João 4

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ri tata'ib' fariseos xketamaj chi ri Jesús e k'ia na ru tijoxelab' ri Are', xuquje' e k'ia na ri xb'an ki qasna' rumal ri Are' chuwäch ri xb'an ki qasna' rumal ri tat Juan.
1 Jesus sabia que os fariseus tinham ouvido dizer que ele batizava e fazia mais discípulos que João,
2 Qas tzij k'ut, man are tä ri Jesús ri xb'anow ri qasna', xane e are ru tijoxelab' xeb'anowik.
2 embora Jesus mesmo não os batizasse, e sim seus discípulos.
3 Aretaq ri Jesús xuta wa', ri tajin käb'ixik, xel b'i pa Judea, xtzelej chik pa Galilea.
3 Assim, deixou a Judeia e voltou para a Galileia.
4 Pa ru tzelejik k'ut rajwaxik chi kok'ow pa taq ri juyub' re Samaria.
4 No caminho, teve de passar por Samaria.
5 Xopan k'u pa jun tinimit re Samaria, Sicar u b'i', chunaqaj ri ulew ri u yo'm ri Jacob che rechb'al ri José ru k'ojol.
5 Chegou ao povoado samaritano de Sicar, perto do campo que Jacó tinha dado a seu filho José.
6 Chila' k'ut k'o wi ri k'ua' ri käb'ix “ru k'ua' ri Jacob” che. Ri Jesús kosinaq chik che ri b'inem, xt'uyi chuchi' ri k'ua'. Xa k'u jub'iq' man kuriq ri nik'iaj q'ij.
6 O poço de Jacó ficava ali, e Jesus, cansado da longa caminhada, sentou-se junto ao poço, por volta do meio-dia.
7 E b'enaq k'u ru tijoxelab' pa ri tinimit chuloq'ik ri käkitijo,
7 Pouco depois, uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse: “Por favor, dê-me um pouco de água para beber”.
8 aretaq xopan jun ixoq aj Samaria chuchi' ri k'ua' chuk'amik u joron. Ri Jesús xub'ij che: Ya la jub'iq' nu joron, —xcha che.
8 Naquele momento, seus discípulos tinham ido ao povoado comprar comida.
9 Man käkich'ab'ej tä k'u kib' ri winaq aj Israel kuk' ri winaq aj Samaria, rumal ri' ri ixoq xub'ij che ri Jesús: ¿Jas che ri lal käta' la joron la chwe in? Ri lal k'ut, lal aj Israel. Ri in, in aj Samaria, —xcha che.
9 A mulher ficou surpresa, pois os judeus se recusam a ter qualquer contato com os samaritanos. “Você é judeu, e eu sou uma mulher samaritana”, disse ela a Jesus. “Como é que me pede água para beber?”
10 Ri Jesús xch'awik, xub'ij che: We ta etam la jas ri kusipaj ri Dios, xuquje' we ta etam la jachin ri in ri tajin kinta' nu joron che la, ri lal qas tzij käta' la joron la ri' chwe in, kinya k'u na k'aslik joron che la, —xcha che. Ri Jesús kuta' u joron che ri ixoq aj Samaria (Juan 4:7-26) |src="CN01674b.tif" size="span" ref="4.9 "
10 Jesus respondeu: “Se ao menos você soubesse que presente Deus tem para você e com quem está falando, você me pediria e eu lhe daria água viva”.
11 Ri ixoq xub'ij che: Tat, man k'o tä ne jas käkoj la che resaxik ri joron, sib'alaj naj k'ut qajinaq ri k'ua'. ¿Jawije' ta k'u ne ke'k'ama wi la ri k'aslik joron ri käya la chwe? —kächa che.
11 “Mas você não tem corda nem balde, e o poço é muito fundo”, disse ela. “De onde tiraria essa água viva?
12 Ri Jacob ri qa mam ojer are yo'winaq kan wa' we k'ua' ri' chqe, ri xresaj wi u joron ri are', ri ralk'ual, xuquje' ri xresaj wi ki joron ri rawaj. ¿A lal ta k'ut ri nim na b'anik la chuwäch ri are'? —xcha ri ixoq che ri Jesús.
12 Além do mais, você se considera mais importante que nosso antepassado Jacó, que nos deu este poço? Como pode oferecer água melhor que esta que Jacó, seus filhos e seus animais bebiam?”
13 Ri Jesús xch'awik, xub'ij che: Konojel ri käkitij ke we joron ri' kächaqi'j chi na ki chi' jumul chik.
13 Jesus respondeu: “Quem bebe desta água logo terá sede outra vez,
14 Jachin k'u ri kutij re ri joron ri kinya in, man k'o tä chi na jumul kächaqi'j chi u chi'. Je ri', rumal chi ri joron ri kinya in che käb'ulb'ut na pa ranima' je' jas jun u k'iyib'al ja' ri kuya k'aslemal ri man k'o tä u k'isik, —xcha che.
14 mas quem bebe da água que eu dou nunca mais terá sede. Ela se torna uma fonte que brota dentro dele e lhe dá a vida eterna”.
15 Ri ixoq xub'ij che: Tat, ya la we ri joron ri' rech man kächaqi'j tä chi nu chi', rech man rajwaxik tä chi kinpe chi waral chuk'amik nu joron, —xcha che.
15 “Por favor, senhor, dê-me dessa água!”, disse a mulher. “Assim eu nunca mais terei sede nem precisarei vir aqui para tirar água.”
16 Ri Jesús xub'ij che: Oj b'a' la, jesik'ij la loq ri achajil la, käpe chi k'u na la waral, —xcha che.
16 “Vá buscar seu marido”, disse Jesus.
17 Ri ixoq xch'awik, xub'ij: Man k'o tä wachajil, —xcha che.
17 “Não tenho marido”, respondeu a mulher. Jesus disse: “É verdade. Você não tem marido,
18 E job' k'u ne ri achajil la e k'olinaq. Are k'u ri jun ri k'o uk' la kämik, man are tä qas achajil la. Qas tzij b'a' ri b'im la, —xcha ri Jesús che ri ixoq.
18 pois teve cinco maridos e não é casada com o homem com quem vive agora. Certamente você disse a verdade”.
19 Aretaq xuta ri ixoq wa', xub'ij che ri Jesús: Tat, kinwilo chi lal jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios.
19 “O senhor deve ser profeta”, disse a mulher.
20 Ri qa mam uj ojer, ri uj aj Samaria, xkiq'ijilaj ri Dios waral pa we juyub' ri'. Are k'u ri alaq, ri alaq aj Israel, käb'ij alaq chi pa ri tinimit Jerusalén rajwaxik käq'ijilax wi ri Dios, —xcha che.
20 “Então diga-me: por que os judeus insistem que Jerusalém é o único lugar de adoração, enquanto nós, os samaritanos, afirmamos que é aqui, no monte Gerizim, onde nossos antepassados adoraram?”
21 Ri Jesús xch'awik, xub'ij: Nan, kojo b'a' la ri kinb'ij chi kopan na ri q'ij aretaq ri alaq käq'ijilaj na alaq ri qa Tat, man rajwaxik tä k'u na chi käpe alaq waral pa we juyub' ri' o chi ke' alaq pa Jerusalén chuq'ijilaxik ri qa Tat, —xcha che.
21 Jesus respondeu: “Creia em mim, mulher, está chegando a hora em que já não importará se você adora o Pai neste monte ou em Jerusalém.
22 Ri alaq, alaq aj Samaria man qas etam alaq jachin ri käq'ijilaj alaq. Are k'u ri uj qetam jachin ri käqaq'ijilaj, rumal chi ru tob'anik ri Dios käpetik kumal ri winaq aj Israel.
22 Vocês, samaritanos, sabem muito pouco a respeito daquele a quem adoram. Nós adoramos com conhecimento, pois a salvação vem por meio dos judeus.
23 Kuriq k'u na ri q'ij, are kämik k'ut, aretaq ri winaq ri qas tzij käkiq'ijilaj ri qa Tat, qas käkiq'ijilaj na ri Are' ruk' ru taqanik ri Loq'alaj Espíritu pa kanima'. Ri qa Tat k'ut, kraj chi je' käb'an wa' kumal ri winaq ri keq'ijilan che.
23 Mas está chegando a hora, e de fato já chegou, em que os verdadeiros adoradores adorarão o Pai em espírito e em verdade. O Pai procura pessoas que o adorem desse modo.
24 Ri Dios are Espíritu, jachin k'u taq ri keq'ijilan che, rajwaxik qas tzij käkiq'ijilaj na ruk' ru taqanik ri Loq'alaj Espíritu pa kanima'.
24 Pois Deus é Espírito, e é necessário que seus adoradores o adorem em espírito e em verdade”.
25 Ri ixoq xub'ij che: Ri in wetam chi käpe na ri Mesías ri xuquje' käb'ix Cristo che. Aretaq käpe ri Are', kuq'alajisaj na ronojel chqawäch, —xcha che.
25 A mulher disse: “Eu sei que o Messias (aquele que é chamado Cristo) virá. Quando vier, ele nos explicará tudo”.
26 Ri Jesús xub'ij che: In ri', ri tajin kintzijon uk' la, —xcha che.
26 Então Jesus lhe disse: “Sou eu, o que fala com você!”.
27 Qas je' tajin kub'ij wa' ri Jesús aretaq xeopan ru tijoxelab'. Xkikajmaj k'ut chi tajin kätzijon ruk' jun ixoq. Man k'o tä k'u jun xukoch'o xuta' che ri Jesús jas ri kraj ri ixoq o jas ri tajin kub'ij che.
27 Naquele momento, seus discípulos voltaram. Ficaram surpresos de encontrá-lo falando com uma mulher, mas nenhum deles se atreveu a perguntar: “O que o senhor quer?” ou “Por que conversa com ela?”.
28 Ri ixoq k'ut xuya kan ru q'eb'al, xe' pa ri tinimit, xub'ij chke ri winaq:
28 A mulher deixou sua vasilha de água junto ao poço e correu de volta para o povoado, dizendo a todos:
29 Chixsajmpe', jiliwila k'u jun achi ri u b'im chwe ronojel ri nu b'anom. ¿A mat are wa' ri Cristo? —xcha chke ri winaq.
29 “Venham ver um homem que me disse tudo que eu já fiz na vida! Será que não é ele o Cristo?”.
30 Xeb'el k'u b'i ri winaq pa ri tinimit, xeb'e' jela' jawije' k'o wi ri Jesús.
30 Então as pessoas saíram do povoado para vê-lo.
31 Are k'u ri tijoxelab' tajin käkib'ij che ri Jesús: Ajtij, woq b'a' la, —xecha che.
31 Enquanto isso, os discípulos insistiam com Jesus: “Rabi, coma alguma coisa”.
32 Ri Jesús k'ut xub'ij chke: Ri in k'o ri nu wa ri kintijo ri man iwetam tä ix jasach, —xcha chke.
32 Ele, porém, respondeu: “Eu tenho um tipo de alimento que vocês não conhecem”.
33 Ri tijoxelab' xkichaplej u ta'ik chb'il taq kib', xkib'ij: ¿A xa ta k'u lo k'o jachin xk'amow loq ri kutijo? —xecha'.
33 Os discípulos perguntaram uns aos outros: “Será que alguém lhe trouxe comida?”.
34 Ri Jesús xub'ij chke: Ri nu wa are ru b'anik ru rayib'al ri Jun ri xintaqow loq, ru k'isik k'ut ru chaplem loq u b'anik.
34 Então Jesus explicou: “Meu alimento consiste em fazer a vontade daquele que me enviou e em terminar a sua obra.
35 Ri ix kib'ij: “Kraj na kiejeb' ik' ri cosecha.” Ri in k'ut kinb'ij chiwe: Chika'yej taq ri tiko'n, e chaqi'j chi k'ut, e utz chik che ri cosecha.
35 Vocês não costumam dizer: ‘Ainda faltam quatro meses para a colheita’? Mas eu lhes digo: despertem e olhem em volta. Os campos estão maduros para a colheita.
36 Ri kächakun pa ri cosecha, käyi' na ri tojb'al re. Are k'u ri cosecha ri kuyako are re k'aslemal wa' ri man k'o tä u k'isik, rech ri ketiko'nijik, xuquje' ri keyakowik, junam kekikotik.
36 Os que colhem já recebem salário, e os frutos que ajuntam são as pessoas que passam a ter a vida eterna. Que alegria espera tanto o que semeia como o que colhe!
37 Qas tzij k'ut ri käb'ixik: “Jun winaq kätiko'nijik, are k'u jun winaq chik ri käyakowik,” —kächa'.
37 Vocês conhecem o ditado: ‘Um semeia e outro colhe’. E é verdade.
38 Ri in xixintaq b'ik rech kiyak u wäch ri tiko'n ri man xiriq tä k'äx chutikik. Jule' winaq chik ri xechakunik, are k'u ri ix xaq xuwi kixkikot chuyakik u wäch ri ki tiko'n, —xcha chke ru tijoxelab'.
38 Eu envio vocês para colher onde não semearam; outros realizaram o trabalho, e agora vocês ajuntarão a colheita”.
39 E k'ia k'u chke ri winaq pa ri alaj tinimit ri' re Samaria ri xekojon che ri Jesús rumal ri xub'an ri ixoq, xujikib'a k'u u b'ixik chke: “U b'im chwe ronojel ri nu b'anom,” —xcha ri'.
39 Muitos samaritanos do povoado creram em Jesus por causa daquilo que a mulher relatou: “Ele me disse tudo que eu já fiz!”.
40 Je ri' chi aretaq xeopan ri winaq aj Samaria ruk' ri Jesús, xkib'ochi'j chi käkanaj na kan kuk'. Xkanaj k'u na kan kieb' q'ij kuk'.
40 Quando saíram para vê-lo, insistiram que ficasse no povoado. Jesus permaneceu ali dois dias,
41 E k'ia k'u na ri xekojonik aretaq xkita ri tzij ri xub'ij ri Jesús.
41 e muitos outros ouviram sua palavra e creram.
42 Xkib'ij k'u che ri ixoq: Kämik käqakojo, man xuwi tä rumal ri xab'ij at chqe, xane rumal chi qa tom uj ri kub'ij. Qetam k'ut chi qas tzij are wa' ri Cristo ri To'l Ke ri winaq cho ruwächulew, —xecha che.
42 Então disseram à mulher: “Agora cremos, não apenas por causa do que você nos contou, mas porque nós mesmos o ouvimos. Agora sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo”.
43 Churox q'ij ri Jesús xel b'i pa Samaria, xutaqej ru b'e, xe' pa Galilea.
43 Depois daqueles dois dias, Jesus partiu para a Galileia.
44 Je ri', rumal chi jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios man nim tä kil wi ri are' pa ri qas u tinimit je' jas ri xub'ij ri Jesús.
44 Ele mesmo tinha dito que um profeta não é honrado em sua própria terra.
45 Aretaq xopan pa Galilea ri winaq chila' utz u k'ulaxik xka'no. Ri e are' k'ut e petinaq pa ri nimaq'ij Pascua ri käb'an pa ri tinimit Jerusalén, kilom k'u ronojel ri u b'anom ri Are' chila' pa ri nimaq'ij.
45 Mas, uma vez que os galileus haviam estado em Jerusalém para a festa da Páscoa e visto tudo que Jesus fizera, eles o receberam.
46 Te ri' ri Jesús xe' chi jumul pa ri tinimit Caná pa Galilea jawije' ri xuk'ex wi ri joron pa vino. K'o k'u jun tata' chila' ri nim u b'anik pa ri tinimit Capernaum. Jun to'l re ri nim taqanel wa'. Yawab' k'u ri u k'ojol.
46 Enquanto Jesus viajava pela Galileia, chegou a Caná, onde tinha transformado água em vinho. Perto dali, em Cafarnaum, havia um oficial do governo cujo filho estava muito doente.
47 Aretaq ri tata' ri' xuto chi ri Jesús xpe pa Judea, xopan k'u pa Galilea, xe' ri are' che rilik. Xuta' toq'ob' che chi ke' cho rachoch chukunaxik ri u k'ojol, ri xa jub'iq' man käkämik.
47 Quando soube que Jesus viera da Judeia para a Galileia, foi até ele e suplicou que fosse a Cafarnaum para curar seu filho, que estava à beira da morte.
48 Ri Jesús k'ut xub'ij che: Ri alaq man käkojon tä alaq we ta mat kil alaq kajmab'al, xuquje' etal, —xcha ri Jesús.
48 Jesus exclamou: “Jamais crerão, a menos que vejam sinais e maravilhas!”.
49 Xub'ij k'u ri tata' ri nim u b'anik che: Tat, sa'j la chanim cho wachoch mäja' k'u käkäm ri nu k'ojol, —xcha che.
49 O oficial implorou: “Senhor, por favor, venha antes que meu filho morra”.
50 Xub'ij k'u ri Jesús che: ¡Oj la cho ja, käk'asi k'u na ri k'ojol la! —xcha che.
50 “Volte!”, disse Jesus. “Seu filho viverá.” O homem creu nas palavras de Jesus e partiu para casa.
51 Aretaq xa jub'iq' man kopan ri tata' cho rachoch, xepe ri patänil taq re chuk'ulaxik, xkib'ij k'u che: ¡K'asal ri k'ojol la! —xecha che.
51 Enquanto estava a caminho, alguns de seus servos vieram a seu encontro com a notícia de que seu filho estava vivo e bem.
52 Ri tata' xuta' chke jas hora xuchap rutzirik ri u k'ojol. Ri e are' xkib'ij che: Iwir pa ri nab'e hora re ri b'enaq q'ij xel ri q'aq' chrij, —xecha che.
52 Ele perguntou quando o menino havia começado a melhorar, e eles responderam: “Ontem à tarde, à uma hora, a febre subitamente desapareceu!”.
53 Ru tat ri ala xuch'ob'o chi pa ri hora ri' xub'ij ri Jesús che: “Ri k'ojol la käk'asi na,” —xcha ri Jesús. Xkojon k'u ri tata' che ri Jesús, xuquje' konojel ri e k'o pa rachoch.
53 Então o pai percebeu que havia sido naquele exato momento que Jesus tinha dito: “Seu filho viverá”. E o oficial e todos de sua casa creram em Jesus.
54 Are wa' ri ukab' kajmab'al etal ri xub'an ri Jesús aretaq xtzelej loq pa Judea, xopan k'u pa Galilea.
54 Esse foi o segundo sinal que Jesus realizou na Galileia, depois que veio da Judeia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.