João 10
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Qas tzij kinb'ij chech alaq chi jachin ri man kok tä b'i chuchi' ri ki corral ri chij, xane xa kutzukuj jawije' kunim wi b'i rib', ri achi ri' xa jun elaq'om, jun t'orinel.
1 Jesus disse:
2 Are k'u ri kok b'i chuchi' ri corral are ajyuq' ri', ri chajil ke ri chij.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor do rebanho.
3 Ri chajil u chi' ri corral kujaq ri' chuwäch rech kokik. Ri chij k'ut käkich'ob' u wäch aretaq käch'awik. Ri ajyuq' keusik'ij ru chij chkijujunal ruk' ri ki b'i', keresaj k'u b'i pa ri corral.
3 O porteiro abre a porta para ele. As ovelhas reconhecem a sua voz quando ele as chama pelo nome, e ele as leva para fora do curral.
4 Aretaq e resam chi b'ik konojel ri chij pa ri corral, känab'ej b'i chkiwäch, are k'u ri chij keteri b'i chrij rumal chi käkich'ob' u wäch aretaq käch'awik.
4 Quando todas estão do lado de fora, ele vai na frente delas, e elas o seguem porque conhecem a voz dele.
5 Man keteri tä k'u chrij jun winaq ri man ketam tä u wäch, xane xa keanimaj chuwäch rumal chi man käkich'ob' taj aretaq käch'aw jun winaq ri man ketam tä u wäch, —xcha ri Jesús chke ri winaq aj Israel.
5 Mas de jeito nenhum seguirão um estranho! Pelo contrário, elas fugirão, pois não conhecem a voz de estranhos.
6 Ri Jesús xukoj wa' we k'utb'al ri' chkiwäch, ri e are' k'ut man xkich'ob' taj jas ri xraj xub'ij chke. Jun ajyuq' keuchajij ru chij (Juan 10:1-6)|src="CO00616b.tif" size="span" ref="10.6 "
6 Jesus fez esta comparação, mas ninguém entendeu o que ele queria dizer.
7 Te ri' ri Jesús xub'ij chi jumul chke: Qas tzij kinb'ij chech alaq. Ri in, in ru chi' ri corral ri keb'ok wi b'i ri chij.
7 Então Jesus continuou:
8 Konojel ri nab'e xeb'ul chnuwäch in, e elaq'omab' ri', e t'orinelab'. Ri chij k'ut man xkitatab'ej taj ri xkib'ij.
8 Todos os que vieram antes de mim são ladrões e bandidos, mas as ovelhas não deram atenção à voz deles.
9 Ri in, in ru chi' ri corral. Jachin ri wumal in kok pa ri corral kuriq ru tob'anik ri Dios. Ri winaq ri' junam ruk' jun chij ri kok pa ri corral, te k'u ri' kel b'ik, kuriq utzalaj echa'.
9 Eu sou a porta. Quem entrar por mim será salvo; poderá entrar e sair e achará comida.
10 Ri elaq'om xuwi petinaq rech kerelaq'aj b'i ri chij, keukämisaj, kusach ki wäch. Ri in k'ut in petinaq chuya'ik ki k'aslemal, rech k'o ki k'aslemal ri qas utz na.
10 O ladrão só vem para roubar, matar e destruir; mas eu vim para que as ovelhas tenham vida, a vida completa.
11 In ri' ri utzalaj ajyuq'. Ri utzalaj ajyuq' kuya ru k'aslemal pa kämikal rumal kech ri chij.
11 — Eu sou o bom pastor; o bom pastor dá a vida pelas ovelhas.
12 Are k'u ri ajyuq' ri xuwi kuchomaj ri tojb'al re, aretaq kärilo käpe ri utiw, keuya kan ri chij, kanimajik. Je ri' kub'ano rumal chi man are tä qas kajyuq' ri chij, xuquje' ri chij man e rech tä ri are'. Käpe k'u ri utiw keuchap ri chij, keujab'uj.
12 Um empregado trabalha somente por dinheiro; ele não é pastor, e as ovelhas não são dele. Por isso, quando vê um lobo chegando, ele abandona as ovelhas e foge. Então o lobo ataca e espalha as ovelhas.
13 Ri achi ri' kanimajik rumal chi xuwi kuchomaj ri tojb'al re. Man kerilij tä ri chij.
13 O empregado foge porque trabalha somente por dinheiro e não se importa com as ovelhas. Eu sou o bom pastor. Assim como o Pai me conhece, e eu conheço o Pai, assim também conheço as minhas ovelhas, e elas me conhecem. E estou pronto para morrer por elas.
14 In ri' ri utzalaj ajyuq', wetam ki wäch ri nu chij, xuquje' ri e are' ketam nu wäch in.
14 — ausente —
15 Je' jas ri nu Tat retam nu wäch in, ri in xuquje' wetam u wäch ri nu Tat. Kinya k'u ri nu k'aslemal pa kämikal rumal kech ri chij.
15 — ausente —
16 Xuquje' e k'o chi nik'iaj nu chij ri man e k'o tä pa we corral ri'. Rajwaxik k'ut keink'ama na loq xuquje'. Ri chij ri' käkinimaj na ri kinb'ij. Xa k'u jumulaj chij käk'oji na, xuquje' xa jun ri kajyuq'.
16 Tenho outras ovelhas que não estão neste curral. Eu preciso trazer essas também, e elas ouvirão a minha voz. Então elas se tornarão um só rebanho com um só pastor.
17 Ri qa Tat kinraj in rumal chi kinya ri nu k'aslemal pa kämikal, kink'astaj chi k'u na rech käk'oji chik ri nu k'aslemal.
17 — O Pai me ama porque eu dou a minha vida para recebê-la outra vez.
18 Man k'o tä jun kesan ri nu k'aslemal chwe, xane ri in pa wanima' käpe wi kinya ri nu k'aslemal. Pa nu q'ab' k'o wi ru ya'ik ri nu k'aslemal, xuquje' pa nu q'ab' k'o wi ru k'amik jumul chik. Are wa' ri xintaq wi rumal ri nu Tat, —xcha ri Jesús.
18 Ninguém tira a minha vida de mim, mas eu a dou por minha própria vontade. Tenho o direito de dá-la e de tornar a recebê-la, pois foi isso o que o meu Pai me mandou fazer.
19 Aretaq ri winaq aj Israel xkita wa' we tzij ri', xkichapla u tasik kib' jumul chik.
19 Quando ouviu isso, o povo se dividiu outra vez. Muitos diziam:
20 E k'ia chke xkib'ij: ¿Jas che kätatab'ej alaq ri kub'ij? We achi ri' k'o jun itzel espíritu che, xuquje' ch'ujarinaq wa', —xecha'.
20 — Ele está dominado por um demônio! Está louco! Por que é que vocês escutam o que ele diz?
21 Nik'iaj chi k'ut xkib'ij: Man k'o tä jun winaq ri k'o jun itzel espíritu che ri je' kätzijon wa' we ri'. ¿A käkowin pu lo jun itzel espíritu kujaq ri ki waq'äch ri moyab'? —xecha'. ¡Man kuya' taj! —xecha ri'.
21 Outros afirmavam: — Quem está dominado por um demônio não fala assim! Será que um demônio pode dar vista aos cegos?
22 Pa taq ri q'ij ri' xuriq ri q'alaj. Are chi' tajin käb'an ri nimaq'ij pa ri tinimit Jerusalén, natab'al re ri q'ij ri xk'is u yakik ri nimalaj rachoch Dios, xjach k'u pu q'ab' ri Dios.
22 Era inverno, e em Jerusalém estavam comemorando a Festa da Dedicação .
23 Ri Jesús tajin käwakat pa ri nimalaj rachoch Dios, pa ri raqan ja re Salomón.
23 Jesus estava andando pelo pátio do Templo, perto da entrada chamada “ Alpendre de Salomão ”.
24 Xepe k'u ri winaq aj Israel xkimulij kib' chrij, xkib'ij che: ¿K'ä jampa' kujya la pa saq? We lal ri' ri Cristo, b'ij b'a' la ri qas tzij kämik, —xecha che.
24 Então o povo se ajuntou em volta dele e perguntou: — Até quando você vai nos deixar na dúvida? Diga com franqueza: você é ou não é o
25 Ri Jesús xch'awik, xub'ij chke: Ya nu b'im chik. Ri alaq k'ut man käkoj tä alaq ri xinb'ij. Ronojel ri u taqom ri nu Tat chwe chi kinb'ano, are käk'utuw na ruk' saqil.
25 Jesus respondeu:
26 Ri alaq k'ut man käkojon tä alaq rumal chi ri alaq man jun tä kuk' ri nu chij, jas ri xinb'ij chech alaq nab'e.
26 mas vocês não creem porque não são minhas ovelhas.
27 Ri nu chij ketam nu wäch aretaq kinch'awik. Ri in xuquje' wetam ki wäch, keteri k'u chwij.
27 As minhas ovelhas escutam a minha voz; eu as conheço, e elas me seguem.
28 Ri in kinya k'aslemal chke ri man k'o tä u k'isik. Man käsach tä ki wäch, man k'o tä k'u jachin keesan pa nu q'ab'.
28 Eu lhes dou a vida eterna, e por isso elas nunca morrerão. Ninguém poderá arrancá-las da minha mão.
29 Ri nu Tat, ri nim na u q'ij chkiwäch konojel, are ri xeyo'w chwe. Man k'o tä k'u jachin jun keesan pu q'ab' ri Are'.
29 O poder que o Pai me deu é maior do que tudo, e ninguém pode arrancá-las da mão dele.
30 Ri in, xuquje' ri nu Tat, xa uj jun, —xcha chke.
30 Eu e o Pai somos um.
31 Te ri' ri winaq aj Israel jumul chik xkik'am ab'aj rech käkik'iäq chrij ri Jesús.
31 Então eles tornaram a pegar pedras para matar Jesus.
32 Ri Jesús xub'ij chke: K'ia u wäch utzil nu b'anom chuwäch alaq rumal ru chuq'ab' ri nu Tat. ¿Rumal k'u jachike chke we utzil ri nu b'anom kink'iäq alaq chab'aj? —xcha chke.
32 E ele disse:
33 Ri winaq aj Israel xech'awik, xkib'ij: Man käqak'iäq tä la chab'aj rumal jun chke ri utzil ri b'anom la, xane rumal chi b'im la ri äwas u b'ixik chrij ri Dios. Ri lal xaq lal jun achi, b'anom k'u ib' la chi lal Dios, —xecha che.
33 Eles responderam: — Não é por causa de nenhuma coisa boa que queremos matá-lo, mas porque, ao dizer isso, você está
34 Ri Jesús k'ut xub'ij chke: Pa ri Pixab' alaq tz'ib'tal wi ri xub'ij ri Dios: “Ri ix, ix dioses,” —kächa', —xcha ri Are'.
34 Então Jesus afirmou:
35 Qetam chi ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, man kuya' taj käsach u wäch. Ri Dios xub'ij “dios” chke ri winaq ri xekojon che ru Loq' Pixab'.
35 Sabemos que as
36 We ri Dios xinucha' in, te k'u ri' xinutaq loq cho we uwächulew, ¿jas lo wa' ri käb'ij alaq chi nu b'im ri äwas u b'ixik chrij ri Dios rumal chi xinb'ij chi in u K'ojol ri Dios?
36 Quanto a mim, o Pai me escolheu e me enviou ao mundo. Então por que vocês dizem que blasfemo contra Deus quando afirmo que sou Filho dele?
37 We man kinb'ano jachike ri kub'an ri nu Tat, ri alaq man rajwaxik taj käkojon alaq chwe.
37 Se não faço o que o meu Pai manda, não creiam em mim.
38 We k'u kinb'ano, pune b'a' man käkojon tä alaq chwe, kojon b'a' alaq che ri kinb'ano rech je ri' qas ketamaj alaq, xuquje' käkoj alaq chi ri qa Tat k'o pa wanima' in, xuquje' ri in, in k'o pa ranima' ri qa Tat.
38 Mas, se eu faço, e vocês não creem em mim, então creiam pelo menos nas coisas que faço. E isso para que vocês fiquem sabendo de uma vez por todas que o Pai vive em mim e que eu vivo no Pai.
39 Jumul chik are ta xkaj xkik'am b'i pa che'. Ri Jesús k'ut xresaj rib' pa ki q'ab'.
39 A essa altura tentaram novamente prendê-lo, mas Jesus escapou das mãos deles.
40 Te ri' ri Jesús xe' jumul chik ch'äqäp che ri nima' Jordán chrelb'al q'ij jawije' ri xub'an wi qasna' ri tat Juan nab'e, xkanaj k'u chila'.
40 Ele voltou de novo para o lado leste do rio Jordão, foi para o lugar onde João Batista tinha batizado antes e ficou lá.
41 E k'ia winaq k'ut xeb'e' che rilik, xkib'ij k'ut: Qas tzij ri tat Juan, pune man xub'an tä kajmab'al taq etal, ronojel ri xub'ij chrij we achi ri' are qas tzij, —xecha'.
41 E muita gente ia vê-lo, dizendo: — João não fez nenhum milagre, mas tudo o que ele disse sobre Jesus é verdade.
42 E k'ia winaq k'ut xekojon che ri Jesús chila'.
42 E naquele lugar muita gente creu em Jesus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.