Atos 1
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVI
1 Loq'alaj tat Teófilo: Pa ri nab'e nu wuj ri xintz'ib'aj che la, xintzijon chrij ronojel ri xub'an ri Jesús, xuquje' chrij ronojel ri xuk'ut kanoq chkiwäch ri winaq aretaq xuchaplej u patänixik ri Dios waral chqaxol.
1 Em meu livro anterior, Teófilo, escrevi a respeito de tudo o que Jesus começou a fazer e a ensinar,
2 Pa ri nab'e nu wuj xintzijon chrij nimalaj ronojel ri xub'an ri Are' k'ä xk'am na b'i chikaj. Aretaq mäja' ke' chikaj, xuya taqanik, xeupixb'aj kan ri apóstoles ri xeucha'. Rumal ri Loq'alaj Espíritu ri k'o ruk', xub'ij kan chke jas ri rajwaxik käka'no.
2 até o dia em que foi elevado ao céu, depois de ter dado instruções por meio do Espírito Santo aos apóstolos que havia escolhido.
3 Xuriq k'äx ri Jesús, xkämisaxik, te k'u ri' xuk'ut rib' chkiwäch ri apóstoles chwinaqil rech q'alaj chi k'astajinaq chik chkixol ri käminaqib'. K'ia ri xub'an chkiwäch rech käkikojo chi qas tzij k'asal chik ri Are'. Kawinaq q'ij ri' xuk'ut na rib' chkiwäch amaq'el. Xuquje' xtzijon kuk' chrij ri kub'an na ri Dios aretaq kätaqan pa ki wi' ri winaq.
3 Depois do seu sofrimento, Jesus apresentou-se a eles e deu-lhes muitas provas indiscutíveis de que estava vivo. Apareceu-lhes por um período de quarenta dias falando-lhes acerca do Reino de Deus.
4 Aretaq ri Jesús k'ä k'o kuk' ri apóstoles, xub'ij chke chi meb'el b'ik pa ri tinimit Jerusalén chanim, xane chi keye'nik. Je wa' xub'ij: Chiweyej na chi käyataj chiwe ri b'im loq rumal ri nu Tat, jas ri xinb'ij chiwe, —xcha chke.
4 Certa ocasião, enquanto comia com eles, deu-lhes esta ordem: "Não saiam de Jerusalém, mas esperem pela promessa de meu Pai, da qual lhes falei.
5 Qas tzij, ri tat Juan xub'an ki qasna' ri winaq ruk' ja', are k'u ri ix xa pa kieb' oxib' q'ij käb'an na i qasna' ruk' ri Loq'alaj Espíritu, —xcha chke.
5 Pois João batizou com água, mas dentro de poucos dias vocês serão batizados com o Espírito Santo".
6 Are k'u ri apóstoles ki mulim kib' ruk' ri Jesús, xkita' k'u che ri Are', xkib'ij: Qajaw, ¿a mat xopan ri q'ij ri käya la chke ri qa winaqil chi ketaqan chi na jumul puwi' ri qa tinimit Israel rech man käkitaqej tä taqanik ri nik'iaj winaq chik pa qa wi'? —xecha che.
6 Então os que estavam reunidos lhe perguntaram: "Senhor, é neste tempo que vais restaurar o reino a Israel? "
7 Xch'aw k'u ri Jesús, xub'ij chke: Ri q'ij, ri ajilab'al, man ya'tal tä chiwe ix chi kiwetamaj, xane xaq xuwi pu q'ab' ri qa Tat k'o wi ronojel wa'.
7 Ele lhes respondeu: "Não lhes compete saber os tempos ou as datas que o Pai estabeleceu pela sua própria autoridade.
8 Aretaq k'ut käpe ri Loq'alaj Espíritu pi wi', käk'oji na i chuq'ab'. Te k'u ri' kixe'k, kitzijoj na jas ri i wilom chi xinb'an che ki to'ik ri winaq, jas ri xink'ulmaj aretaq xinkämisaxik, xuquje' aretaq xink'astaj chkixol ri käminaqib'. Ronojel wa' kitzijoj na pa Jerusalén, pa taq konojel ri tinimit re Judea, re Samaria, xuquje' k'ä pa taq ri ki tinimit ri winaq ri sib'alaj naj e k'o wi cho ruwächulew, —xcha chke.
8 Mas receberão poder quando o Espírito Santo descer sobre vocês, e serão minhas testemunhas em Jerusalém, em toda a Judéia e Samaria, e até os confins da terra".
9 Aretaq ri Jesús xto'taj chub'ixik wa' we tzij ri' chke ri apóstoles, xyak b'i chikaj chkiwäch. Ri e are' tajin keka'y che aretaq xpaqi chikaj, xch'uqtaj k'u rumal jun sutz', man xekowin tä chik xkilo.
9 Tendo dito isso, foi elevado às alturas enquanto eles olhavam, e uma nuvem o encobriu da vista deles.
10 Ri e are' tajin keka'y chikaj che ri Jesús, xaq k'u te'talik xkik'ut kib' kieb' achijab' pa ki xkut ri sib'alaj saq ri katz'iaq.
10 E eles ficaram com os olhos fixos no céu enquanto ele subia. De repente surgiram diante deles dois homens vestidos de branco,
11 We achijab' ri' xech'awik, xkib'ij chke ri apóstoles: Tata'ib', alaq ri' ri aj Galilea, ¿jas che xaq k'o alaq chi', tajin käka'y alaq chikaj? —kecha chke. We Jesús ri' ri xyak b'i chxol alaq, xpaqi chikaj, käpe chi na ri Are' jumul chik. Je k'u wa' ru petik jas ri xub'ano, xe' chikaj, —xecha ri achijab' chke ri apóstoles.
11 que lhes disseram: "Galileus, por que vocês estão olhando para o céu? Este mesmo Jesus, que dentre vocês foi elevado ao céu, voltará da mesma forma como o viram subir".
12 Te k'u ri' xeqaj loq ri apóstoles cho ri juyub' ri xek'oji wi, ri käb'ix Ujuyub'al Olivos che. Xetzelejik, xeb'e' pa ri tinimit Jerusalén. Naqaj k'o wi ri juyub' ri' che ri Jerusalén, man naj tä k'u ri käb'inib'axik, xuwi ri ya'talik chi käb'in jun pa ri q'ij re uxlanem (kraj are jun kilómetro wa').
12 Então eles voltaram para Jerusalém, vindo do monte chamado das Oliveiras, que fica perto da cidade, cerca de um quilômetro.
13 Aretaq xeopan pa ri tinimit, xepaqi pa ru kawiq ja re ri ja ri e jeqel wi. Ri e k'olik e are' ri tat Pedro, ri tat Jacobo, ri tat Juan, ri tat Andrés, ri tat Felipe, ri tat Tomás, ri tat Bartolomé, ri tat Mateo, ri tat Jacobo u k'ojol ri tat Alfeo, ri tat Simón ri käb'ix “U Nimal Tinimit” che, rachi'l ri tat Judas, rachalal ri tat Jacobo.
13 Quando chegaram, subiram ao aposento onde estavam hospedados. Achavam-se presentes Pedro, João, Tiago e André; Filipe, Tomé, Bartolomeu e Mateus; Tiago, filho de Alfeu, Simão, o zelote, e Judas, filho de Tiago.
14 Konojel wa' we apóstoles ri' junam ri ki chomanik xkimulij kib' amaq'el rech käka'n orar junam kuk' jujun ixoqib' kojonelab', kachi'l ri nan María ru nan ri Jesús, xuquje' taq ri rachalal.
14 Todos eles se reuniam sempre em oração, com as mulheres, inclusive Maria, a mãe de Jesus, e com os irmãos de Jesus.
15 Pa taq ri q'ij ri' ki mulim kib' ri kojonelab'. Kraj e are' jun ciento ruk' juwinaq ri' ri ki mulim kib'. Xwalij k'u ri tat Pedro, xtak'i chkiwäch ri qachalal che ki ch'ab'exik, xub'ij chke:
15 Naqueles dias Pedro levantou-se entre os irmãos, um grupo de cerca de cento e vinte pessoas,
16 Qachalal, tzrajwaxik wi chi käb'antajik jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, ri xub'ij loq ri Loq'alaj Espíritu chuchi' ri qa mam David ojer, —kächa'. Ri qa mam David xch'aw chrij ri Judas ri xk'amow ki b'e ri jumulaj winaq ri xechapow ri Qajaw Jesús.
16 e disse: "Irmãos, era necessário que se cumprisse a Escritura que o Espírito Santo predisse por boca de Davi, a respeito de Judas, que serviu de guia aos que prenderam Jesus.
17 Ri Judas jun ri are' chqaxol nab'e, xyi' che chi kächakun junam quk'.
17 Ele foi contado como um dos nossos e teve participação neste ministério".
18 Are k'u ri are' xuloq' jun rulew ruk' ri puaq, ri tojb'al re ri etzelal ri xub'ano. Ch'ikilik xqajik, xtzaq pulew, xraq'atin ru pam, xel loq juntir ri rixko'l, —kächa'.
18 ( Com a recompensa que recebeu pelo seu pecado, Judas comprou um campo. Ali caiu de cabeça, seu corpo partiu-se ao meio, e as suas vísceras se derramaram.
19 Xel k'u u tzijol wa' ri xuk'ulmaj ri Judas chkixol konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén. Xa je ri' ri winaq xkikoj ri tzij Acéldama che ru b'i' ri ulew ri'. Ri tzij ri' pa ri ki ch'ab'al ri winaq kel kub'ij Ulew re Kik'.
19 Todos em Jerusalém ficaram sabendo disso, de modo que, na língua deles, esse campo passou a chamar-se Aceldama, isto é, campo de Sangue. )
20 Tz'ib'tal k'u pa ri wuj Salmos, kub'ij:
20 "Porque", prosseguiu Pedro, "está escrito no Livro de Salmos: ‘Fique deserto o seu lugar, e não haja ninguém que nele habite’; e ainda: ‘Que outro ocupe o seu lugar’.
21 E k'o k'u achijab' chqaxol ri xujkachi'laj amaq'el aretaq xk'oji ri Qajaw Jesús quk'.
21 Portanto, é necessário que escolhamos um dos homens que estiveram conosco durante todo o tempo em que o Senhor Jesus viveu entre nós,
22 Tzaretaq ri xb'an u qasna' ri Jesús rumal ri tat Juan, k'ä aretaq xk'am b'i ri Are' chikaj chqaxol, e k'olinaq we achijab' ri' quk'. Tzrajwaxik k'ut chi jun chke ri e are' kok quk' chutzijoxik chi qas tzij xk'astaj b'i ri Qajaw Jesús chkixol ri käminaqib', —xcha ri tat Pedro chke.
22 desde o batismo de João até o dia em que Jesus foi elevado dentre nós às alturas. É preciso que um deles seja conosco testemunha de sua ressurreição".
23 Xkichomaj k'u kij kieb' achijab': E are' ri tat José ri käb'ix Barsabás che, ri xuquje' käb'ix Justo che, rachi'l ri tat Matías.
23 Então indicaram dois nomes: José, chamado Barsabás, também conhecido como Justo, e Matias.
24 Xka'n orar, xkib'ij: Qajaw, etam la ri kanima' konojel ri winaq, k'utu b'a' la chqawäch jachin chke we kieb' achijab' ri' are cha'tal umal la,
24 Depois oraram: "Senhor, tu conheces o coração de todos. Mostra-nos qual destes dois tens escolhido
25 rech kok ri' che apóstol, kuk'am k'u ri eqle'n ri xuya kan ri Judas aretaq xqaj pa mak, xe' k'u chila' jawije' ri ya'tal wi che, —xecha che ri Dios.
25 para assumir este ministério apostólico que Judas abandonou, indo para o lugar que lhe era devido".
26 Xkesaj k'u suerte che rilik jachin ri käkanajik. Are k'u ri suerte xqaj chrij ri tat Matías. Xok k'u ri are' kuk' ri julajuj apóstoles.
26 Então tiraram sortes, e a sorte caiu sobre Matias; assim, ele foi acrescentado aos onze apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.