Atos 9
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVI
1 Are k'u ri tat Saulo sib'alaj royowal chkij ri winaq ri e kojoninaq che ri Qajaw Jesús. Ri are' kraj keukämisaj. ¡Xeuxib'ij k'ut! Rumal ri' xe' ri are', xtzijon ruk' ri ki nimal sacerdotes ri k'o pa ri tinimit Jerusalén.
1 Enquanto isso, Saulo ainda respirava ameaças de morte contra os discípulos do Senhor. Dirigindo-se ao sumo sacerdote,
2 Xuta' che chi kuya b'i jujun taq wuj che, ri kub'ij wi chi yo'm taqanik pu q'ab' rech kok pa taq ri rachoch Dios pa ri tinimit Damasco. Je ri' rech keutzukuj ri keniman che ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, chi achijab' chi ixoqib', che ki chapik rech keuk'am loq che koksaxik pa che' pa ri tinimit Jerusalén.
2 pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, de maneira que, caso encontrasse ali homens ou mulheres que pertencessem ao Caminho, pudesse levá-los presos para Jerusalém.
3 B'enaq k'u pa ri b'e, k'o ri are' chunaqaj ri tinimit Damasco, xaq te'talik k'ut xtunun jun nimalaj saqil chrij ri xpe chikaj.
3 Em sua viagem, quando se aproximava de Damasco, de repente brilhou ao seu redor uma luz vinda do céu.
4 Xtzaq k'u pulew, te' xuto chi k'o jun ri xch'aw loq chikaj ri xub'ij: Saulo, Saulo, ¿jas che tajin kab'an we nimalaj k'äx ri' chwe? —xcha ri'.
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia: "Saulo, Saulo, por que você me persegue? "
5 Ri tat Saulo xub'ij: ¿Jachin ri lal, Tat? —xcha che.
5 Saulo perguntou: "Quem és tu, Senhor? " Ele respondeu: "Eu sou Jesus, a quem você persegue.
6 Ri tat Saulo xuxej rib', xb'irb'itik, xub'ij: Tat, ¿jas kaj la chi kinb'ano? —xcha'.
6 Levante-se, entre na cidade; alguém lhe dirá o que você deve fazer".
7 Ri achijab' ri e b'enaq pa ri b'e ruk' ri tat Saulo sib'alaj xkixej kib' rumal chi xkita ri ch'ab'al, man k'o tä k'u jachin xkilo.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos; ouviam a voz mas não viam ninguém.
8 Xwalij k'u ri tat Saulo, xujaq ru waq'äch, man xkowin tä k'ut xka'yik. Rumal ri' xa xyuqex b'i che ru q'ab', xk'am b'i pa ri tinimit Damasco.
8 Saulo levantou-se do chão e, abrindo os olhos, não conseguia ver nada. E eles o levaram pela mão até Damasco.
9 Chila' k'ut xk'oji wi oxib' q'ij, man xkowin taj xka'yik. Man k'o tä k'u jas xutijo.
9 Por três dias ele esteve cego, não comeu nem bebeu.
10 K'o k'u jun kojonel pa ri tinimit Damasco, Ananías u b'i'. Xuk'ut rib' ri Qajaw Jesús chuwäch, xub'ij che: ¡Ananías! —xcha che.
10 Em Damasco havia um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: "Ananias! " "Eis-me aqui, Senhor", respondeu ele.
11 Ri Qajaw Jesús xub'ij che: Chatwalij b'a', jat pa ri jun b'e ri käb'ix “Jikom” che. Aretaq katopan pa rachoch ri tat Judas, chata' che we k'o ri jun achi chila' aj Tarso, Saulo u b'i'. Chanim ri' tajin kub'an orar.
11 O Senhor lhe disse: "Vá à casa de Judas, na rua chamada Direita, e pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando;
12 K'o ri xuk'ut ri Dios chuwäch. Xril jun achi, Ananías u b'i', ri xok b'i ruk', xuya ru q'ab' puwi' rech käkowinik käka'y jumul chik, —xcha ri Qajaw Jesús che.
12 numa visão viu um homem chamado Ananias chegar e impor-lhe as mãos para que voltasse a ver".
13 Xch'aw k'u ri tat Ananías, xub'ij: Qajaw, e k'ia ri ki b'im chwe chrij we achi ri' chi u b'anom k'ia u wäch k'äx chke ri winaq pa ri tinimit Jerusalén ri e kojoninaq che la.
13 Respondeu Ananias: "Senhor, tenho ouvido muita coisa a respeito desse homem e de todo o mal que ele tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Ulinaq k'u waral, yo'm loq taqanik pu q'ab' kumal ri ki nimaqil sacerdotes che ki chapik b'i konojel ri käkikoj ri b'i' la aretaq käka'n orar, —xcha che.
14 Ele chegou aqui com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome".
15 Xub'ij k'u ri Qajaw Jesús che: ¡Jat b'a'! Are rumal chi we achi ri' cha'tal wumal rech kutzijoj ri Utzalaj Tzij chwij In chke ri winaq re ri nik'iaj taq tinimit chik, chke ri ketaqan pa ki wi', xuquje' chke ri winaq aj Israel.
15 Mas o Senhor disse a Ananias: "Vá! Este homem é meu instrumento escolhido para levar o meu nome perante os gentios e seus reis, e perante o povo de Israel.
16 Kink'ut k'u na chuwäch jas ri nimalaj k'äx ri rajwaxik kuriq na ri are' rumal wech in, —xcha ri Qajaw Jesús che ri tat Ananías.
16 Mostrarei a ele o quanto deve sofrer pelo meu nome".
17 Xe' k'u ri tat Ananías. Xok b'i pa ri ja ri k'o wi ri tat Saulo, xuya ru q'ab' puwi', xub'ij k'u che: Wachalal Saulo, ri Qajaw Jesús, ri xuk'ut rib' chuwäch la pa ri b'e ri petinaq wi la, xinutaq loq uk' la rech käkowin la käka'y chi na la, xuquje' rech käqaj ri Loq'alaj Espíritu puwi' la, —xcha che.
17 Então Ananias foi, entrou na casa, impôs as mãos sobre Saulo e disse: "Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho por onde você vinha, enviou-me para que você volte a ver e seja cheio do Espírito Santo".
18 Chanim k'ut xetzaq loq je' ta ne jujun solot pu waq'äch ri tat Saulo. Je ri' xkowinik xka'y jumul chik ri are'. Xwalij k'ut, xb'an u qasna'.
18 Imediatamente, algo como escamas caiu dos olhos de Saulo e ele passou a ver novamente. Levantando-se, foi batizado
19 Te k'u ri' xwi'k, xpe chi jumul ru chuq'ab'. Xk'oji k'u na kieb' oxib' q'ij kuk' ri kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Damasco.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo passou vários dias com os discípulos em Damasco.
20 Te k'u ri' ri tat Saulo xuchaplej u tzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios pa taq ri rachoch Dios, kub'ij k'u chke ri winaq chi ri Jesús are ri u K'ojol ri Dios.
20 Logo começou a pregar nas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Konojel k'u ri xkita ru tzij sib'alaj xkikajmaj wa', xkib'ij: ¿A mat are wa' ri achi ri kub'an k'äx chke ri winaq pa Jerusalén ri käkikoj ru b'i' ri Jesús aretaq käka'n orar? ¿A mat are ulinaq waral che ki chapik b'ik, che ki jachik pa ki q'ab' ri ki nimaqil sacerdotes? —xecha ri'.
21 Todos os que o ouviam ficavam perplexos e perguntavam: "Não é ele o homem que procurava destruir em Jerusalém aqueles que invocam este nome? E não veio para cá justamente para levá-los presos aos chefes dos sacerdotes? "
22 Are k'u ri tat Saulo ruk' nimalaj chuq'ab' xch'awik, xuq'alajisaj k'ut chi ri Jesús qas tzij Are ri Cristo, ri To'l Qe, je ri' chi ri winaq aj Israel ri e k'o pa ri tinimit Damasco man xkiriq tä chik jas käka'no.
22 Todavia, Saulo se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que viviam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Ok'owinaq chi k'u k'ialaj taq q'ij, ri winaq aj Israel xkichomaj jas käka'n chukämisaxik ri tat Saulo.
23 Decorridos muitos dias, os judeus decidiram de comum acordo matá-lo,
24 Ri are' k'ut xretamaj jas ri ki chomam u b'anik chukämisaxik. Paq'ij chi chaq'ab' ri e are' xkiyuxlej ri tat Saulo chuchi' taq ri porta re ri tinimit chukämisaxik.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Dia e noite eles vigiavam as portas da cidade a fim de matá-lo.
25 Are k'u ri kojonelab' xkik'am ri tat Saulo, xkiya pa jun nim chikäch. Chaq'ab' xkiqasaj b'i chrij ri tapya ri k'o chrij ri tinimit. Je' ri xka'n chuto'ik ri tat Saulo.
25 Mas os seus discípulos o levaram de noite e o fizeram descer num cesto, através de uma abertura na muralha.
26 Aretaq xopan ri tat Saulo pa ri tinimit Jerusalén, xraj xk'oji kuk' ri kojonelab'. Konojel k'ut xkixej kib' che ri are' rumal chi man xkikoj taj chi are jun qas kojonel.
26 Quando chegou a Jerusalém, tentou reunir-se aos discípulos, mas todos estavam com medo dele, não acreditando que fosse realmente um discípulo.
27 Xpe k'u ri tat Bernabé, xuk'am b'i ri tat Saulo chkiwäch ri apóstoles rech käketamaj u wäch. Xutzijoj k'u chke jas xub'an ri tat Saulo, xril ri Qajaw Jesús pa ri b'e, xuquje' chi xch'aw ri Qajaw Jesús ruk'. Xub'ij k'u chke chi ri tat Saulo man xuxej tä rib' che ki tzijob'exik ri winaq chrij ri Cristo pa ri tinimit Damasco.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como, no caminho, Saulo vira o Senhor, que lhe falara, e como em Damasco ele havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Je ri' ri tat Saulo xkanaj kan kuk' ri kojonelab' pa ri tinimit Jerusalén, xerachi'laj jawije' ri xeb'e' wi.
28 Assim, Saulo ficou com eles, e andava com liberdade em Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 Man xuxej tä rib' che ki tzijob'exik ri winaq chrij ri Cristo. Xuchap tzij kuk' ri winaq aj Israel ri kech'aw pa griego. Are k'u ri e are' xa xkitzukuj jas käka'n na chukämisaxik.
29 Falava e discutia com os judeus de fala grega, mas estes tentavam matá-lo.
30 Aretaq xketamaj wa' ri qachalal, xkik'am b'i ri tat Saulo pa ri tinimit Cesarea, xkitaq k'u b'i pa ri tinimit Tarso.
30 Sabendo disso, os irmãos o levaram para Cesaréia e o enviaram para Tarso.
31 Xaq je ri' konojel ri qachalal kojonelab' ri e k'o pa Judea, pa Galilea, xuquje' pa Samaria, xuxlan ri kanima'. Tajin kekowirik, k'o k'u na ki chuq'ab'. Xkixej kib' chuwäch ri Dios, xeniman k'u che. Are ri Loq'alaj Espíritu ri tajin käb'anowik chi sib'alaj kek'iarik, chi käk'oji na ki chuq'ab'.
31 A igreja passava por um período de paz em toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Ela se edificava e, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número, vivendo no temor do Senhor.
32 Pa jun q'ij ri tat Pedro tajin keusolij ri qachalal, xuquje' xe' che kilik ri qachalal kojonelab' ri e k'o pa ri tinimit Lida.
32 Viajando por toda parte, Pedro foi visitar os santos que viviam em Lida.
33 Chila' xuriq wi jun achi, Eneas u b'i'. We achi ri' wajxaqib' junab' chik k'o pa ch'at, käminaq k'u ru cuerpo.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Enéias, que estava acamado fazia oito anos.
34 Ri tat Pedro xub'ij che: Tat Eneas, ri Jesucristo katkunanik. Chatwalijoq, chab'ana kan u b'anik ra ch'at, —xcha che.
34 Disse-lhe Pedro: "Enéias, Jesus Cristo vai curá-lo! Levante-se e arrume a sua cama". Ele se levantou imediatamente.
35 Aretaq k'ut ri winaq ri e k'o pa ri tinimit Lida, xuquje' ri e k'o pa ri taq'aj re Sarón ri k'o wi ri Lida, xkilo chi ri tat Eneas xwalijik, xkiya kan ri ojer ki k'aslemal. Rumal ri xb'antajik xekojon che ri Qajaw Jesús.
35 Todos os que viviam em Lida e Sarona o viram e se converteram ao Senhor.
36 Pa taq ri q'ij ri' k'o jun chichu' kojonel pa ri tinimit Jope, Tabita u b'i', ri käb'ix Dorcas che pa ri ch'ab'al griego. We chichu' ri' amaq'el xub'an ronojel u wäch utzil chke ri winaq, xeuto' k'u ri k'o ki rajwaxik.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, que em grego é Dorcas, que se dedicava a praticar boas obras e dar esmolas.
37 Pa taq ri q'ij ri' xyawaj ri nan Dorcas, xkämik. Aretaq xch'ajtaj ru cuerpo, xyi' pa ru kawiq ja.
37 Naqueles dias ela ficou doente e morreu, e seu corpo foi lavado e colocado num quarto do andar superior.
38 Naqaj k'ut k'o wi ri tinimit Jope che ri tinimit Lida ri k'o wi ri tat Pedro. Ri kojonelab' xkito chi ri tat Pedro k'o pa Lida, xekitaq b'i kieb' achijab' chub'ixik che: B'ana b'a' la jun toq'ob', sa'j la quk' chanim, —xecha b'ik.
38 Lida ficava perto de Jope, e quando os discípulos ouviram falar que Pedro estava em Lida, mandaram-lhe dois homens dizer-lhe: "Não se demore em vir até nós".
39 Ri tat Pedro xub'an k'u u b'anik rib', xe' kuk' ri achijab'. Aretaq xeopanik, xkik'am b'i ri tat Pedro pa ri kawiq ja ri k'o wi ri käminaq. Xepe k'u konojel ri malka'nib' ixoqib', xemuli chrij ri tat Pedro, tajin keb'oq'ik, xkik'ut taq ri kamixa' xuquje' nik'iaj atz'iaq chik ri xub'an ri nan Dorcas aretaq k'aslik.
39 Pedro foi com eles e, quando chegou, foi levado para o quarto do andar superior. Todas as viúvas o rodearam, chorando e mostrando-lhe os vestidos e outras roupas que Dorcas tinha feito quando ainda estava com elas.
40 Ri tat Pedro xub'ij chke chi keb'el na b'i konojel, te k'u ri' xxuki'k, xub'an orar. Xka'y k'u che ri chichu' ri käminaq, xub'ij: Nan Dorcas, walij b'a' la, —xcha che.
40 Pedro mandou que todos saíssem do quarto; depois, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para a mulher morta, disse: "Tabita, levante-se". Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Ri tat Pedro xuchap che ru q'ab', xuyako. Xeusik'ij ri malka'nib' ixoqib', xuquje' konojel ri nik'iaj kojonelab' chik. K'asal chik xuya chkiwäch rech käkilo.
41 Tomando-a pela mão, ajudou-a a pôr-se de pé. Então, chamando os santos e as viúvas, apresentou-a viva.
42 Xel k'u u tzijol wa' pa ronojel ri tinimit Jope. E k'ia k'ut xekojon che ri Qajaw Jesús.
42 Este fato se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Naj k'ut xk'oji na ri tat Pedro pa ri tinimit Jope cho rachoch jun tata' josq'il tz'um, Simón u b'i'.
43 Pedro ficou em Jope durante algum tempo, com um curtidor de couro chamado Simão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.