Atos 21
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Aretaq xeqaya kan ri qachalal, xujok pa ri barco, jikom xuje' pa Cos. Chukab' q'ij chik xujq'ax pa Rodas, te k'u ri' xuje' pa ri tinimit Pátara.
1 Nós nos despedimos deles e fomos embora, navegando diretamente para a ilha de Cós. No dia seguinte paramos no porto de Rodes e dali continuamos até a cidade de Pátara,
2 Xqariq k'u jun barco pa Pátara ri ke' pa Fenicia, xujok k'u chupam, xqataqej k'u ri qa b'e.
2 onde encontramos um navio que ia para a Fenícia. Então embarcamos nele e seguimos viagem.
3 Aretaq xujq'ax pa ri mar, xqil apan ri Chipre, xqaya k'u kan pa ri qa mox, xqataqej ri qa b'e, xujopan pa Siria. Xujok'ow k'u na pa ri tinimit Tiro rumal chi ri barco xuya na kan eqa'n chila'.
3 Quando já podíamos ver a ilha de Chipre, navegamos ao sul daquela ilha e seguimos em direção à província da Síria. Chegamos à cidade de Tiro, onde desembarcamos, pois o navio precisava ser descarregado.
4 Xeqariq jujun kojonelab' chila', xa je ri' xujkanaj kan wuqub' q'ij kuk'. K'o k'u ri xq'alajisax chkiwäch ri kojonelab' rumal ri Loq'alaj Espíritu rech käkib'ij che ri tat Pablo chi me' pa ri tinimit Jerusalén.
4 Naquela cidade encontramos alguns cristãos e ficamos com eles uma semana. Então, avisados pelo Espírito Santo, eles disseram a Paulo que não fosse para Jerusalém.
5 Aretaq xtz'aqat ri wuqub' q'ij kuk' ri kojonelab', xujel b'i pa ri tinimit Tiro. Konojel ri kojonelab', ri achijab' kachi'l ri kixoqil, xuquje' ri kalk'ual xuje'kijacha kanoq. Aretaq xujopan chi' ri mar xujxuki'k, xqa'n orar.
5 Mas, quando chegou o dia de irmos embora, nós continuamos a nossa viagem. Aí aqueles irmãos, com as esposas e filhos, nos acompanharam até fora da cidade; e todos nós nos ajoelhamos ali na praia e oramos.
6 Te k'u ri' xqajach qib'. Xeqach'ab'ej kan ri qachalal, te ri' xujok pa ri barco, are k'u ri e are' xetzelej kan cho kachoch.
6 Depois de nos despedirmos, embarcamos no navio, e eles voltaram para casa.
7 Ri uj xqataqej ri qa b'e pa ri mar, qelik loq pa ri tinimit Tiro, xujopan pa ri tinimit Tolemaida. Xqayala rutzil ki wäch ri qachalal ri e k'o chila', xujkanaj k'u na jun q'ij kuk'.
7 Seguimos viagem, navegando da cidade de Tiro para Ptolemaida. Ali encontramos e cumprimentamos os irmãos e passamos um dia com eles.
8 Chukab' q'ij chik xujel b'i pa Tolemaida, ri tat Pablo xuquje' ri uj, ri uj rachi'l, xuje' pa ri tinimit Cesarea. Chila' k'ut xuje' cho rachoch ri tat Felipe, tzijol re ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio. Ri are' k'ut are jun chke ri wuqub' diáconos ri xecha' nab'e pa Jerusalén.
8 No dia seguinte partimos e chegamos à cidade de Cesareia. Ali fomos para a casa do evangelista Filipe e ficamos com ele. Filipe era um dos sete homens que haviam sido escolhidos em Jerusalém.
9 Ri tat Felipe, e k'o kiejeb' u mia'l ri man e k'ulan taj. We alitomab' ri' tajin käkiq'alajisaj ri tzij ri yo'm chke rumal ri Dios.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Ya xke' kieb' oxib' q'ij ri uj k'o chila', aretaq xopan jun q'alajisal re ru Loq' Pixab' ri Dios ri petinaq pa Judea, Agabo u b'i'.
10 Alguns dias depois da nossa chegada, um profeta chamado Ágabo veio da região da Judeia.
11 Ri are' xopan che qa ch'ab'exik, xuk'am k'u ru pas ri tat Pablo, xuxim ri raqan xuquje' ru q'ab' chb'il rib', xub'ij: Ri Loq'alaj Espíritu kub'ij chi aretaq kopan ri ajchaq'el we pas ri' pa ri tinimit Jerusalén, je wa' käka'n na ri winaq aj Israel chuyutik. Te ri' käkijach na pa ki q'ab' ri nik'iaj winaq chik, ri man e aj Israel taj, —xcha ri tat Agabo.
11 Ele chegou perto de nós, pegou o cinto de Paulo, amarrou os próprios pés e as próprias mãos e disse: — O Espírito Santo diz isto: em Jerusalém o dono deste cinto será amarrado assim pelos judeus e será entregue nas mãos dos não judeus.
12 Aretaq xqata wa' we tzij ri', ri uj xuquje' ri winaq aj Cesarea ri e k'o quk' xqab'ochi'j ri tat Pablo chi man ke' tä ri' pa Jerusalén.
12 Quando ouvimos isso, nós e os irmãos de Cesareia pedimos com insistência a Paulo que não fosse para Jerusalém.
13 Are k'u ri tat Pablo xch'awik, xub'ij chqe: ¿Jas che koq' alaq, käya alaq nimalaj b'is che ri wanima'? Ri in nu yo'm wib', man xuwi taj chi kinyutik, xane xuquje' chi kinkämisax chila' pa ri tinimit Jerusalén rumal rech ri Qajaw Jesús, —xcha chke.
13 Mas ele respondeu: — Por que vocês choram assim e me deixam tão triste? Eu estou pronto não somente para ser amarrado, mas até para morrer em Jerusalém pela causa do Senhor Jesus.
14 Rumal k'u chi man xujkowin taj xqaq'atej, xaq xqaya kan chi je ri', xqab'ij k'ut: ¡Chub'ana b'a' ru rayinik ri Dios puwi' la! —xujcha che.
14 E não conseguimos convencê-lo a não ir. Então desistimos e dissemos: — Que seja feita a vontade do Senhor!
15 Ok'owinaq k'u kieb' oxib' q'ij, xqa'n k'u u b'anik ri jastaq qe. Te k'u ri' xuje' pa ri tinimit Jerusalén.
15 Depois de passarmos alguns dias ali, juntamos as nossas coisas e fomos para Jerusalém.
16 Xujkachi'laj k'u b'i jujun kojonelab' aj Cesarea. Jun chke ri kojonelab' are jun tata' aj Chipre, Mnasón u b'i'. Tzojer loq we tata' ri' are kojonel. Ruk' k'u ri are' qa chomam kujkanaj wi kanoq.
16 Alguns irmãos da cidade de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa onde íamos ficar hospedados. O dono da casa era Menasom, natural da ilha de Chipre. Fazia muito tempo que ele era cristão.
17 Aretaq xujopan pa ri tinimit Jerusalén, xujkik'ulaj ri qachalal, sib'alaj xekikot quk'.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos receberam com muita alegria.
18 Chukab' q'ij xe' ri tat Pablo quk', xuje' k'u chuch'ab'exik ri tat Jacobo. Ki mulim k'u kib' konojel ri k'amal taq ki b'e ri qachalal kojonelab' chila'.
18 No dia seguinte Paulo foi conosco até a casa de Tiago para se encontrar com ele. E todos os presbíteros da igreja estavam presentes ali.
19 Ri tat Pablo xuya rutzil ki wäch konojel, te k'u ri' xutzijoj na ronojel jas ru b'anom ri Dios chkixol ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj rumal ri chak ru b'anom kuk'.
19 Então Paulo os cumprimentou e deu um relatório completo de tudo o que Deus tinha feito por meio dele entre os não judeus.
20 Aretaq ri e are' xkita ri xub'ij, xkiya u q'ij ri Dios. Xkib'ij k'u che ri tat Pablo: Je', qachalal. Pune ta ne je ri', e k'ia mil winaq aj Israel ri e kojoninaq. Ri e are' k'ut käkib'ij chi tzrajwaxik wi käqataqej u b'anik ri kub'ij ru Pixab' ri Moisés, —kecha'.
20 Depois de o ouvirem, todos eles deram graças a Deus e disseram a Paulo: — Veja bem, irmão! Há milhares de judeus que se tornaram cristãos e todos eles são fiéis à
21 B'im k'u chke we winaq ri' chi ri lal tajin ketijoj la konojel ri winaq aj Israel ri e k'o chkixol ri nik'iaj winaq chik chi ya man rajwaxik tä chik keniman che ri xtaqan wi ri qa mam Moisés. Xuquje' käkib'ij chi käb'ij la chke chi man rajwaxik taj kok ri retal ri ojer trato che ri ki cuerpo ri ki k'ojol, xuquje' chi man rajwaxik tä käka'no jas ri uj naq'atal wi.
21 Eles ouviram dizer que você ensina os judeus que moram em outros países a abandonarem a Lei, dizendo a eles que não circuncidem os seus filhos, nem respeitem os costumes dos judeus.
22 ¿Jas ta k'u lo käqa'no? Käkimulij k'u na kib' ri winaq aretaq käkito chi lal ulinaq.
22 O que vamos fazer? Com certeza eles já ouviram dizer que você chegou.
23 Are utz na we käb'an la ri käqab'ij che la: E k'o quk' uj kiejeb' achijab' ri käka'n na jas ri xkichi'j u b'anik cho ri Dios.
23 Portanto, faça o que vamos dizer: estão aqui entre nós quatro homens que têm de cumprir uma promessa a Deus.
24 Chek'ama b'i la we achijab' ri' uk' la, aretaq käkesaj ri äwas chkij ri e are', b'ana la ri e la junam kuk'. Chya la ri puaq ri rajwaxik chke rech kekowinik käkisokaj na ri ki wi'. Je ri' konojel käkil na chi man qas tzij tä ri' ri käb'ix chij la, xane ri lal xuquje' känimaj la ri kub'ij ru Pixab' ri Moisés.
24 Então vá, tome parte com eles na cerimônia de purificação e pague a despesa para que eles possam rapar a cabeça . Assim todos saberão que não é verdade o que se diz de você. Pelo contrário, vão ficar sabendo que, de fato, você vive de acordo com a Lei de Moisés.
25 Are k'u ri winaq ri man e aj Israel taj ri e kojoninaq, k'o wuj qa tz'ib'am b'i chke, qa b'im b'ik chi man keb'ok tä il, xane xaq xuwi rajwaxik chi man käkitij tä ri ti'j ri yo'm chkiwäch taq tiox ri xa e b'anom kumal winaq, chi man käkitij tä kik', chi man käkitij tä ri ki ti'jol awaj ri e jitz'am che ki kämisaxik, xuquje' chi man käka'n tä ke jas ri käka'n ri tz'i' ri xaq käkiriq kib', man k'o tä ki pixab', —xecha che ri tat Pablo.
25 Mas, quanto aos não judeus que se tornaram cristãos, nós já mandamos uma carta a eles, dizendo o seguinte: “Não comam carne de animais que foram oferecidos em sacrifício aos ídolos, nem sangue, nem carne de nenhum animal que tenha sido estrangulado. E também não pratiquem imoralidade sexual.”
26 Xpe k'u ri tat Pablo, xeuk'am b'i ri kiejeb' achijab' ruk'. Chukab' q'ij xresaj ri äwas chrij junam kuk', te k'u ri' xok pa ri nimalaj rachoch Dios chub'ixik chke janipa' q'ij kraj na che resaxik ri äwas chkij, aretaq chkijujunal käkiya ri rajwaxik käsipax cho ri Dios.
26 Então Paulo falou com os quatro homens e, no dia seguinte, tomou parte com eles na cerimônia de purificação. Depois entrou na área do Templo para avisar quando iam terminar os dias da purificação, isto é, a ocasião em que cada um dos quatro homens deveria oferecer o seu sacrifício.
27 Aretaq k'ut xa jub'iq' kraj chi kätz'aqat ri wuqub' q'ij, e k'o jujun winaq aj Israel ri e petinaq pa Asia ri xkil ri tat Pablo k'o pa ri nimalaj rachoch Dios. Xekimulij ri winaq, xkisach ki k'ux, xaq jun xkiyo' xeb'e' chrij ri are'.
27 Quando os sete dias da purificação estavam para acabar, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo na área do Templo . Então atiçaram a multidão, agarraram Paulo
28 Xkiraq ki chi', xkib'ij: ¡Tata'ib' aj Israel! ¡Chujto' alaq! Are achi wa' ri käb'in pa konojel taq ri tinimit. Kuya tijonik chke ri winaq, kub'ij ri man utz taj chkij ri qa winaqil, chrij ru Pixab' ri Moisés, xuquje' chrij we loq'alaj ja ri'. E u k'amom k'u b'i jujun winaq aj Grecia ri man e qa winaqil taj pa ri nimalaj rachoch Dios, u b'anom ri äwas u b'anik pa we loq'alaj k'olib'al ri', —xecha'.
28 e começaram a gritar: — Israelitas, nos ajudem! Este é o homem que vai pelo mundo inteiro falando a todas as pessoas e dizendo mentiras contra o povo de Israel, a
29 Je' xkib'ij wa' rumal chi kilom ri tat Pablo k'o pa ri tinimit Jerusalén, rachi'l ri tat Trófimo aj Éfeso. Xkichomaj k'ut chi xuk'am b'i ri are' pa ri nimalaj rachoch Dios.
29 Eles disseram isso porque tinham visto Trófimo, que era de Éfeso, na cidade com Paulo. E pensavam que Paulo o havia levado para dentro da área do Templo.
30 Konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén xeb'el ch'uj. Aninaq xkimulij kib', xkichap ri tat Pablo, xkicharchatej loq chupam ri nimalaj rachoch Dios, xekitz'apij k'u kan ri porta.
30 A confusão se espalhou por toda a cidade, e o povo veio correndo de todos os lados. Eles agarraram Paulo, e o arrastaram para fora da área do Templo, e fecharam os portões.
31 Tajin käkitzukuj jas käka'no chukämisaxik aretaq xyi' u b'ixik che ri tata', ri ki nimal ri soldados aj Roma, chi konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén tajin keb'el ch'uj, sachinaq k'u ki k'ux.
31 Quando a multidão já ia matar Paulo, o comandante das tropas romanas recebeu a notícia de que toda a cidade de Jerusalém estava em revolta.
32 Ri nim taqanel ri' xeumulij jujun u soldados, xuquje' jujun chke ri ki nimal taq ri soldados, sib'alaj aninaq xeb'e' jela' jawije' e k'o wi ri winaq. Aretaq ri winaq xkil ri nim taqanel e rachi'l ru soldados, xkitanab'a' u ch'ayik ri tat Pablo.
32 Então reuniu depressa alguns oficiais e soldados e correu para o meio do povo. Quando a multidão viu o comandante e os soldados, parou logo de bater em Paulo.
33 Xpe k'u ri tata' ri' ri kätaqan pa ki wi' ri soldados, xe'k, xuchap ri tat Pablo. Te k'u ri' xtaqan chuyutik ruk' kieb' ximib'al re ch'ich'. Xuta' k'u chke ri winaq jachin ri tat Pablo, xuquje' jas ru mak.
33 Aí o comandante chegou perto de Paulo, prendeu-o e mandou amarrá-lo com duas correntes. Depois perguntou: — Quem é este homem? O que foi que ele fez?
34 Are k'u ri winaq käkiraq ki chi', jun wi ri käkib'ij ri nik'iaj, jun chi wi ri käkib'ij ri nik'iaj chik. Ri tata' man xkowin tä chuch'ob'ik jas ri xk'ulmatajik rumal chi ri winaq xaq käkiraq ki chi'. Je ri' xtaqan chuk'amik b'i ri tat Pablo pa ri ja ri e jeqel wi ri soldados.
34 Mas na multidão uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. A desordem era tão grande, que o comandante não pôde descobrir o que havia acontecido. Então mandou que os soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza .
35 Aretaq xeopan cho ri gradas rech ri ja, ri soldados ri ki k'amom b'i ri tat Pablo xajwataj na xkitelej, xkipaqab'a', rumal chi konojel ri winaq sib'alaj kech'ikimij kib'.
35 Quando chegaram perto da escada, os soldados tiveram de carregar Paulo por causa da violência da multidão
36 Konojel k'u ri winaq ri e teren chkij käkiraq ki chi', käkib'ij: ¡Chkämisaxoq! —kecha'.
36 que vinha atrás, gritando: — Mata! Mata!
37 Aretaq tajin käk'am b'i ri tat Pablo chupam ri ja ri e jeqel wi ri soldados, ri are' xuta' che ri tata' ri kätaqan pa ki wi', xub'ij che: ¿A kuya' kintzijon jun rat uk' la? —xcha che.
37 Quando iam levar Paulo para dentro da fortaleza, ele disse ao comandante: — Me dê licença para falar uma coisa com o senhor. O comandante perguntou: — Você sabe falar
38 ¿A mat at ri' ri jun achi aj Egipto, ri xke' kieb' oxib' q'ij wa' xuyak rib' chrij ri q'atb'al tzij, te k'u ri' xeumulij kiejeb' mil achijab' kämisanelab', xeuk'am k'u b'i pa ri juyub' ri kätz'inowik? —xcha che.
38 Por acaso você é aquele egípcio que algum tempo atrás começou uma revolução e levou quatro mil terroristas armados para o deserto?
39 Xub'ij k'u ri tat Pablo che: Ri in, in jun chke ri winaq aj Israel, xil k'u nu wäch pa Tarso, jun tinimit wa' re Cilicia ri nim u b'anik. Jela' k'ut kinel wi. Kinta' jun toq'ob' che la chi käya la chwe chi keinch'ab'ej ri winaq, —xcha ri tat Pablo che.
39 Paulo respondeu: — Eu sou judeu, nascido em Tarso, cidade muito importante da região da Cilícia. Por favor, me deixe falar com o povo.
40 Ri tata' xuya' che chi käch'awik. Ri tat Pablo xtak'i puwi' taq ri gradas, xuyak ru q'ab' chkiwäch ri winaq chub'ixik chke chi mech'aw chik. Aretaq xetäni ri winaq, ri tat Pablo xeuch'ab'ej pa ri ch'ab'al hebreo, xub'ij:
40 Então o comandante deixou. Paulo ficou de pé na escadaria e fez um sinal com a mão para o povo, pedindo silêncio. Quando todos ficaram calados, Paulo começou a falar em hebraico . Ele disse:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.