João 2

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Churox q'ij xb'an jun k'ulanem pa ri tinimit Caná re Galilea. Ru nan ri Jesús k'o pa ri k'ulanem.
1 Dois dias depois, houve um casamento no povoado de Caná, na região da Galileia, e a mãe de Jesus estava ali.
2 Xuquje' ri Jesús e rachi'l ru tijoxelab' xesik'ix pa ri k'ulanem.
2 Jesus e os seus discípulos também tinham sido convidados para o casamento.
3 Xk'is k'u ri vino. Xpe ru nan ri Jesús, xub'ij che ri Are': Man k'o tä chi vino, —xcha che.
3 Quando acabou o vinho, a mãe de Jesus lhe disse: — O vinho acabou.
4 Ri Jesús k'ut xch'awik, xub'ij che: Nan, ¿jas che kab'ij wa' chwe in? Mäja' kuriq ri q'ij chwe, —xcha che ru nan.
4 Jesus respondeu:
5 Xub'ij k'u ru nan chke ri tajin kekojow ri vino: Chib'ana ronojel ri kub'ij na chiwe, —xcha chke.
5 Então ela disse aos empregados: — Façam o que ele mandar.
6 K'o k'u waqib' nimaq taq q'eb'al re ab'aj chila', k'olib'al joron ri käkikoj ri winaq aj Israel che ch'ajb'al kib' aretaq käkesaj ri äwas chkij. Chkijujunal ri q'eb'al käkich'ij jumuch' o cien litros joron.
6 Ali perto estavam seis potes de pedra; em cada um cabiam entre oitenta e cento e vinte litros de água. Os judeus usavam a água que guardavam nesses potes nas suas cerimônias de purificação .
7 Ri Jesús xub'ij chke ri tajin kepatänin chke ri winaq: Nojisaj alaq we q'eb'al ri' che joron, —xcha chke. Ri Jesús kätaqan ki nojisaxik taq ri q'eb'al [che joron] (Juan 2:6-7) |src="CN01667b.tif" size="span" ref="2.6 "
7 Jesus disse aos empregados: E eles os encheram até a boca.
8 Xub'ij k'u ri Jesús chke: Chesaj alaq b'i jub'iq', k'ama b'i alaq che ri k'amal b'e pa ri nimaq'ij, —xcha chke.
8 Em seguida Jesus mandou: E eles levaram.
9 Aretaq ri k'amal b'e pa ri nimaq'ij xuna' ri joron ri k'extajinaq chi pa vino, man retam tä k'ut jawije' xe'k'am wi. Xaq xuwi ri patäninelab' k'o ketam chik che ri vino jawije' kesam wi b'ik. Ri k'amal b'e xusik'ij ri ala (ri novio).
9 Então o dirigente da festa provou a água, e a água tinha virado vinho. Ele não sabia de onde tinha vindo aquele vinho, mas os empregados sabiam. Por isso ele chamou o noivo
10 Xub'ij k'u che: Konojel ri winaq are käkikoj nab'e ri utzalaj vino. Aretaq k'ut e nojinaq chi ri ula', te k'u ri' kok ri vino ri man qas tä paqal rajil. Are k'u ri at a k'olom kan ri utzalaj vino rech k'ä te' kok wa' k'isb'al, —xcha che.
10 e disse: — Todos costumam servir primeiro o vinho bom e, depois que os convidados já beberam muito, servem o vinho comum. Mas você guardou até agora o melhor vinho.
11 Ri xub'an ri Jesús pa Caná re Galilea, are wa' ri nab'e kajmab'al etal. Ruk' wa' xuk'utu chi sib'alaj nim u q'ij ri Are'. Xekojon k'u ru tijoxelab' che.
11 Jesus fez esse seu primeiro milagre em Caná da Galileia. Assim ele revelou a sua natureza divina, e os seus discípulos creram nele.
12 Te k'u ri' xel b'i chila', xe' pa ri tinimit Capernaum, rachi'l ru nan, ru tijoxelab', xuquje' taq ru chaq'. Xekanaj k'u na kan kieb' oxib' q'ij chila'.
12 Depois disso, Jesus, a sua mãe, os seus irmãos e os seus discípulos foram para a cidade de Cafarnaum e ficaram alguns dias ali.
13 Xa jub'iq' kraj man kuriq ri Pascua, jun chke ri ki nimaq'ij ri winaq aj Israel. Rumal ri' ri Jesús xe' pa ri tinimit Jerusalén.
13 Alguns dias antes da Páscoa dos judeus, Jesus foi até a cidade de Jerusalém.
14 Chila' pa ri nimalaj rachoch Dios xeuriq ajk'ay taq wakäx, ajk'ay taq chij, xuquje' ajk'ay taq palomäx. Xuquje' xeuriq ri k'exel taq ki rajil ri winaq t'uyut'oj pa taq ri ki tem.
14 No pátio do Templo encontrou pessoas vendendo bois, ovelhas e pombas; e viu também os que, sentados às suas mesas, trocavam dinheiro para o povo.
15 Ri Jesús aretaq xeril wa', xub'an u b'anik jun kolob' che u ch'ayib'al, xuchaplej kesaxik b'i konojel ri winaq ri' pa ri nimalaj rachoch Dios, junam kuk' ri ki chij, ri ki wakäx. Xujab'uj ri ki rajil ri k'exel taq puaq, xupaqchij apan ri ki mesa.
15 Então ele fez um chicote de cordas e expulsou toda aquela gente dali e também as ovelhas e os bois. Virou as mesas dos que trocavam dinheiro, e as moedas se espalharam pelo chão.
16 Xub'ij chke ri ajk'ay taq palomäx: ¡Chesaj b'i alaq ronojel wa' waral! Mäb'an alaq jun k'ayib'al che ri rachoch ri nu Tat, —xcha chke.
16 E disse aos que vendiam pombas:
17 Are k'u ru tijoxelab', xna'taj chke ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, ri kub'ij: “Je' ta ne tajin käk'at ri wanima' rumal ri u loq'al ri achoch la,” —kächa'.
17 Então os discípulos dele lembraram das palavras das Escrituras Sagradas que dizem: “O meu amor pela tua casa, ó Deus, queima dentro de mim como fogo.”
18 Te ri' ri winaq aj Israel xkita' che ri Jesús: ¿Jas etal käk'ut la chqawäch rech käqilo chi k'o taqanik pa q'ab' la chub'anik ronojel wa'? —xecha che.
18 Aí os líderes judeus perguntaram: — Que milagre você pode fazer para nos provar que tem autoridade para fazer isso?
19 Xch'aw ri Jesús, xub'ij chke: We ta ri alaq käwulij alaq ri nimalaj rachoch Dios ri', xa oxib' q'ij kinsachi na chuyakik wa' jumul chik, —xcha chke.
19 Jesus respondeu:
20 Xkib'ij k'u ri winaq aj Israel che: Kawinaq waqib' junab' xb'eytaj u b'anik wa' we nimalaj rachoch Dios ri', te k'u ri' käb'ij la chi xa choxib' q'ij käyak ta chi la jumul, —xecha che.
20 Eles disseram: — A construção deste Templo levou quarenta e seis anos, e você diz que vai construí-lo de novo em três dias?
21 Are k'u ri nimalaj rachoch Dios ri xub'ij ri Jesús, are ru cuerpo ri Are'.
21 Porém o templo do qual Jesus estava falando era o seu próprio corpo.
22 Rumal ri' aretaq xk'astaj ri Jesús chkixol ri käminaqib', xna'taj wa' we tzij ri' ri xub'ij ri Jesús chke ru tijoxelab', xkikoj k'ut ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, xuquje' xekojon che ru tzij ri Jesús.
22 Quando Jesus foi ressuscitado, os seus discípulos lembraram que ele tinha dito isso e então creram nas Escrituras Sagradas e nas palavras dele.
23 Aretaq ri Jesús xk'oji pa Jerusalén pa ri nimaq'ij re ri Pascua, e k'ia xekojon che aretaq xkil ri kajmab'al taq etal ri xub'ano.
23 Quando Jesus estava em Jerusalém, durante a Festa da Páscoa , muitos creram nele porque viram os milagres que ele fazia.
24 Ri Jesús k'ut man xku'b'i tä u k'ux chkij rumal chi ri Are' retam ri k'o pa kanima' konojel winaq.
24 Mas Jesus não confiava neles, pois os conhecia muito bem.
25 Man rajwaxik taj chi k'o jachin jun käb'in che ri käkichomaj ri winaq rumal chi ri Are' retam ri k'o pa taq ri kanima'.
25 E ninguém precisava falar com ele sobre qualquer pessoa, pois ele sabia o que cada pessoa pensava.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.