Atos 8
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs VC
1 Ri tat Saulo utz xrilo chi xkämisax ri tat Esteban.
1 E Saulo havia aprovado a morte de Estêvão. Naquele dia, rompeu uma grande perseguição contra a comunidade de Jerusalém. Todos se dispersaram pelas regiões da Judéia e de Samaria, com exceção dos apóstolos.
2 Xepe k'u jujun achijab' ri qas keniman che ri Dios, xkik'am b'i ri tat Esteban, xe'kimuqu kanoq. Sib'alaj xeb'oq' k'u chrij.
2 Entretanto, alguns homens piedosos trataram de enterrar Estêvão e fizeram grande pranto a seu respeito.
3 Are k'u ri tat Saulo xutaqej u b'anik k'äx chke ri qachalal kojonelab'. Xok cho taq ja, xeucharchatej b'i achijab', ixoqib', xeukoj k'u pa che'.
3 Saulo, porém, devastava a Igreja. Entrando pelas casas, arrancava delas homens e mulheres e os entregava à prisão.
4 Are k'u ri kojonelab' ri xeb'el b'i pa ri tinimit Jerusalén, xkitzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio apawije' chi' ri xeb'e' wi.
4 Os que se haviam dispersado iam por toda parte, anunciando a palavra {de Deus}.
5 Ri tat Felipe xe' pa jun tinimit re Samaria, chila' k'ut xuchaplej ki tzijob'exik ri winaq chrij ri Cristo.
5 Assim Filipe desceu à cidade de Samaria, pregando-lhes Cristo.
6 Ri winaq xkimulij kib' chrij ri tat Felipe. Sib'alaj xkitatab'ej ri tzij ri xub'ij. Xuquje' xkil ri kajmab'al taq etal ri tajin kub'ano.
6 A multidão estava atenta ao que Filipe lhe dizia, escutando-o unanimemente e presenciando os prodígios que fazia.
7 E k'ia k'u ri winaq ri e k'o itzelalaj taq espíritus chke. Xeutzir k'u wa' we winaq ri'. Ri itzelalaj taq espíritus, aretaq xeb'el chke ri winaq, xkiraq ki chi', xeb'e'k. E k'ia k'u ri käminaq ki cuerpo ri xekunatajik, xuquje' e k'ia ri u b'anom k'äx ri kaqan, ri man xekowin taj xeb'inik. Ri e are' xuquje' xekunatajik.
7 Pois os espíritos imundos de muitos possessos saíam, levantando grandes brados. Igualmente foram curados muitos paralíticos e coxos.
8 Je ri' chi konojel ri winaq pa ri tinimit ri' sib'alaj xekikotik.
8 Por esse motivo, naquela cidade reinava grande alegria.
9 K'o k'u jun tata' pa ri tinimit ri', Simón u b'i', ri nab'e kanoq xub'an ri itzinik, xesub' ri winaq aj Samaria rumal. Xub'an che rib' chi ri are' sib'alaj nim u b'anik pa ri tinimit.
9 Ora, havia ali um homem, por nome Simão, que exercia magia na cidade, maravilhando o povo de Samaria, e fazia-se passar por um grande personagem.
10 Konojel k'u ri winaq chi ak'alab' chi ri'jab' sib'alaj xkitatab'ej ri kub'ij ri achi ri', xkib'ij: We achi ri' are k'o ri nimalaj u chuq'ab' ri Dios ruk', —xecha'. Ri Nimalaj u Chuq'ab' ri Dios, —xuchix che ri are'.
10 Todos lhe davam ouvidos, do menor até o maior, comentando: Este homem é o poder de Deus, chamado o Grande.
11 Ojer chi k'u ri' e sub'um loq ri winaq rumal ri itzinik ri tajin kub'ano. Rumal k'u ri' sib'alaj xkikoj ri xub'ij.
11 Eles o atendiam, porque por muito tempo os havia deslumbrado com as suas artes mágicas.
12 Aretaq k'ut ri winaq xkinimaj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio ri xutzijoj ri tat Felipe chke chrij ru taqanik ri Dios, xuquje' chrij ri Jesucristo, xa je ri' e k'ia chke xb'an ki qasna', chi achijab' chi ixoqib'.
12 Mas, depois que acreditaram em Filipe, que lhes anunciava o Reino de Deus e o nome de Jesus Cristo, homens e mulheres pediam o batismo.
13 Xuquje' ne ri tat Simón xkojonik, xb'an u qasna', xuchaplej k'u rachi'laxik ri tat Felipe. Sib'alaj xukajmaj ri nimaq taq kajmab'al, xuquje' ri nimaq taq etal ri xeb'antajik.
13 Simão também acreditou e foi batizado. Ele não abandonava Filipe, admirando, estupefato, os grandes milagres e prodígios que eram feitos.
14 Aretaq ri apóstoles ri e k'o pa ri tinimit Jerusalén xkito chi ri winaq pa Samaria xkinimaj ru Loq' Pixab' ri Dios, xekitaq b'i ri tat Pedro rachi'l ri tat Juan jela'.
14 Os apóstolos que se achavam em Jerusalém, tendo ouvido que a Samaria recebera a palavra de Deus, enviaram-lhe Pedro e João.
15 Aretaq xeopanik, xka'n orar pa ki wi' ri kojonelab' aj Samaria rech käqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi'.
15 Estes, assim que chegaram, fizeram oração pelos novos fiéis, a fim de receberem o Espírito Santo,
16 Je ri', rumal chi man k'o tä jun chke qajinaq ri Loq'alaj Espíritu puwi'. Xuwi b'anom ki qasna' pa ru b'i' ri Qajaw Jesús.
16 visto que não havia descido ainda sobre nenhum deles, mas tinham sido somente batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Te ri' ri tat Pedro, ri tat Juan xkiya ri ki q'ab' pa ki wi' ri kojonelab', xqaj k'u ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi'.
17 Então os dois apóstolos lhes impuseram as mãos e receberam o Espírito Santo.
18 Ri tat Simón xrilo chi aretaq ri apóstoles xkiya ri ki q'ab' pa ki wi' ri kojonelab', xqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi', xpe k'u ri are', xuchi'j puaq chke.
18 Quando Simão viu que se dava o Espírito Santo por meio da imposição das mãos dos apóstolos, ofereceu-lhes dinheiro, dizendo:
19 Xub'ij: Ya alaq we chuq'ab' ri' chwe in xuquje', rech apachin ri kinya ri nu q'ab' puwi' käqaj ri Loq'alaj Espíritu puwi', —xcha chke.
19 Dai-me também este poder, para que todo aquele a quem impuser as mãos receba o Espírito Santo.
20 Xub'ij k'u ri tat Pedro che: Utz na we ta ri rajil la käsach u wäch wa' uk' la, rumal chi kächomaj la chi ri kusipaj ri Dios kuya' käloq' wa' ruk' puaq.
20 Pedro respondeu: Maldito seja o teu dinheiro e tu também, se julgas poder comprar o dom de Deus com dinheiro!
21 Man k'o tä e la quk' pa we chak ri', man ya'tal tä k'u wa' che la, rumal chi man jikom tä ri anima' la chuwäch ri Dios.
21 Não terás direito nem parte alguma neste ministério, já que o teu coração não é puro diante de Deus.
22 Ya la kan wa' we etzelal ri' ri chomam la. B'ochi'j b'a' la ri Dios, ta' la toq'ob' che chi käsachtaj ri mak la, are k'u ri' ri itzel chomanik ri xk'iy pa anima' la.
22 Arrepende-te desta tua maldade e roga a Deus, para que, sendo possível, te seja perdoado este pensamento do teu coração.
23 Q'alaj k'ut chi k'o ri k'äx ri t'uyul pa ri anima' la. Are wa' ru xera' ri etzelal. Je' ta ne chi ri lal chaptajinaq la rumal we etzelal ri', —xcha ri tat Pedro che ri tat Simón.
23 Pois estou a ver-te no fel da amargura e nos laços da iniqüidade.
24 Xch'aw k'u ri tat Simón, xub'ij che ri tat Pedro: B'ana b'a' alaq orar pa nu wi' chuwäch ri Qajaw Dios, rech man kinriq tä ne jub'iq' ri k'äx ri xb'ij la chwe, —xcha che.
24 Retorquiu Simão: Rogai vós por mim ao Senhor, para que nada do que haveis dito venha a cair sobre mim.
25 Aretaq ri kieb' apóstoles xeto'taj chub'ixik ru b'anom ri Dios pa ri ki k'aslemal, xuquje' chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios, xetzelej b'i pa Jerusalén. Xkitzijoj kan ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio pa taq ri alaj taq tinimit re Samaria ri xeok'ow wi.
25 Os apóstolos, depois de terem dado testemunho e anunciado a palavra do Senhor, voltaram para Jerusalém e pregavam a boa nova em muitos lugares dos samaritanos.
26 Te k'u ri' jun ángel xuch'ab'ej ri tat Felipe, xub'ij che: Chatwalij b'a', jat pa ru mox ri relb'al q'ij pa ri b'e ri kel b'i pa ri tinimit Jerusalén, käxuli pa Gaza, —xcha che.
26 Um anjo do Senhor dirigiu-se a Filipe e disse: Levanta-te e vai para o sul, em direção do caminho que desce de Jerusalém a Gaza, a Deserta.
27 Xwalij k'u b'i ri tat Felipe, xe'k. Xuriq k'u jun tata' aj Etiopía pa ri b'e. Are jun tata' eunuco, —kuchixik. We achi ri' sib'alaj nim u b'anik, are kilow ronojel ri jastaq re ri chichu' ri käkoj Candace che ru b'i'. Ri ixoq ri' are ri nim taqanel pa ki wi' konojel ri aj Etiopía. Ri tata' ri' u petik pa ri tinimit Jerusalén ri xuq'ijilaj wi ri Dios.
27 Filipe levantou-se e partiu. Ora, um etíope, eunuco, ministro da rainha Candace, da Etiópia, e superintendente de todos os seus tesouros, tinha ido a Jerusalém para adorar.
28 Tzelejem k'u re pa ru tinimit, t'uyul pa ru carreta, tajin kusik'ij ri wuj ri xutz'ib'aj ri qa mam Isaías, q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ojer.
28 Voltava sentado em seu carro, lendo o profeta Isaías.
29 Ri Espíritu rech ri Dios xub'ij che ri tat Felipe: Chatqeb' ruk' we jun carreta ri', chawachi'laj b'ik, —xcha che.
29 O Espírito disse a Filipe: Aproxima-te para bem perto deste carro.
30 Aretaq xqeb' ri tat Felipe, xuto chi ri tata' tajin kusik'ij ri wuj ri u tz'ib'am ri qa mam Isaías, xuta' k'u che: ¿A käch'ob' la jas kel kub'ij ri tajin käsik'ij la? —xcha che.
30 Filipe aproximou-se e ouviu que o eunuco lia o profeta Isaías, e perguntou-lhe: Porventura entendes o que estás lendo?
31 Ri tata' xub'ij che: ¿Jas ta kinb'an in chuch'ob'ik wa' we man k'o jachin ri käb'in chwe jas kel kub'ij ri tajin kinsik'ij? —xcha che.
31 Respondeu-lhe: Como é que posso, se não há alguém que mo explique? E rogou a Filipe que subisse e se sentasse junto dele.
32 Jawije' ri tajin kusik'ij wi ri tata' pa ru Loq' Pixab' ri Dios, je wa' kub'ij:
32 A passagem da Escritura, que ia lendo, era esta: Como ovelha, foi levado ao matadouro; e como cordeiro mudo diante do que o tosquia, ele não abriu a sua boca.
33 Xqasax u q'ij ri are'. Pune man k'o tä
33 Na sua humilhação foi consumado o seu julgamento. Quem poderá contar a sua descendência? Pois a sua vida foi tirada da terra {Is 53,7s.}.
34 Xub'ij ri tata' ri nim u b'anik che ri tat Felipe: B'ana b'a' la toq'ob', b'ij la chwe, ¿jachin chrij tajin käch'aw ri q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios? ¿A are ri are' ri tajin käch'aw chrij chb'il rib', o are jun chik ri kub'ij? —kächa che.
34 O eunuco disse a Filipe: Rogo-te que me digas de quem disse isto o profeta: de si mesmo ou de outrem?
35 Xch'aw k'u ri tat Felipe. Ruk' we tzij ri' ri tajin kusik'ij ri aj Etiopía, xuchaplej u tzijoxik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chrij ri Jesús.
35 Começou então Filipe a falar, e, principiando por essa passagem da Escritura, anunciou-lhe Jesus.
36 E b'enaq pa ri b'e, ok'owem käka'n chuchi' jun ja', ri tata' aj Etiopía xub'ij che ri tat Felipe: K'o joron waral, ¿a mat kuya' käb'an nu qasna' chi'? —xcha ri'.
36 Continuando o caminho, encontraram água. Disse então o eunuco: Eis aí a água. Que impede que eu seja batizado?
37 Ri tat Felipe xub'ij che: We qas tzij käkojon la, kuya' käb'an ri qasna' la, —xcha che.
37 {Filipe respondeu: Se crês de todo o coração, podes sê-lo. Eu creio, disse ele, que Jesus Cristo é o Filho de Deus.}
38 Xtaqan k'u chutak'b'axik ri carreta. Ri kieb' xeqaj pa ri ja', xb'an k'u u qasna' ri tata' rumal ri tat Felipe.
38 E mandou parar o carro. Ambos desceram à água e Filipe batizou o eunuco.
39 Aretaq xeb'el loq pa ri ja', ri Espíritu rech ri Qajaw Dios xuk'am b'i ri tat Felipe. Ri tata' ri nim u b'anik aj Etiopía man xril tä chi u wäch. Xutaqej k'u ru b'e ri are', sib'alaj xkikot ranima'.
39 Mal saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou Filipe dos olhares do eunuco, que, cheio de alegria, continuou o seu caminho.
40 Are k'u ri tat Felipe te' kärilo chi k'o ri are' pa ri tinimit Azoto. Xel b'ik jela', b'enam re pa ri tinimit Cesarea. Pa ronojel tinimit ri xok'ow wi xutzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio chke ri winaq k'ä xopan na pa Cesarea.
40 Filipe, entretanto, foi transportado a Azoto. Passando além, pregava o Evangelho em todas as cidades, até que chegou a Cesaréia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.