Atos 18

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Xel chi k'u b'i ri tat Pablo pa ri tinimit Atenas, xe' pa ri tinimit Corinto.
1 Algum tempo depois, Paulo deixou Atenas e foi para Corinto.
2 Chila' k'ut xuriq jun achi aj Israel, Aquila u b'i', ri käpe pa Ponto. Ri tat Aquila rachi'l ri nan Priscila, ri rixoqil, te' kieb' oxib' q'ij e elinaq loq pa Italia, rumal chi ri tat Claudio César, ri nimalaj taqanel puwi' ri Roma, xtaqan chke konojel ri winaq aj Israel chi keb'el b'i pa ri tinimit Roma. Xopan k'u ri tat Pablo kuk' che ki ch'ab'exik.
2 Ali encontrou um judeu chamado Áquila, natural do Ponto, que havia chegado recentemente da Itália com sua esposa, Priscila, depois que Cláudio César expulsou todos os judeus de Roma.
3 Junam k'u ru chak ri tat Pablo kuk' ri ki chak ri e are', xa je ri' xkanaj kan na kuk'. Junam k'ut xechakunik, rumal chi ri ki chak ri tat Aquila, ri nan Priscila are ki b'anik carpa.
3 Paulo foi morar e trabalhar com eles, pois eram fabricantes de tendas, como ele.
4 Ronojel q'ij k'ut re uxlanem xe' ri tat Pablo pa ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel. Ruk' chuq'ab' k'ut xutzijoj ru Loq' Pixab' ri Dios chke konojel ri e k'o chila'. E k'o winaq aj Israel xuquje' winaq ri man aj Israel taj ri xkikojo chi qas tzij ri kub'ij ri tat Pablo chke.
4 Todos os sábados, Paulo ia à sinagoga e buscava convencer tanto judeus como gregos.
5 Aretaq k'ut xeopan ri tat Silas rachi'l ri a Timoteo pa ri tinimit Corinto, kelik loq pa Macedonia, ri tat Pablo qas xuya ru q'ij, xutij k'u u chuq'ab' chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios. Xuq'alajisaj k'u chkiwäch ri winaq aj Israel chi qas tzij ri Jesús are wa' ri Cristo ri keye'm.
5 Depois que Silas e Timóteo chegaram da Macedônia, Paulo se dedicou totalmente à pregação da palavra e testemunhava aos judeus que Jesus era o Cristo.
6 Are k'u ri e are' xa xkik'ulelaj u wäch ru tzij ri tat Pablo, xkib'ij taq tzij ri man utz taj chrij. Ri tat Pablo xutota' ri ratz'iaq chkiwäch chuk'utik chi kel b'ik, te k'u ri' xub'ij chke: Alaq ajchaq' mak we käsach wäch alaq. Ri in man k'o tä nu mak chech alaq. Tzkämik ri' kine' kuk' ri nik'iaj winaq chik ri man e aj Israel taj chutzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios chke, —xcha ri tat Pablo.
6 Mas, quando eles se opuseram a Paulo e o insultaram, ele sacudiu o pó da roupa e disse: “Vocês são responsáveis por sua própria destruição! Eu sou inocente. De agora em diante, pregarei aos gentios”.
7 Xel k'u b'i ri tat Pablo pa ri rachoch Dios ri käkimulij wi kib' ri winaq aj Israel, xe' cho rachoch jun tata' ri man aj Israel taj, Justo u b'i', ri käq'ijilan che ri Dios. Ri are' xa chuxkut ri rachoch Dios kel wi.
7 Então saiu dali e foi à casa de Tício Justo, um gentio temente a Deus que morava ao lado da sinagoga.
8 Ri tat Crispo, ri k'amal ki b'e ri winaq pa ri rachoch Dios ri', xkojon ri are' che ri Qajaw Jesucristo, junam kuk' konojel ri e k'o pa rachoch. Xuquje' k'ia chke ri nik'iaj winaq chik aj Corinto, aretaq xkita ru Loq' Pixab' ri Dios, xekojonik, xb'an k'u ki qasna'.
8 Crispo, o líder da sinagoga, e toda a sua família creram no Senhor. Muitos outros em Corinto também ouviram Paulo, creram e foram batizados.
9 Xch'aw k'u ri Qajaw Jesucristo ruk' ri tat Pablo chaq'ab' pa jun achik', xub'ij che: ¡Maxej b'a' awib'! Chataqej u tzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios, maya kan u b'anik wa'.
9 Certa noite, o Senhor falou a Paulo numa visão: “Não tenha medo! Continue a falar e não se cale,
10 In k'ut, in k'o awuk', man k'o tä k'u jun winaq ri käkowinik katuchapo, kub'an k'äx chawe rumal chi e k'ia winaq ri kekojon na chwe waral pa we tinimit ri', —xcha ri Jesús che ri tat Pablo.
10 pois estou com você, e ninguém o atacará nem lhe fará mal, porque muita gente nesta cidade me pertence”.
11 Xa je ri' ri tat Pablo xkanaj na kan jun junab' ruk' nik'iaj pa ri tinimit Corinto. Xeutijoj k'u ri winaq che ru Loq' Pixab' ri Dios.
11 Então Paulo permaneceu ali um ano e meio, ensinando a palavra de Deus.
12 Pa taq ri q'ij ri kätaqan ri nim q'atal tzij Galión puwi' ri Acaya, ri winaq aj Israel xkiyak kib' chrij ri tat Pablo, xkik'am k'u b'i pa ri q'atb'al tzij.
12 Quando Gálio se tornou governador da Acaia, alguns judeus se levantaram contra Paulo e o levaram diante do governador para ser julgado.
13 Xkib'ij k'u che ri q'atal tzij: We achi ri' tajin kub'ij chke ri winaq chi rajwaxik u q'ijilaxik ri Dios, ri man je' tä k'u u b'anik jas ri kub'ij ri qa pixab', —xecha che.
13 Eles o acusaram de convencer as pessoas a adorar a Deus de maneira contrária à lei judaica.
14 Xa jub'iq' man xch'aw tä ri tat Pablo aretaq ri tat Galión xub'ij chke ri winaq aj Israel: We ta are jun k'äx o jun nimalaj mak ri xub'an we achi ri', ri in kintatab'ej na jas ri käb'ij alaq, alaq aj Israel.
14 Mas, assim que Paulo começou a apresentar sua defesa, Gálio se voltou para os acusadores e disse: “Ouçam, judeus! Se sua queixa envolvesse algum delito ou crime grave, eu teria motivo para aceitar o caso.
15 Xa b'a' chkij taq tzij käch'ojin wi alaq, xa chkij taq winaq, xa k'u chrij ri pixab' alaq. Chila b'a' alaq jas käb'an alaq che. Man kwaj taj kinq'at tzij puwi' wa' we tajin käb'ij alaq ri', —xcha ri tat Galión chke ri winaq aj Israel.
15 Mas, como se trata apenas de uma questão de palavras e nomes e da sua lei, resolvam isso vocês mesmos. Recuso-me a julgar essas coisas”.
16 Xeresaj k'u b'i pa ri q'atb'al tzij.
16 E os expulsou do tribunal.
17 Xepe k'u konojel ri winaq aj Grecia, xkichap ri tat Sóstenes, ri k'amal ki b'e ri winaq pa ri rachoch Dios, chila' k'ut sib'alaj xkich'ay wi chuwäch ri nim q'atal tzij. Man xok tä k'u il ri tat Galión pune je wa' xka'no.
17 A multidão agarrou Sóstenes, o novo líder da sinagoga, e o espancou ali mesmo, no tribunal. Gálio, no entanto, não se importou com isso.
18 K'ia q'ij k'ut xk'oji na ri tat Pablo pa ri tinimit Corinto. Te k'u ri' xeuya kan ri qachalal, xuya b'i rib' pa barco, xe' pa Siria, rachi'l ri nan Priscila, xuquje' ri tat Aquila. K'o pa ri tinimit Cencrea. Mäjoq kel b'i pa ri barco, ri are' xresaj ronojel ru wi'. Retal k'u wa' chi k'o ri xuchi'j che ri Dios ri tzrajwaxik kub'an na.
18 Paulo ainda permaneceu em Corinto por algum tempo. Então se despediu dos irmãos e foi a Cencreia, onde raspou a cabeça, de acordo com o costume judaico para marcar o fim de um voto. Em seguida, partiu de navio para a Síria, levando consigo Priscila e Áquila.
19 Aretaq xeopan pa ri tinimit Éfeso, ri tat Pablo xeuya kan ri nan Priscila, ri tat Aquila, xe' ri are' pa ri rachoch Dios, xuchap k'u tzij kuk' ri winaq aj Israel ri käkimulij wi kib' chila'.
19 Chegaram ao porto de Éfeso, onde Paulo os deixou. Enquanto estava ali, foi à sinagoga para debater com os judeus.
20 Ri e are' xkib'ochi'j ri tat Pablo chi käkanaj kan na kuk' kieb' oxib' q'ij. Are k'u ri are' man xraj taj.
20 Eles pediram que ficasse mais tempo, mas ele recusou.
21 Xeuya k'u kanoq, xub'ij kan chke: Rajwaxik kink'oji na pa ri tinimit Jerusalén che rok'owisaxik ri nimaq'ij ri käpetik. Kintzelej chi k'u na loq che ilik alaq we are u rayinik ri Dios, —xcha kan chke.
21 Ao despedir-se, Paulo disse: “Voltarei depois, se Deus quiser”. Então zarpou de Éfeso.
22 Aretaq xopan pa ri tinimit Cesarea, xe' pa Jerusalén, xuch'ab'ej kan ri qachalal kojonelab' ri e k'o chila'. Te k'u ri' xe' pa ri tinimit Antioquía.
22 A parada seguinte foi no porto de Cesareia, de onde subiu a Jerusalém e visitou a igreja. Em seguida, voltou para Antioquia.
23 Xk'oji k'u na kieb' oxib' q'ij pa Antioquía, te k'u ri' xel b'ik, xeusolij taq ri tinimit re Galacia, re Frigia, xuya kan anima' chke konojel ri kojonelab'.
23 Depois de passar algum tempo ali, voltou pela Galácia e pela Frígia, visitando e fortalecendo todos os discípulos.
24 Pa taq ri q'ij ri' xopan jun tata' aj Israel pa ri tinimit Éfeso. Ri tata' ri' Apolos u b'i'. Ri are' jela' kel pa ri tinimit Alejandría. Sib'alaj käna'wik käch'awik, xuquje' sib'alaj retam ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik.
24 Enquanto isso, chegou a Éfeso vindo de Alexandria, no Egito, um judeu chamado Apolo. Era um orador eloquente que conhecia bem as Escrituras.
25 Ri are' k'ut yo'm tijonik che chrij ri Qajaw Jesucristo chi rajwaxik ri kojonik che. Ruk' ronojel ranima' kätzijonik, jikom k'u kub'an chutzijoxik jas ri xub'an ri Jesús, pune ta ne xaq xuwi retam ri qasna' ri xub'an ri tat Juan.
25 Tinha sido instruído no caminho do Senhor e ensinava a respeito de Jesus com profundo entusiasmo e exatidão, embora só conhecesse o batismo de João.
26 Ri tat Apolos xuchaplej u tzijoxik ru Loq' Pixab' ri Dios pa ri rachoch Dios, man kuxej tä rib'. Aretaq k'ut xkitatab'ej ri nan Priscila, ri tat Aquila, xkik'am b'i pa u tukiel wi, xkiq'alajisaj k'u chuwäch jas ri qas tzij chrij ru b'eyal ri kojonik chrij ri Dios.
26 Quando o ouviram falar corajosamente na sinagoga, Priscila e Áquila o chamaram de lado e lhe explicaram com mais exatidão o caminho de Deus.
27 Aretaq ri tat Apolos xuchomaj chi ke' pa Acaya, ri kojonelab' xetob'an b'i che, xkitz'ib'aj b'i jun wuj chke ri kojonelab' ri e k'o pa Acaya rech utz u k'ulaxik käka'no. Aretaq xopan ri tat Apolos pa Acaya, sib'alaj xeuto' ri winaq ri e kojoninaq chik rumal ru toq'ob' ri Dios pa ki wi'.
27 Apolo queria percorrer a Acaia, e os irmãos de Éfeso o incentivaram. Escreveram uma carta aos discípulos de lá, pedindo que o recebessem bem. Ao chegar, foi de grande ajuda àqueles que, pela graça, haviam crido,
28 Ruk' nimalaj chuq'ab' ri tat Apolos xuq'alajisaj chkiwäch konojel ri winaq chi man qas tzij taj ri käkib'ij ri winaq aj Israel. Ri e are' man jub'iq' taj xekowin che ri tat Apolos, rumal chi xuk'ut chkiwäch ri winaq jas ri kub'ij ru Loq' Pixab' ri Dios ri Tz'ib'talik, chi ri Jesús are wa' ri Cristo ri keye'm.
28 pois, em debates públicos, refutava os judeus com fortes argumentos. Usando as Escrituras, demonstrava-lhes que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.