Atos 12

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Pa taq k'u ri q'ij ri' ri tat Herodes ri nim taqanel xuchap u b'anik k'äx chke jujun chke ri qachalal kojonelab'.
1 Por essa época, o rei Herodes Agripa começou a perseguir violentamente algumas pessoas da igreja.
2 Xutaq k'u u kämisaxik ri tat Jacobo ratz ri tat Juan ruk' machete.
2 Mandou matar à espada Tiago, irmão de João.
3 Aretaq xrilo chi xqaj wa' ri xub'ano chkiwäch ri winaq aj Israel, xtaqan chuchapik ri tat Pedro. Xk'ulmataj wa' aretaq tajin ri nimaq'ij re ri kaxlan wa ri man ko tä ch'äm ruk'.
3 Quando Herodes viu quanto isso agradava os judeus, também prendeu Pedro durante a celebração da Festa dos Pães sem Fermento.
4 Aretaq u chapom chik, ri tat Herodes xukoj pa che', xujach pa ki q'ab' kiejeb' mulaj soldados rech käkichajij. E kajkaj ri soldados e k'o pa ri jujun mulaj. Are k'u u chomanik ri tat Herodes kuya ri tat Pedro chkiwäch ri winaq aretaq ok'owinaq chi ri nimaq'ij.
4 Depois, lançou-o na cadeia, sob a guarda de quatro escoltas, cada uma com quatro soldados. A intenção de Herodes era apresentar Pedro aos judeus para julgamento público depois da Páscoa.
5 Xa je ri' xchajix ri tat Pedro kumal ri soldados pa ri che'. Are k'u ri qachalal kojonelab' ruk' chuq'ab' xkitaqej u b'anik orar puwi' ri tat Pedro.
5 Enquanto Pedro estava no cárcere, a igreja orava fervorosamente a Deus por ele.
6 Aretaq ri tat Herodes xraj xresaj loq rech kuya chkiwäch ri winaq, pa ri aq'ab' ri' ri tat Pedro warinaq chkixol kieb' soldados, ximom ruk' kieb' ximib'al re ch'ich'. E k'o chi k'u nik'iaj soldados chik ki chajim ru chi' ri che'.
6 Na noite antes de Pedro ser levado a julgamento, ele dormia, preso com duas correntes entre dois soldados, e outros montavam guarda na porta da prisão.
7 Xaq te'talik xtak'atob' jun ángel taqom rumal ri Dios chuxkut ri tat Pedro, te k'u ri' xub'an saq che ru pam ronojel ri che', je' ta ne chi xetzij kieb' oxib' chäj. Ri ángel xuchap ri tat Pedro pu tolok', xuk'asuj, xub'ij che: ¡Chatwalijoq chanim! —xcha che.
7 De repente, uma luz intensa brilhou na cela, e um anjo do Senhor apareceu. Tocou no lado de Pedro para acordá-lo e disse: “Depressa! Levante-se!”, e as correntes caíram dos pulsos de Pedro.
8 Xub'ij k'u ri ángel che: Chakojo ri awatz'iaq, chaxima ri a xajäb', —xcha che.
8 Então o anjo lhe disse: “Vista-se e calce as sandálias”, e Pedro obedeceu. “Agora vista a capa e siga-me”, ordenou o anjo.
9 Xel k'u b'ik, xteri b'i ri tat Pedro chrij ri ángel. Man kuch'ob' tä k'ut we qas tzij chi are jun ángel ri tajin kärilo. Kuchomaj ri are' chi xa achik' wa' ri tajin kub'ano.
9 Pedro deixou a cela, seguindo o anjo. O tempo todo, porém, pensava que era uma visão, sem entender que era real o que ocorria.
10 Xeok'ow chkiwäch ri nab'e taq chajinelab', chkiwäch ri ukab' xuquje'. Aretaq xeopan ruk' ri porta re ch'ich' ri k'o chi' ri b'e, xujaq k'u rib' u tukiel. Xeb'el b'ik, xkiq'axaj jun b'e, xyi' k'u kan ri tat Pedro u tukiel rumal ri ángel.
10 Passaram o primeiro e o segundo postos de guarda e, quando chegaram ao portão de ferro que dava para a cidade, o portão se abriu sozinho para eles. Os dois passaram e foram caminhando ao longo da rua até que, subitamente, o anjo o deixou.
11 Are k'u ri tat Pedro xul pa saq, xub'ij: Kämik kinch'ob'o chi qas tzij ri Qajaw Dios u taqom loq jun ángel rech ri Are' che wesaxik pu q'ab' ri tat Herodes, xuquje' pa ki q'ab' ri winaq aj Israel ri e eyeninaq rech käka'n k'äx chwe, —xcha'.
11 Por fim, Pedro caiu em si. “É verdade mesmo!”, disse ele. “O Senhor enviou seu anjo para me salvar daquilo que Herodes e os judeus planejavam me fazer!”
12 Je' tajin kuchomaj wa', xe' cho rachoch ri nan María ru nan ri tat Juan ri xuquje' käb'ix Marcos che. Chila' k'ut e k'o wi k'ia kojonelab' ri junam tajin käka'n orar.
12 Quando Pedro se deu conta disso, foi à casa de Maria, mãe de João Marcos, onde muitos estavam reunidos para orar.
13 Aretaq ri tat Pedro xch'aw chi' ri porta re uchib'e, xel loq jun ali u b'i' Rode che rilik.
13 Ele bateu à porta da frente, e uma serva chamada Rode foi atender.
14 Aretaq k'ut xuch'ob' ru ch'ab'al ri tat Pedro, xa rumal ri nimalaj u kikotemal xsach che chi rajwaxik u jaqik na ri uchib'e. Man xujaq tä k'ut, xane aninaq xe' chub'ixik chke ri e k'o pa ja chi ri tat Pedro k'o chi' ri b'e.
14 Ao reconhecer a voz de Pedro, ficou tão contente que, em vez de abrir a porta, correu de volta para dentro dizendo a todos: “Pedro está à porta!”.
15 Ri e are' k'ut xkib'ij che: ¡Xa xatch'ujar ri'! —xecha'.
15 Eles, porém, disseram: “Você está fora de si!”. Diante da insistência dela, concluíram: “Deve ser o anjo dele”.
16 Are k'u ri tat Pedro xutaqej tzijonem chi' ri b'e. Aretaq xkijaq ri porta re ri uchib'e, te' xkilo chi qas are', xkixej k'u kib'.
16 Enquanto isso, Pedro continuava a bater. Quando, por fim, abriram a porta e o viram, ficaram admirados.
17 Xub'ij k'u chke ruk' ru q'ab' chi mech'aw chik. Te ri' xub'ij chke jas xub'an ri Dios che resaxik loq pa che'. Xub'ij k'u chke chi käkib'ij wa' che ri tat Jacobo xuquje' chke ri nik'iaj qachalal chik.
17 Ele fez um sinal para se acalmarem e lhes contou como o Senhor o havia tirado da prisão. “Contem a Tiago e aos outros irmãos o que aconteceu”, disse ele. Então foi para outro lugar.
18 Aretaq k'ut xsaqirik, konojel ri soldados xetontirik rumal chi man ketam taj jas xub'an ri tat Pedro.
18 Ao amanhecer, houve grande alvoroço entre os soldados a respeito do que tinha acontecido a Pedro.
19 Are k'u ri tat Herodes xtaqan chutzukuxik, man xuriq tä k'ut. Are xuya wa' chkij ri chajinelab', xutaq k'u ki kämisaxik. Te k'u ri' ri tat Herodes xel b'i pa Judea, xe' pa ri tinimit Cesarea, chila' k'ut xkanaj wi.
19 Herodes ordenou que fosse feita uma busca completa por ele. Não conseguindo encontrá-lo, interrogou os guardas e mandou executá-los. Depois disso, Herodes partiu da Judeia e foi passar algum tempo em Cesareia.
20 Sib'alaj xpe royowal ri nim taqanel Herodes chke ri winaq ri e k'o pa ri tinimit Tiro, xuquje' ri e k'o pa ri tinimit Sidón. Xa je ri' xkichomaj konojel ri winaq re taq ri tinimit ri' xeb'e' ruk' ri tat Herodes. Xekowin k'ut xka'n utz ruk' ri tat Blasto, jun tata' ri nim u b'anik, patänil re ri tat Herodes ri kätaqan puwi' ri rachoch ri are'. Rumal ri tat Blasto xkib'ij che ri tat Herodes chi kutzir kuk'. Konojel k'u ri winaq ri e k'o pa ri tinimit Tiro, ri tinimit Sidón xkesaj ri tzuqub'al ke pa rulew ri tat Herodes.
20 O rei Herodes estava muito irado com o povo de Tiro e Sidom. Assim, as duas cidades se uniram na tentativa de se reconciliar com o rei, pois dependiam de suas terras para obter alimento. Então, tendo conquistado o apoio de Blasto, assistente pessoal do rei,
21 K'o k'u jun q'ij ri tat Herodes xeusik'ij konojel. Ri are' xukoj ri je'lalaj ratz'iaq ri nim kilik, xt'uyi pa ru t'uyulib'al ri kät'uyi wi aretaq kuya taqanik, te k'u ri' xuya jun tzijonem chkiwäch.
21 conseguiram uma audiência. No dia marcado, Herodes, vestindo seus trajes reais, sentou-se em seu trono e fez um discurso para eles.
22 Ri winaq k'ut xkichap u raqik ki chi', xkib'ij: ¡Are jun dios wa' ri tajin käch'awik, man are tä jun achi! —xecha'.
22 O povo o ovacionava, gritando: “É a voz de um deus, e não de um homem!”.
23 Chanim k'ut xpe jun ángel rech ri Dios, xusok ri tat Herodes rumal chi man xuya tä u q'ij ri Dios. Xtij k'u kumal ixjut, xkämik.
23 No mesmo instante, um anjo do Senhor feriu Herodes com uma enfermidade, pois ele não ofereceu a glória a Deus. Foi comido por vermes e morreu.
24 Are k'u ru Loq' Pixab' ri Dios xjab'unik, pa ronojel tinimit k'ut kätzijox wi.
24 Enquanto isso, a palavra de Deus continuava a se espalhar, e havia muitos novos convertidos.
25 Ri tat Bernabé rachi'l ri tat Saulo xb'antaj kan ri ki chak pa Jerusalén, xetzelej pa Antioquía, xkik'am k'u b'i ri a Juan kuk', ri xuquje' käb'ix Marcos che.
25 Quando Barnabé e Saulo terminaram sua missão em Jerusalém, voltaram levando consigo João Marcos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.