ka'nom ri man utz taj kek'astajik rech käq'at na tzij pa ki wi' chi käk'äjisax na ki wäch.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Ri in man k'o tä jas kinkowin chub'anik xaq pa we wi. Ri in kinq'at tzij xa jas ri kintaq wi. Jikom k'u kinb'an in chuq'atik tzij. Man are tä k'u kinb'an xa jas ri kwaj in, xane are kinb'an jas ri kraj ri nu Tat ri xintaqow loq.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 We ri in kinq'alajisaj ri qas tzij chwij chb'il wib', man k'o tä u patän ri' ri kinb'ij.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 K'o k'u Jun chik ri k'o jas kuq'alajisaj chwij, wetam k'ut chi ri kub'ij ri Are' chwij are qas tzij.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Ri alaq xtaq alaq u ta'ik che ri tat Juan. Ri xub'ij k'u ri are' chech alaq are qas tzij.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Ri in k'ut man are tä ku'l nu k'ux chrij ri kuq'alajisaj jun winaq chwij. Xuwi kinb'ij wa' rech ri alaq käriq na alaq ru tob'anik ri Dios.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Ri tat Juan are junam ruk' jun chäj o jun candela ri käk'atik, ri käjuluwik. Ri alaq k'ut xkikot alaq kieb' oxib' q'ij ruk' ri saqil ri'.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 K'o k'u na ri käk'utuwik chi qas tzij ri kinb'ij. Are utz na wa' chuwäch ri xuq'alajisaj ri tat Juan chwij. Ri tajin kinb'ano, are wa' ri xinutaq ri nu Tat chub'anik. Are k'u wa' ri käk'utuwik chi qas tzij are ri nu Tat ri in taqowinaq loq.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Xuquje' ri nu Tat ri xintaqow loq kuq'alajisaj ri qas tzij chwij, pune ta ne ri alaq man tom tä alaq ri Are' käch'awik, man ilom tä k'u alaq u wäch.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Man qajinaq tä k'u ru Tzij ri Dios pa anima' alaq rumal chi man käkojon tä alaq che ri Jun ri taqom loq rumal ri qa Tat.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Ri alaq na'l käsik'ij alaq u wäch ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik rumal chi kächomaj alaq chi chila' käriq wi alaq ri käyo'w ri k'aslemal ri man k'o tä u k'isik. Are k'u ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik ri kuq'alajisaj ri qas tzij chwij in.
39 Vocês estudam as
40 Pune je ri', ri alaq man kaj tä alaq käpe alaq wuk' rech käriq alaq we k'aslemal ri' ri man k'o tä u k'isik.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 Ri in man kwaj taj chi käyi' nu q'ij kumal ri winaq.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Wetam k'u in ri anima' alaq, wetam chi man kaj tä alaq ri Dios.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Ri in, in petinaq chuk'exwäch ri nu Tat. Ri alaq k'ut man xink'ulaj tä alaq. Are k'u we ta käpe jachin jun chik xaq pa re wi, ¡are ri are' käk'ulaj na alaq!
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 ¿A käkowin lo alaq ri' käkojon alaq chwe we xa kätzukuj alaq u ya'ik q'ij alaq chb'il taq ib' alaq, man are tä kätzukuj alaq chi käyi' q'ij alaq rumal ri Dios ri xaq xuwi Dios wa' k'olik?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Mächomaj alaq chi ri in kinchap u b'ixik ri man utz taj chij alaq cho ri nu Tat. Ri käb'in na wa' chij alaq are ri qa mam Moisés, ri ku'b'am k'ux alaq chrij.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 We ta ri alaq qas xkojon alaq che ri xub'ij ri qa mam Moisés, käkojon ta k'u alaq ri' chwe in rumal chi ri qa mam Moisés k'o ri u tz'ib'am chwij in.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 We k'u man xkojon alaq che ri xutz'ib'aj ri are', ¿jas ta k'u lo käb'an alaq chukojik ri kinb'ij in? —xcha ri Jesús chke.
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.