Atos 22

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Loq'alaj taq qachalal, alaq k'amal taq qa b'e, tampe alaq ri kinb'ij chuwäch alaq chuto'ik wib', —kächa chke ri winaq.
1 “Irmãos e pais”, disse Paulo. “Ouçam-me enquanto apresento minha defesa.”
2 Aretaq ri winaq xkito chi ri tat Pablo keuch'ab'ej pa ch'ab'al hebreo, xaq jun xek'oji wi, xkitatab'ej na ri kub'ij. Kub'ij k'u ri tat Pablo chke:
2 Quando o ouviram falar em aramaico, o silêncio foi ainda maior.
3 Ri in, in winaqil alaq, in aj Israel. Xil nu wäch pa Tarso, tinimit wa' re Cilicia. Waral k'ut pa Jerusalén xink'iy wi. Qas utz nu tijoxik xb'an rumal ri nim tata' Gamaliel che ri ki pixab' ri qa mam ojer. Amaq'el ronojel q'ij xintij nu chuq'ab' chupatänixik ri Dios, jas ri käb'an alaq, onojel alaq kämik.
3 Então Paulo disse: “Sou judeu, nascido em Tarso, cidade da Cilícia. Fui criado aqui em Jerusalém e educado por Gamaliel. Como aluno dele, fui instruído rigorosamente em nossas leis e nos costumes judaicos. Tornei-me muito zeloso de honrar a Deus em tudo que fazia, como vocês são hoje.
4 Nab'e kanoq ri in xinb'an na k'äx chke konojel ri e kojoninaq che ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, xintzukuj k'u ki kämisaxik. Xeinchap achijab', ixoqib', xeinkoj k'u pa che'.
4 E fui ao encalço dos seguidores do Caminho, perseguindo alguns até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na prisão.
5 Ri ki nimal sacerdotes xuquje' konojel ri ki nimaqil ri winaq kekowinik käkiq'alajisaj chi are ri qas tzij. Ri e are' xkiya b'i jujun taq wuj chwe, tz'ib'am wa' chke ri qachalal aj Israel ri e k'o pa ri tinimit Damasco. Xaq je ri' xine' pa Damasco che ki tzukuxik ri kojonelab' rech keinchapo, keink'am loq waral pa Jerusalén, chuk'äjisaxik ki wäch, —xcha ri tat Pablo chke.
5 O sumo sacerdote e todo o conselho dos líderes do povo podem confirmar isso. Recebi deles cartas para nossos irmãos judeus em Damasco que me autorizavam a trazer os seguidores do Caminho de lá para Jerusalém, em cadeias, para serem castigados.
6 B'enam k'u we pa ri b'e, opanem kinb'an pa ri tinimit Damasco, qas pa ri nik'iaj q'ij, xaq te'talik k'ut xtunun jun nimalaj saqil chwij ri xpe chikaj.
6 “Quando me aproximava de Damasco, por volta do meio-dia, de repente uma luz muito intensa brilhou ao meu redor.
7 Xintzaq pulew, te k'u ri' xinto k'o Jun ri xch'aw loq chikaj ri xub'ij chwe: “Saulo, Saulo, ¿jas che kab'an we nimalaj k'äx ri' chwe?” —xcha'.
7 Caí no chão e ouvi uma voz que me disse: ‘Saulo, Saulo, por que você me persegue?’.
8 Ri in k'ut xinb'ij che: “¿Jachin ri lal, Tat?” —xincha che. Ri Are' xub'ij chwe: “In ri' ri Jesús aj Nazaret. Ri k'äx ri tajin kab'ano, are chwe In tajin kab'an wi wa',” —xcha'.
8 “‘Quem és tu, Senhor?’, perguntei. “E a voz respondeu: ‘Sou Jesus, o nazareno,
9 Ri e k'o wuk' xkil ri saqil, sib'alaj k'u xkixej kib'. Man xkita tä k'u ru ch'ab'al ri Jun ri tajin käch'aw wuk'.
9 Os que me acompanhavam viram a luz, mas não entenderam a voz daquele que falava comigo.
10 Ri in k'ut xinb'ij: “Tat, ¿jas kaj la chi kinb'ano?” —xincha che. Xub'ij k'u ri Qajaw Jesús chwe: “Chatwalijoq, chataqej ri a b'e pa ri tinimit Damasco. Chila' k'ut käb'ix wi na chawe jas ri rajwaxik kab'ano,” —xcha chwe.
10 “Então perguntei: ‘Que devo fazer, Senhor?’. “E o Senhor me disse: ‘Levante-se e entre em Damasco, onde lhe dirão tudo que você deve fazer’.
11 Man xinkowin tä k'ut xinka'yik rumal ri saqil, ri sib'alaj käjuluwik. Rumal ri' xa xinyuqex b'i che ri nu q'ab' kumal ri wachi'l, xinkik'am b'i pa Damasco, —kächa'.
11 “A luz intensa havia me deixado cego, e meus companheiros tiveram de levar-me pela mão a Damasco.
12 K'o k'u jun tata' chila', Ananías u b'i'. Ri are' sib'alaj käkojon che ri Dios, kunimaj k'u ru Pixab' ri Moisés. Konojel ri winaq aj Israel ri e k'o chila' pa Damasco käkib'ij chi sib'alaj utz we tata' ri'.
12 Vivia ali Ananias, um homem devoto, dedicado à lei e muito respeitado por todos os judeus da cidade.
13 We tata' ri' xopan che nu ch'ab'exik, xub'ij k'u chwe: “Wachalal Saulo, chka'y chi na la jumul chik,” —xcha chwe. Chanim k'ut xutzir ri nu waq'äch, xinkowinik xinka'yik, xinwil k'u ri tata'.
13 Ele veio, colocou-se ao meu lado e disse: ‘Irmão Saulo, volte a enxergar’. E, naquele mesmo instante, pude vê-lo.
14 Xub'ij k'u ri tata' chwe: “Cha'tal la rumal ri ki Dios ri qa mam ojer rech ketamaj la jas ru rayinik, xuquje' rech ketamaj la u wäch ri Jikomalaj Patänil re ri Dios, xuquje' rech käta la ri qas u ch'ab'al ri Are'.
14 “Então ele disse: ‘O Deus de nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele e para ver o Justo e ouvi-lo falar.
15 Kok k'u na la che q'alajisal re ri Are' chkiwäch ri winaq, kätzijoj na la ronojel ri tom la, xuquje' ri ilom la.
15 Você será testemunha dele, dizendo a todos o que viu e ouviu.
16 ¿Jas ta ne ri keyej na la? ¡Jo' b'a'! Walij la, chb'an qasna' la, ku'b'a k'ux la chrij ri Qajaw Jesús, ta' la toq'ob' che rech käsachtaj ri mak la, kub'an k'u ch'ajch'oj ri anima' la,” —xcha chwe, —xcha ri apóstol Pablo.
16 O que está esperando? Levante-se e seja batizado! Fique limpo de seus pecados invocando o nome do Senhor’.
17 Ri tat Pablo xutaqej tzijonem, kub'ij: Aretaq xintzelej loq pa we tinimit Jerusalén, xine' k'u pa ri nimalaj rachoch Dios. Tajin kinb'an orar chila', k'o k'u ri xuk'ut ri Dios chnuwäch.
17 “Depois que voltei a Jerusalém, estava orando no templo e tive uma visão,
18 Xinwil ri Qajaw Jesús, xub'ij k'u chwe: “Chakowij, chatel b'i chanim waral pa Jerusalén, rumal chi ri winaq ri e k'o waral man käkikoj tä na ri kab'ij chwij in,” —xcha chwe.
18 na qual o Senhor me dizia: ‘Depressa! Saia de Jerusalém, pois o povo daqui não aceitará seu testemunho a meu respeito’.
19 Ri in k'ut xinb'ij che: “Qajaw, ri e are' ketam chi nab'e kanoq ri in xine' pa taq ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel, xeinchap konojel ri kekojon che la, xeinkoj pa che', xuquje' xeinch'ayo.
19 “E eu respondi: ‘Senhor, sem dúvida eles sabem que em cada sinagoga eu prendia e açoitava aqueles que criam em ti.
20 Aretaq k'ut tajin käkikämisaj ri tat Esteban ri patänil e la, ri käq'alajisan chij la, ri in, in k'o kuk'. Sib'alaj utz k'ut xinwilo chi käkämisaxik, xinchajij k'u ri ki q'u' ri tajin kekämisan che,” —xincha che.
20 E quando Estêvão, tua testemunha, foi morto, eu estava inteiramente de acordo. Fiquei ali e guardei os mantos que eles tiraram quando foram apedrejá-lo’.
21 Ri Qajaw Jesús xub'ij chwe: “Jat, rumal chi rajwaxik katintaq b'i naj kuk' ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj,” —xcha ri Are' chwe, —xcha ri tat Pablo chke ri winaq.
21 “Mas o Senhor me disse: ‘Vá, pois eu o enviarei para longe, para os gentios’”.
22 Xuwi chi k'u wa' we tzij ri' xkita ri winaq chuchi' ri tat Pablo, xkichap k'u u raqik ki chi', xkib'ij: ¡Chkämisax we achi ri'! ¡Man ya'tal tä che chi käk'asi na! —xecha ri winaq.
22 A multidão ouviu Paulo até ele dizer essa palavra. Então começaram a gritar: “Fora com esse sujeito! Ele não merece viver!”.
23 Xkitaqej k'u u raqik ki chi', xkiroqij ri ki q'u' cho ri ulew, xkijopij ulew chikaj. (Je' xqa'no chuk'utik chi sib'alaj nim ri koyowal, man käqaj tä k'u chkiwäch ri tajin kub'ij ri tat Pablo.)
23 Gritavam, arrancavam seus mantos e jogavam poeira para o alto.
24 Ri tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados xuya taqanik chi koksax ri tat Pablo pa ri ja ri e jeqel wi ri soldados, xuquje' xuya taqanik chi ko käch'ayik, te k'u ri' käk'ot u chi' rech kub'ij jas che ri winaq käkiraq ki chi' chrij.
24 O comandante trouxe Paulo para dentro e ordenou que ele fosse açoitado e interrogado a fim de descobrir por que a multidão tinha ficado tão furiosa.
25 Aretaq k'ut yutum chik ri are' rech käkich'ayo, xub'ij ri tat Pablo che ri ki nimal soldados ri tak'al chila' che kilik: ¿A ya'tal chech alaq käch'ay alaq jun achi ri jun kuk' ri winaq aj Roma we ta mat q'atom tzij puwi' nab'e? —xcha che.
25 Quando amarravam Paulo para açoitá-lo, ele disse ao oficial que estava ali: “A lei permite açoitar um cidadão romano sem que ele tenha sido julgado?”.
26 Aretaq ri tata' ri' xuta ri xub'ij ri tat Pablo, xe'k, xub'ij che ri tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados: ¿Jas ta k'u lo ri tajin käb'an la che we achi ri'? Ri are' are jun kuk' ri winaq aj Roma, —xcha che.
26 Ao ouvir isso, o oficial foi ao comandante e perguntou: “O que o senhor está fazendo? Este homem é cidadão romano!”.
27 Ri tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados xe' ruk' ri tat Pablo, xuta' che, xub'ij: ¿A qas tzij chi at jun kuk' ri winaq aj Roma? —xcha che.
27 O comandante perguntou a Paulo: “Diga-me, você é cidadão romano?”. Ele respondeu: “Sim, eu sou”.
28 Ri nim taqanel xub'ij che ri tat Pablo: Ri in xintoj nimalaj puaq rech kinok che jun chke ri winaq aj Roma, —xcha che.
28 “Eu também”, disse o comandante. “E paguei caro por minha cidadania!” Paulo respondeu: “Mas eu sou cidadão de nascimento”.
29 Chanim ri soldados ri xa jub'iq' man xkich'ay ri tat Pablo xeb'el ruk', xkiya kanoq. Are k'u ri nim tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados, aretaq xretamaj chi ri tat Pablo are jun kuk' ri winaq aj Roma, sib'alaj xuxej rib' chi xtaqan chuyutik rech käch'ayik.
29 Quando os soldados que estavam prestes a interrogar Paulo ouviram que ele era cidadão romano, retiraram-se de imediato. Até mesmo o comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano, pois tinha mandado amarrá-lo.
30 Ri tata' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados xraj xretamaj jas ri qas u mak ri tat Pablo ri tajin käkib'ij ri winaq aj Israel chrij. Xaq je ri' chukab' q'ij xresaj ri ximib'al re ch'ich' che ri tat Pablo, te k'u ri' xtaqan che ki mulixik ri ki nimaqil ri sacerdotes aj Israel, xuquje' konojel ri ki nimaqil ri winaq. Xresaj k'u loq ri tat Pablo, xutak'ab'a chkiwäch.
30 No dia seguinte, o comandante ordenou que os principais sacerdotes se reunissem com o conselho dos líderes do povo. Queria descobrir exatamente qual era o problema, por isso soltou Paulo e mandou que o trouxessem diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.