Atos 4

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ri tat Pedro rachi'l ri tat Juan k'ä tajin käkitzijob'ej ri winaq aretaq xepe ri sacerdotes aj Israel, kachi'l ri ki nimaqil ri chajil taq re ri nimalaj rachoch Dios, xuquje' ri tata'ib' saduceos, xeopan k'u kuk'.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Sib'alaj yaktajinaq koyowal, rumal chi ri tat Pedro, ri tat Juan tajin kekitijoj ri winaq, käkib'ij chi qas tzij kek'astaj chi na ri käminaqib'. Käkib'ij k'ut chi are k'utb'al wa' chke konojel chi xk'astaj ri Jesús chkixol ri käminaqib'.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Xekichapo, xekik'am b'ik, xekikoj k'u pa che' k'ä chukab' q'ij, rumal chi ya na'tam chik.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 E k'ia chke ri xkita ru Loq' Pixab' ri Dios ri xekojonik. We keajilax xaq xuwi ri achijab', kraj e job' mil ri e are'.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Chukab' q'ij k'ut xkimulij kib' pa Jerusalén ri k'amal taq ki b'e ri winaq aj Israel, ri ki nimaqil ri winaq, xuquje' ri tijonelab' re ri Pixab'.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Xkiriq kib' kuk' ri tat Anás rachi'l ri tat Caifás, ri qas ki nimaqil sacerdotes. E k'o ri tat Juan, ri tat Alejandro, xuquje' konojel ri kachalal ri ki nimaqil sacerdotes.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Xkitak'ab'a k'u ri tat Pedro, ri tat Juan chkiwäch, xkik'ot ki chi', xkib'ij chke: ¿Jachin ri yo'winaq pa i q'ab' chi kib'an ri tajin käqilo? ¿Jas u b'i' ri kikojo rech kixkowinik kib'an wa'? —xecha chke.
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Ri tat Pedro, qajinaq ri Loq'alaj Espíritu puwi', xub'ij chke: Tata'ib', alaq ri k'amal taq ki b'e ri winaq, alaq ri' ri ki nimaqil ri winaq aj Israel,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 kämik käk'ot alaq qa chi' rumal ri utzil ri xb'antaj che jun achi yawab' che retamaxik jas ri xb'an chukunaxik.
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Chetamaj b'a' alaq xuquje' konojel ri winaq aj Israel chi rumal ri Jesucristo aj Nazaret, pa ru b'i' ri Are', xkunataj wa' we achi ri' ri k'o chuwäch alaq. Ri Jesús ri xkämisaj alaq cho ri cruz, ri xk'astajisax rumal ri Dios chkixol ri käminaqib', are ri Are' xkunan we achi ri'.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 We Jesús ri' are wa' ri ab'aj ri man xaj tä alaq, alaq ri' ri yakal taq ja, are ab'aj wa' xkoj che toq'eb'al re ri ja.
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Man käriqtaj tä ru tob'anik ri Dios ruk' jachin jun winaq, xane xaq xuwi ruk' ri Jesús. Je ri', rumal chi ri Dios man u yo'm tä chqe ru b'i' jachin jun chik cho ronojel ruwächulew, ri ya'tal che chi rumal ri are' kuya' käqariq na ru tob'anik ri Dios, —xcha'.
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Aretaq ri q'atal taq tzij xkilo chi ri tat Pedro, ri tat Juan man käkixej tä kib' kech'awik, xuquje' xkilo chi xaq e winaq ri man k'o tä ri k'ia ketamam chrij wuj, sib'alaj xkikajmaj wa'. Te k'u ri' xkich'ob'o chi e are' taq wa' jujun chke ri xerachi'laj ri Jesús.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Xuquje' xkilo chi k'o ri achi ri xkunatajik tak'al kuk' ri apóstoles, xa je ri' man xkiriq tä chik jas käkib'ij.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Xkib'ij k'u chke ri apóstoles chi keb'el b'i chkiwäch, are k'u ri e are' xekanajik, xkitzijob'ela k'u kib'.
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 Xkib'ij: ¿Jas käqa'n chke we achijab' ri'? Qas tzij k'ut etamtal chik kumal konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén ri kajmab'al etal ri ka'nom. Man kuya' tä k'ut käqab'ij chi man qas tzij taj.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Je b'a' qa'na wa', rech man käb'in tä más u tzijol ri xb'antajik. Cheqaxib'ij rech man ketzijon tä chik chuweq käb'ij chrij ri Jesús che jachin jun, —xecha'.
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Xekisik'ij k'ut, xetaqan chke chi man k'o tä chi jumul käkitzijoj chik ri Jesús, man käkiya tä chi k'u tijonik pa ru b'i' chke ri winaq.
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Xech'aw k'u ri tat Pedro rachi'l ri tat Juan, xkib'ij: Qas chomaj alaq ri', ¿a are utz lo käril ri Dios chi are kujniman chech alaq chuk'exwäch ri käqanimaj ri Are'?
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Ri uj k'ut man kujkowin taj ri mat käqab'ij chi na ri qilom xuquje' ri qa tom, —xecha chke.
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Ri q'atal taq tzij xkaj xekixib'ij ri apóstoles, k'ia ri xkib'ij chke, xekitzoqopij k'u b'ik. Man xkiriq taj jas käka'n chuk'äjisaxik ki wäch, rumal chi konojel ri winaq tajin käkiya u q'ij ri Dios rumal ri xb'antajik.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Ri achi ri xb'antaj wi ri kajmab'al kunanik k'o chi na kawinaq u junab' ruk' u wi'.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Aretaq ri tat Pedro, ri tat Juan e tzoqopital chik, xeb'e' kuk' ri nik'iaj kojonelab' chik, xkitzijoj ronojel ri xb'ix chke kumal ri ki nimaqil ri sacerdotes xuquje' konojel ri ki nimaqil ri winaq.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Aretaq xkita wa', junam xka'n orar, xkib'ij che ri Dios: Nimalaj Qajaw, lal ri' ri qas Dios ri xb'anow ri kaj, ri ulew, ri mar. Ronojel ri k'olik, xb'antaj k'u wa' umal la.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Tzojer k'ut b'im la loq rumal ri Loq'alaj Espíritu chuchi' ri qa mam David ri patänil e la, xb'ij la:
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Ri nimaq taq taqanelab' cho ri uwächulew junam xkiwalijisaj kib',
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Xkitaqej oración, xkib'ij: Qas k'u tzij wi xkiriq kib' ri nim taqanel Herodes ruk' ri tat Poncio Pilato waral ri' pa we tinimit junam kuk' ri nik'iaj winaq chik kachi'l ri winaq aj Israel, xkimulij k'u kib' chrij ri loq'alaj K'ojol la, ri Jesús, ri cha'tal umal la.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Je' xka'n wa' rech je' käb'antajik jas ri chomam la loq chi rajwaxik käb'anik.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Qajaw, chilampe la kämik ri' chi k'ia ri tajin käkib'ij we winaq ri' chqij. Ya la chqe uj, ri uj patänil taq e la, chi kujkowinik käqatzijoj ri Loq' Pixab' la, man k'o tä käqaxej wi qib'.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Xuquje' käqata' che la chi käk'oji qe ri chuq'ab' la chub'anik kunanik chke ri yawab'ib', xuquje' che ki b'anik ri kajmab'al taq etal, xuquje' nimaq taq k'utb'al pa ru b'i' ri loq'alaj K'ojol la, ri Jesús, —xecha che ri Dios.
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Aretaq xeto'taj chub'anik orar, ri ja ri e k'o wi xslab'isaxik, konojel k'ut xqaj ri Loq'alaj Espíritu pa ki wi', man xkixej tä kib' xkitzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Ri k'ia winaq ri e kojoninaq che ri Cristo, xa jun ki chomanik konojel, käkina' pa kanima' chi xa e jun. Man k'o tä jun kub'ij chi xaq xuwi rech are' ri k'o ruk', xane konojel ri jastaq ke, are kech konojel wa'.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Ri apóstoles ruk' nimalaj chuq'ab' xkitaqej u tzijoxik chi qas tzij xk'astaj ri Qajaw Jesús chkixol ri käminaqib'. Ri Dios k'ut kuya nimalaj taq tewchib'al pa ki wi' konojel ri kojonelab'.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Xa je ri' man k'o tä jun chkixol ri k'o u rajwaxik, rumal chi konojel ri k'o kulew o ri k'o kachoch xkik'iyij wa'. Are k'u ri rajil xkik'am b'i kuk' ri apóstoles.
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 Käkiya wa' we puaq ri' pa ki q'ab', ri e are' k'ut käkijach wa' chkiwäch ri k'o ki rajwaxik.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Xaq je ri', k'o jun tata', jun chke ri levitas, José u b'i', ri xil u wäch pa Chipre, jun ch'äqap ulew wa' ri k'o pa ri mar. Ri tata' ri' xuquje' käb'ix Bernabé che kumal ri apóstoles. Kel kub'ij wa' chi are jun ri kuku'b'isaj ki k'ux ri winaq.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 We achi ri' k'o jun ch'äqap rulew xuk'iyij, xuk'am k'u b'i ri rajil, xujach pa ki q'ab' ri apóstoles.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.