Hebreus 9
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Ri nab'e trato k'o ri u taqanik ri kub'ij jas ri rajwaxik chub'anik taq ri q'ijilanik. Are k'u jun q'ijilanik ri xa chupam jun rachoch Dios waral cho we uwächulew käb'an wi.
1 A primeira aliança tinha leis sobre a adoração e tinha também um santuário construído por seres humanos, onde se adorava a Deus.
2 Ri rachoch Dios ri' are je wa' u b'anik: Pa ri nab'e u tas ri käb'ix Loq'alaj K'olib'al che, chila' k'o wi ri tak'alib'al kantela re q'än puaq xuquje' ri mesa ri k'o wi ri wa ri yo'm cho ri Dios.
2 Foi armada uma Tenda , dividida em duas partes. Na parte da frente, chamada Lugar Santo , ficavam o candelabro e a mesa com os pães oferecidos a Deus.
3 Ri ukab' u tas ri rachoch Dios are ri k'o chrij ri tasb'al u pam, are k'u wa' ri käb'ix che: K'olib'al ri Sib'alaj Loq' na, —kuchixik.
3 Atrás da segunda cortina ficava a parte que era chamada de Lugar Santíssimo .
4 Chila' k'o wi ri ta'b'al toq'ob' re q'än puaq ri käporox wi ri incienso, xuquje' ri kaxa ri ch'uqum rij che q'än puaq, ri k'olotal wi ri trato. Chupam ri kaxa ri' k'o jun xaro re q'än puaq ri k'o maná chupam, k'o k'u ru ch'imiy ri qa mam Aarón ri xtuxik, xuquje' e k'o ri tz'alam taq ab'aj chupam ri xetz'ib'ax wi ri taqanik re ri trato.
4 Ali estava colocado o altar de ouro onde era queimado o incenso, e também estava colocada a arca da aliança , toda coberta de ouro. Dentro da arca estavam a vasilha de ouro com o maná , o bastão de Arão, do qual tinham saído brotos, e as duas placas de pedra com os mandamentos escritos nelas.
5 Puwi' ri kaxa e k'o kieb' ángeles ri käb'ix querubines chke ri käkik'exwächij ru k'olem ri Dios. E are k'u wa' ki lik'om ri ki xik' puwi' ri tz'apib'al u wi' ri kaxa ri käb'an wi ri sachb'al mak. Man kujkowin tä k'ut käqatzijoj chi na más chrij ronojel wa' che we chanim ri'. Jun tata' kuka'yej ri kaxa ri kolotal wi ri ojer trato (Hebreos 9:4-5) |src="cn02092b.tif" size="span" ref="9.4 "
5 Em cima da arca, representando a Presença Divina, estavam os querubins , com as suas asas abertas sobre o lugar onde os pecados eram perdoados. Mas agora não é o momento de explicar os detalhes dessas coisas.
6 Je ri' e b'anom ri jastaq pa ri rachoch Dios. Ri sacerdotes k'ut ronojel q'ij keb'ok pa ri nab'e u tas ri rachoch Dios chub'anik ronojel ri kajwataj che ri q'ijilanik.
6 Depois de tudo isso ter sido preparado, os sacerdotes entram todos os dias na parte da frente da Tenda, que é o Lugar Santo, para cumprir os seus deveres religiosos.
7 Are k'u pa ri ukab' u tas ri rachoch Dios xuwi kok ri ki nimal sacerdotes xa jumul che ri jun junab'. Aretaq kokik rajwaxik kuk'am b'i kik' kech awaj rech kuya cho ri Dios che sipanik che sachb'al u mak ri are' xuquje' che sachb'al ki mak ri winaq aj Israel.
7 Mas somente o Grande Sacerdote entra na parte de trás, que é o Lugar Santíssimo, e isso apenas uma vez por ano. Ele oferece a Deus o sangue de animais, em favor de si mesmo e também pelos pecados que o povo cometeu sem saber que estava pecando.
8 Ruk' wa' we ri' ri Loq'alaj Espíritu kuq'alajisaj chqawäch chi aretaq tajin käkoj ri nab'e u tas ri rachoch Dios che ri q'ijilanik, mäja' k'o ri okb'al chke ri winaq rech keopan pa ri K'olib'al ri Sib'alaj Loq' na.
8 Por meio disso tudo, o Espírito Santo nos ensina, de modo bem claro, que a entrada para o Lugar Santíssimo ainda não foi aberta enquanto a parte da frente, que é o Lugar Santo, continuar sendo usada.
9 Ronojel k'u wa' xa are jun k'utb'al chqawäch uj kämik. Ri sipanik k'ut, xuquje' taq ri awaj ri kekämisax che ki ya'ik cho ri Dios, man kekowin taj käka'no chi ri winaq ri keq'ijilanik chila' utz käkina' pa kanima' cho ri Dios.
9 Isso é um símbolo para hoje. Quer dizer que as ofertas e os sacrifícios de animais oferecidos a Deus não tornam perfeito o coração das pessoas que o adoram.
10 Je ri', rumal chi ronojel wa' xa e are jastaq ri ketijowik, je' jas ri wa, xuquje' jujun jastaq ri e naq'atal wi ri winaq ri käka'no che resaxik ri äwas chkij, are k'u xaq e taqanik wa' ri xuwi k'o käkipatänij k'ä käk'ex na ronojel rumal ri Dios.
10 Essas ofertas e sacrifícios têm a ver somente com comida, com bebida e com várias cerimônias de purificação . São regras externas que têm valor somente até que Deus renove todas as coisas.
11 Kämik k'ut ya xul ri Cristo. Are ki nimal sacerdotes wa' ri kuya chqe chi keqariq nimaq taq tewchib'al kämik ri'. Käpatänin k'u chupam ri qas Loq'alaj Ja ri utz na, ri qas je'lik, ri man xa tä b'anom kumal winaq, ri man rech tä k'ut we uwächulew ri'.
11 Mas Cristo veio como o Grande Sacerdote das coisas boas que já estão aqui. A Tenda em que ele serve é melhor e mais perfeita e não foi construída por seres humanos, isto é, não é deste mundo.
12 Xa jumul xok ri Cristo pa ri K'olib'al ri Sib'alaj Loq' na chutojik ri qa mak. Man are tä chuya'ik ki kik'el taq k'isik', ki kik'el alaj taq wakäx cho ri Dios, xane tzare ru kik'el ri Are'. Ruk' wa' xub'ano chi xqariq ru tob'anik ri Dios ri man k'o tä u k'isik.
12 Quando Cristo veio e entrou, uma vez por todas, no Lugar Santíssimo , ele não levou consigo sangue de bodes ou de bezerros para oferecer como sacrifício. Pelo contrário, ele ofereceu o seu próprio sangue e conseguiu para nós a salvação eterna.
13 Qas tzij k'ut chi ri ki kik'el taq ri ama'ib' wakäx, ri ki kik'el taq ri k'isik', ru chajil ri alaj ati't wakäx ri käporox puwi' ri ta'b'al toq'ob', ri kächikox pa ki wi' ri winaq ri k'o ri äwas chkij, qas käkowin wa' che resaxik ri äwas chrij ri ki cuerpo.
13 O sangue de bodes e de touros e as cinzas da bezerra queimada são espalhados sobre as pessoas impuras , e elas ficam purificadas por fora.
14 We je ri', ¿a mat k'u sib'alaj k'o na u chuq'ab' ru kik'el ri Cristo? ¡Je', je ri'! Ri Cristo, rumal ri Loq'alaj Espíritu ri man käkäm taj, xujach rib' ri Are' cho ri Dios che jun sipanik ch'ajch'oj. Ru kik'el käresaj ri etzelal pa qanima'. Te k'u ri' man käqa'n tä chik ri uj naq'atal wi nab'e ri man k'o tä u patän. Je ri' utz käqana' pa qanima' cho ri Dios, rech kujkowinik käqapatänij ri k'aslik Dios.
14 Se isso é assim, imaginem então quanto maior ainda é o poder do sangue de Cristo! Por meio do Espírito eterno ele se ofereceu a si mesmo a Deus como sacrifício sem defeito. E o seu sangue nos purifica por dentro, tirando as nossas culpas; assim podemos servir ao Deus vivo, pois já não praticamos cerimônias que não valem nada.
15 Rumal ri' ri Jesucristo are kojol tzij re ri k'ak' trato. Ri Cristo xkämisaxik rech kesachtaj ri mak ri xka'n ri winaq pa ru q'ijol ri nab'e trato, xuquje' rech ri e sik'im rumal ri Dios käkiriq na ri echb'al ri man k'o tä u k'isik ri xuchi'j loq ri Dios chke.
15 Portanto, é Cristo quem consegue fazer uma nova aliança , para que os que foram chamados por Deus possam receber as bênçãos eternas que o próprio Deus prometeu. Isso pode ser feito porque houve uma morte que livrou as pessoas dos pecados que praticaram enquanto a primeira aliança estava em vigor.
16 Je ri', rumal chi we käb'an jun wuj ri käk'utuw ru rayib'al jun winaq, rajwaxik ri' käq'alajisaxik chi qas käminaq chik ri winaq ri xb'anow kanoq ri wuj ri' rech qas k'o u patän.
16 Onde há um testamento , é necessário provar que a pessoa que o fez já morreu.
17 Ri wuj ri' xuwi k'o u patän aretaq käminaq chik ri xb'anowik. We k'ä k'asal na ri jun ri xb'anow ri wuj, man k'o tä u patän ri'.
17 Pois o testamento não vale nada enquanto estiver vivo quem o fez; só depois da morte dessa pessoa é que o testamento tem valor.
18 Rumal ri' aretaq xb'an ri nab'e trato, xekämisax na jujun awaj, xtix k'u ri ki kik'el.
18 É por isso que a primeira aliança entrou em vigor somente com o uso do sangue de animais.
19 Ri qa mam Moisés xub'ij konojel taq ri taqanik re ri Pixab' chke konojel ri winaq aj Israel. Te k'u ri' xuk'am jun ch'äqap rismal chij ri b'anom kiäq che, xuquje' jun u q'ab' che', hisopo u b'i', xurub' pa ri ki kik'el ri alaj taq wakäx xuquje' ri ki kik'el ri k'isik', yuja'm k'u joron ruk', xuchikoj puwi' ri wuj re ri Pixab' xuquje' pa ki wi' ri winaq.
19 Em primeiro lugar, Moisés anunciou ao povo todos os mandamentos conforme estavam na lei . Depois pegou o sangue dos bezerros e dos bodes, misturou com água e borrifou o livro da lei e todo o povo, usando lã tingida de vermelho e hissopo .
20 Te k'u ri' xub'ij chke: “Are wa' ri kik' ri kujikib'a ri trato ri xub'an ri Dios iwuk',” —xcha chke.
20 Então disse: “Este é o sangue que sela a aliança, que Deus mandou vocês obedecerem.”
21 Xuquje' ri qa mam Moisés xuchikoj kik' chrij ri rachoch Dios, xuquje' chkij konojel ri jastaq ri xekoj pa ri q'ijilanik.
21 Da mesma forma Moisés também borrifou sangue sobre a Tenda e sobre todos os objetos usados na adoração.
22 Je' jas ri kub'ij ri Pixab': Are rajwaxik chi ruk' kik' kesax ri äwas chrij ronojel. Man käsachtaj tä ri' ri mak ri b'anom kumal ri winaq, we man kätix tä ri kik'.
22 De fato, de acordo com a lei, quase tudo é purificado com sangue. E, não havendo derramamento de sangue, não há perdão de pecados.
23 Rajwaxik k'ut chi xtix ri ki kik'el taq ri awaj ri xesipax cho ri Dios che resaxik ri äwas chkij ri jastaq ri' ri xa e k'utb'al chkij ri jastaq ri e k'o chila' chikaj. Are k'u ri jastaq ri e k'o chila' chikaj, rajwaxik chi k'o ri utz na chuwäch ri ki kik'el ri awaj ri käsipax cho ri Dios chub'anik qas ch'ajch'oj chke.
23 Essas coisas, que eram cópias das realidades celestiais, deviam ser purificadas desse modo; mas as próprias coisas celestiais exigem sacrifícios bem melhores.
24 Ri Cristo man xok tä chupam ri rachoch Dios ri xa b'anom kumal winaq, ri xa jun k'utb'al ri' chrij ri qas rachoch Dios chikaj, xane qas chila' pa ri kaj xok wi ri Are'. Chila' k'ut k'o wi kämik cho ri Dios chuta'ik toq'ob' pa qa wi'.
24 Cristo não entrou num Lugar Santo feito por seres humanos, que é a cópia do verdadeiro Lugar. Ele entrou no próprio céu, onde agora aparece na presença de Deus para pedir em nosso favor.
25 Ri ki nimal sacerdotes aj Israel rajwaxik chi kok ronojel junab' pa ri K'olib'al ri Sib'alaj Loq' na chujachik kik' ri man rech tä ri are' cho ri Dios. Are k'u ri Cristo man kujach tä rib' k'ia mul che sipanik cho ri Dios.
25 O Grande Sacerdote entra, todos os anos, no Lugar Santíssimo , levando consigo sangue de um animal. Porém Cristo não entrou para se oferecer muitas vezes.
26 We ta je ri', are k'ia mul ta na chi ri Cristo käminaq petinaq loq tzaretaq xb'antaj ruwächulew. Man je' taj xub'ano, xane kämik, ri tajin kepe ri k'isb'al taq q'ij pa qa wi', ri Cristo xpetik. Ri Are' xa jumul ri' xujach rib' che sipanik cho ri Dios che resaxik ri qa mak.
26 Se fosse assim, ele teria de sofrer muitas vezes desde a criação do mundo. Pelo contrário, uma vez por todas ele apareceu agora, quando os tempos estão chegando ao fim, para tirar os pecados por meio do sacrifício de si mesmo.
27 Rajwaxik chi konojel winaq xa jumul kekäm na cho we uwächulew, te k'u ri' käq'at na tzij pa ki wi' rumal ri Dios.
27 Cada pessoa tem de morrer uma vez só e depois ser julgada por Deus.
28 Je k'u ri' xuquje' ri Cristo xa jumul xkämisaxik che resaxik ri ki mak ri winaq. Käpe chi k'u na jumul chik che ki to'ik konojel ri tajin keye'n che. Man käpe tä chi k'u che resaxik ri ki mak ri winaq.
28 Assim também Cristo foi oferecido uma só vez em sacrifício, para tirar os pecados de muitas pessoas. Depois ele aparecerá pela segunda vez, não para tirar pecados, mas para salvar as pessoas que estão esperando por ele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.