Atos 24
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Xke' job' q'ij ri tat Pablo k'o pa ri tinimit Cesarea aretaq xopan ri tat Ananías ri ki nimal sacerdotes, e rachi'l jujun chke ri nimaq taq tata'ib' aj Israel, xuquje' jun kojol tzij ri xuquje' käch'aw pa ki wi' ri winaq. Ri tata' ri', Tértulo u b'i'. Xeb'ok k'u b'i chuwäch ri nim q'atal tzij chub'ixik ri mak chrij ri tat Pablo.
1 Cinco dias depois o Grande Sacerdote Ananias foi até Cesareia com alguns líderes do povo e com um advogado chamado Tértulo. Eles se apresentaram ao governador Félix para fazer acusações contra Paulo.
2 Aretaq xk'am loq ri tat Pablo, ri tat Tértulo xuchap u b'ixik tzij chrij chuwäch ri nim q'atal tzij, je k'u ri' xub'ij che ri tat Félix: ¡Chäjin la, tat Félix, lal qa nan, lal qa tat! Sib'alaj maltiox che la chi rumal ech la k'o nimalaj utzil pa we qa tinimit, man k'o tä k'u je wa' je ri'. Rumal k'u ri nimalaj no'j la, sib'alaj utz b'anom la chuq'atik tzij puwi' ronojel.
2 Depois que Paulo foi chamado, Tértulo começou a acusação, dizendo: — Excelentíssimo Senhor Governador, o seu governo nos tem trazido um longo tempo de paz, e graças à sua sábia administração muitas reformas necessárias estão sendo feitas para o bem deste povo.
3 Ronojel ri b'anom la käqil pa taq konojel ri tinimit, sib'alaj käqamaltioxij wa' che la, tat Félix.
3 Somos muito agradecidos por tudo aquilo que temos recebido em todas as ocasiões e em todos os lugares.
4 Man käqaj tä k'ut käqaya nimalaj latz' che la. Xuwi käqaj käqab'ochi'j la rech käb'an la toq'ob', kujtatab'ej na la jun rat.
4 Mas não quero tomar muito do seu tempo e por isso peço que tenha a bondade de nos escutar apenas um pouco mais.
5 We achi ri', xqetamaj chi jawije' chi' ri kopan wi, xaq k'äx kub'an chkixol ri winaq, je' jas jun nimalaj yab'il. Pa ronojel ruwächulew kuyak ch'oj chkixol ri winaq aj Israel, je ri' chi xaq käkitasala kib'. Ri are' k'ut are jun k'amal ki b'e ri jule' winaq ri ki taqem ru tijonik ri Jesús aj Nazaret ri käb'ix Nazarenos chke.
5 Nós achamos, de fato, que este homem é uma peste. Ele provoca desordens entre os judeus do mundo inteiro e é também o líder do partido dos nazarenos.
6 Xuquje' xub'an ri äwas u b'anik pa ri nimalaj rachoch Dios. Ri uj k'ut xqachapo. Are ta xqaj xqaq'at tzij puwi', jas ri kub'ij ri qa pixab'.
6 Além disso tentou profanar o Templo, e então nós o prendemos. Nós íamos julgá-lo de acordo com a nossa Lei ,
7 Are k'u ri tata', Lisias u b'i', ri kätaqan pa ki wi' ri soldados, xunim rib' ri are'. Ruk' nimalaj chuq'ab' xresaj ri tat Pablo pa qa q'ab'.
7 mas o comandante Lísias veio e o tirou de nós à força.
8 Xub'ij k'ut chi ri winaq ri käkib'ij chrij ri tat Pablo chi k'o u mak, rajwaxik keopan uk' la. Ri lal k'ut kuya' käk'ot la u chi', käta' la che, rech ketamaj la chi qas tzij wa' ronojel ri tajin käqab'ij chrij, —xcha che ri tat Félix.
8 Aí o próprio Lísias mandou que os acusadores viessem até aqui e fizessem a acusação diante do senhor. Se o senhor fizer perguntas a este homem, ele mesmo confirmará todas as acusações que estamos fazendo contra ele.
9 Xuquje' ri winaq aj Israel ri e k'o ruk' ri tat Tértulo xkib'ij chi ronojel wa' are qas tzij.
9 Então os judeus concordaram, dizendo que tudo era verdade.
10 Ri nim q'atal tzij xuk'ut ruk' ru q'ab' chi kuya' käch'aw ri tat Pablo. Ri are' k'ut xub'ij: Wetam chi k'ia junab' chik k'o la che q'atal tzij pa ki wi' we winaq ri', rumal ri' käkikot wanima' kinb'ij kieb' oxib' tzij chuwäch la chuto'ik wib'.
10 O Governador fez sinal para que Paulo falasse. Então ele disse: — Eu sei que há muitos anos o senhor é juiz do povo judeu e por isso eu me sinto à vontade para fazer a minha defesa na sua presença.
11 Käkowin k'u la ketamaj la chi k'ä te' kab'lajuj q'ij wa' in opaninaq pa ri tinimit Jerusalén chuq'ijilaxik ri Dios.
11 Como o senhor mesmo pode comprovar, faz apenas doze dias que fui a Jerusalém para adorar a Deus.
12 Man k'o tä k'u ch'oj nu b'anom, man tajin tä kinchomala tzij ruk' jachin jun aretaq xinkiriq pa ri nimalaj rachoch Dios. Man tajin tä kinsach ki k'ux ri winaq pa taq ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel, o jawije' chi' ri xinkiriq wi pa ri tinimit.
12 Os judeus não me viram discutindo com ninguém nos pátios do Templo, nem agitando o povo nas suas sinagogas ou em qualquer outro lugar da cidade.
13 Wa' we winaq ri' man kekowin taj käkik'ut chuwäch la chi qas tzij ri tajin käkib'ij chwij.
13 E eles não podem provar nenhuma das acusações que agora estão fazendo contra mim.
14 Kinq'alajisaj k'u chuwäch la, chi ri in are tajin kinpatänij ri ki Dios ri qa nan qa tat ojer. Je' tajin kinb'ano jas ri kub'ij ru tzij ri Jesús ri qas K'amal qa B'e, ri käkib'ij ri winaq aj Israel chi are' jule' tijonik wa' ri man qas tzij taj. Kinkoj in xuquje' ronojel ri tz'ib'tal pa taq ri wuj re ru Pixab' ri Moisés, xuquje' ri tz'ib'tal pa taq ri ki wuj ri q'alajisal taq re ru Loq' Pixab' ri Dios.
14 Porém uma coisa confesso ao senhor: eu sigo o Caminho que os judeus dizem ser falso; mas é desse modo que sirvo ao Deus dos nossos antepassados. Creio em tudo o que está escrito na Lei de Moisés e nos livros dos Profetas .
15 Jas ri e are', je' k'u ri in. Ku'l nu k'ux chrij ri Dios chi kek'astaj na konojel ri käminaqib' ri ka'nom utzil pa ri ki k'aslemal, xuquje' ri ka'nom etzelal.
15 Eu e os meus acusadores temos esta mesma esperança em Deus: todos vão ressuscitar, tanto os bons como os maus.
16 Rumal ri' amaq'el ronojel q'ij kinkoj nu chuq'ab' rech man k'o tä etzelal kinna' pa ri wanima' chuwäch ri Dios, o chkiwäch ri winaq, —kächa ri tat Pablo.
16 Por isso faço tudo para sempre ter a consciência limpa diante de Deus e das pessoas.
17 Ok'owinaq chi kieb' oxib' junab' ri in b'ininaq pa taq nik'iaj tinimit chik, te k'u ri' xintzelej loq jumul chik pa ri nu tinimit, xine' pa Jerusalén chuya'ik ri puaq, tob'anik chke ri meb'a'ib' chila', xuquje' chuya'ik sipanik cho ri Dios.
17 E Paulo continuou: — Depois de ter ficado fora de Jerusalém durante alguns anos, voltei para lá a fim de levar algum dinheiro para o meu próprio povo e para oferecer
18 Tajin k'u kinya ri nu sipanik pa ri nimalaj rachoch Dios, wesam chi ri äwas chwij, aretaq xinkiriq jujun winaq aj Israel ri kepe pa Asia. Xa kieb' oxib' ri winaq k'olik, man k'o tä k'u k'äx tajin kinb'an kuk'.
18 Quando estava fazendo isso, depois de eu ter acabado a cerimônia de purificação , alguns judeus me encontraram na área do Templo . Não havia muita gente comigo nem desordem.
19 Ri winaq ri kepe pa Asia, ri xinkiriq pa ri nimalaj rachoch Dios, e are wa' ri rajwaxik kepe chuwäch la, käkib'ij k'ut jas u wäch ri mak nu b'anom, we qas tzij k'o k'äx pa ki k'ux chwij.
19 Porém alguns judeus da província da Ásia estavam lá. São eles que devem se apresentar diante do senhor e fazer as acusações, se é que têm alguma coisa contra mim.
20 We man je ri', chkib'ij b'a' ri winaq ri e k'o waral chanim, we k'o jas jun mak xkiriq chwij aretaq xinok chkiwäch ri ki nimaqil ri winaq aj Israel.
20 Ou então que estes homens que estão aqui digam se, quando eu estive diante do Conselho Superior , eles me acharam culpado de qualquer crime.
21 We k'u ne are nu mak ri tajin käkib'ij chi aretaq in k'o chkixol, ko xinch'awik, xinb'ij: “Kämik tajin käq'at alaq tzij pa nu wi' rumal chi kinkojo chi kek'astaj na ri käminaqib',” —xincha', —xcha ri tat Pablo che ri tat Félix.
21 Quando estava de pé diante deles, eu apenas disse em voz alta: “Hoje estou sendo julgado por vocês porque creio que os mortos vão ressuscitar.”
22 Ri tat Félix, aretaq xuta ri xub'ij ri tat Pablo, qas k'o retam chik chkij ri winaq ri ki taqem ru tijonik ri Jesús ri qas K'amal ki B'e. Xuya na kan ru chomaxik wa' pa jun q'ij chik, xub'ij k'u chke ri winaq: Aretaq käpe ri tat Lisias, ri tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados, te k'u ri' qas kinwetamaj na jas u b'anik ronojel wa', —xcha chke.
22 Então Félix, que estava bem-informado a respeito do Caminho, deixou a questão para depois, dizendo a eles: — Quando o comandante Lísias chegar, eu resolverei o caso de vocês.
23 Xtaqan k'u ri tat Félix che ri ki nimal soldados, chajil re ri tat Pablo chi kutaqej u chajixik. Xuquje' xub'ij che chi kuya che ri tat Pablo chi kuya' keopan ri e utz ruk' chuch'ab'exik, xuquje' chuya'ik ri rajwaxik che, man keuq'atej tä ri e are'.
23 Ele mandou que o oficial pusesse um guarda para tomar conta de Paulo e ordenou que lhe dessem alguma liberdade e licença para receber ajuda dos amigos.
24 Ok'owinaq chi kieb' oxib' q'ij, xopan chi jumul ri tat Félix rachi'l ri nan Drusila ri rixoqil. Ri are' are jun aj Israel. Xtaqan k'u chusik'ixik ri tat Pablo rech kätzijon kuk' chrij ri kojonik che ri Jesucristo.
24 Alguns dias mais tarde Félix veio com Drusila, a sua esposa, que era judia. Mandou chamar Paulo e o ouviu falar a respeito da fé em Cristo Jesus.
25 Aretaq k'ut ri tat Pablo xuchap u tzijoxik chi rajwaxik kub'an jikom jun che ru k'aslemal, man kub'an tä jun xaq jas ri kraj ri are', xuquje' xutzijoj chi ri Dios kuq'at na tzij pa ki wi' ri winaq pa ri k'isb'al q'ij, xuxej rib' ri tat Félix, xub'ij k'u che ri tat Pablo: Xaq je' na la', kuya' kate'k. Aretaq k'ut käb'antaj ri jastaq we, kintaqan chi na jumul che a sik'ixik, —xcha che.
25 Mas, quando Paulo começou a falar sobre uma vida correta, o domínio próprio e o Dia do Juízo Final, Félix ficou com medo e disse: — Agora pode ir. Quando eu puder, chamarei você de novo.
26 Are k'u kraj ri tat Félix chi ri tat Pablo kuya puaq che rech kutzoqopij b'ik. Rumal ri' amaq'el kätaqan chusik'ixik rech kätzijon ruk'.
26 Além disso Félix esperava que Paulo lhe desse algum dinheiro. Por isso o chamava muitas vezes e conversava com ele.
27 E ok'owinaq chi k'u kieb' junab', xaq je ri' ri xka'no. Te k'u ri' xk'extaj ri tat Félix che nim q'atal tzij. Are xkanaj kan ri tat Porcio Festo chuk'exel. Are k'u ri tat Félix, are kraj kub'an kanoq jachike ri käqaj chkiwäch ri winaq aj Israel. Rumal ri' xuya na kan ri tat Pablo pa che'.
27 Dois anos depois Pórcio Festo ficou no lugar de Félix como governador. Félix queria agradar os judeus; por isso, ao sair, deixou Paulo na prisão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.