1 Coríntios 9

Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ri in, ya'tal chwe ri kuya' kub'an apachike kojonel, xuquje' pa nu q'ab' k'o wi ri taqal u b'anik rumal jun apóstol. Ri in wilom u wäch ri Qajaw Jesús. Ix k'ut ix kojonelab' chik rumal ri chak ri xinb'an chupatänixik ri Qajaw Jesús.
1 Será que eu não sou um homem livre? Por acaso não sou um apóstolo ? Será que eu não vi Jesus, o nosso Senhor? Por acaso vocês não são o resultado do trabalho que faço para o Senhor?
2 Kraj ne nik'iaj winaq chik man käkikoj taj chi in apóstol, jun chke ru taqo'n ri Cristo. Are k'u ri ix rajwaxik kich'ob'o chi in apóstol, rumal chi ix, ix k'utb'al re ri nu chak. Rumal k'u wech in xixkojon che ri Qajaw Jesús.
2 Mesmo que outros não me aceitem como apóstolo, vocês me aceitam! Vocês mesmos, pelo fato de estarem unidos com o Senhor, são a prova de que sou um apóstolo.
3 Are wa' ri kinb'ij chkiwäch ri winaq ri tajin käkiq'at tzij pa nu wi':
3 Quando as pessoas me criticam, eu me defendo, dizendo assim:
4 Ri in qas ya'tal chwe chi kintijo jachike ri käyi' chnuwäch.
4 Será que eu não tenho o direito de receber comida e bebida pelo meu trabalho?
5 Ya'tal k'u chwe in chi kink'am jun qachalal ixoq che wixoqil jas ri käka'n ri nik'iaj apóstoles chik, xuquje' taq ru chaq' ri Qajaw Jesús, xuquje' ri Pedro.
5 Será que nas minhas viagens eu não tenho o direito de levar comigo uma esposa cristã, como fazem os outros apóstolos, os irmãos do Senhor Jesus e também Pedro?
6 ¿A kichomaj ix chi xaq xuwi ri in xuquje' ri Bernabé man ya'tal taj käqaya kan ri qa chak chutzijoxik ri Evangelio?
6 Ou será que Barnabé e eu somos os únicos que temos de trabalhar para nos sustentar?
7 ¿A k'o lo jun soldado ri tzare ri are' kätojowik ri kutijo? ¿A k'o lo jun winaq kutik uva ri mat kutij re ri ki wäch? ¿A k'o lo jun ajyuq' ri mat kutij re ri ki leche ru chij? ¡Man k'o taj!
7 Quem já ouviu falar de algum soldado que pagou as suas próprias despesas no exército? Ou qual é o fazendeiro que não come das uvas da sua própria plantação? Ou qual é o pastor que não toma do leite do seu gado?
8 Michomaj k'ut chi xaq ki chomanik winaq ri tajin kinb'ij. Xane are je' kub'ij ru Pixab' ri Moisés.
8 Não pensem que eu me apoio somente nesses exemplos da vida diária, pois a lei diz a mesma coisa.
9 Tz'ib'tal k'u pa ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés, kub'ij: “Makoj chim chutza'm ri wakäx ri tajin kuyaq' ri triko,” —kächa'. ¿A xa lo e loq' ri wakäx cho ri Dios chi je' xub'ij wa'? ¡Man are taj!
9 Na Lei de Moisés está escrito assim: “Não amarre a boca do boi quando ele estiver pisando o trigo.” Por acaso Deus está interessado nos bois?
10 Xane xa jun k'utb'al wa' chqawäch uj. Rumal k'u qech uj xtz'ib'ax ri Pixab' ri', rumal chi ri winaq ri kutajij ri ulew, xuquje' ri käyaq'ow ri triko, ya'tal chke chi ku'l ki k'ux chi käyi' ke ri q'atoj.
10 Ou foi a nosso respeito que ele disse isso? É claro que isso está escrito em nosso favor! Tanto a pessoa que planta como a que colhe fazem o seu trabalho na esperança de receber a sua parte da colheita.
11 We ri uj xqatik ru Loq' Pixab' ri Dios ri käpe chikaj pa taq ri iwanima', ¿a nim ta k'u lo u b'anik we käqak'am uj chiwe ri kajwataj chqe?
11 Se temos semeado entre vocês a semente espiritual, será demais se recebermos de vocês alguma recompensa material?
12 We e k'o nik'iaj chik ri käkik'am ri tzuqub'al ke chiwe, ¿a mat ya'tal na chqe uj chi je' käqa'no? ¡Je', je ri'!
12 Se outros têm o direito de esperar isso de vocês, será que nós não temos muito mais direito do que eles? No entanto, nós não temos usado esse direito. Pelo contrário, temos aguentado tudo para não atrapalhar o
13 Ri ix iwetam chi ri kepatänin pa ri nimalaj rachoch Dios käkitij ke ri wa ri k'o chila'. Are la' chi ri kepatänin cho ri ta'b'al toq'ob' jawije' ri käyi' wi ri sipanik käkik'am ke ri käyi' che sipanik cho ri Dios.
13 Certamente vocês sabem que os que trabalham no Templo é do Templo que recebem os seus alimentos. E sabem também que os que oferecem sacrifícios no altar recebem uma parte da carne dos animais que são sacrificados ali.
14 Je k'u wa' ri taqanik ru yo'm ri Qajaw Jesús, chi ri käkitzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, che wa' we chak ri' käkesaj wi ri tzuqub'al kib'.
14 Assim o Senhor mandou também que aqueles que anunciam o evangelho vivam do trabalho de anunciar o evangelho.
15 Ri in k'ut pune ya'tal chwe, man k'o tä jas nu to'm chiwe, man nu tz'ib'am tä we wuj ri' chiwe rech kichap u ya'ik chwe ri rajwaxik, xane are utz chwe in kinkämik chuwäch ri kesax chwe ri kikotem ri kinna' pa ri wanima' rumal chi je wa' nu b'anom.
15 Mas eu não tenho usado nenhum desses direitos, nem estou escrevendo isso agora para exigir esses direitos para mim mesmo. Eu preferiria morrer a fazer isso! E ninguém vai me tirar o orgulho que eu tenho de agir assim!
16 Man ya'tal tä chwe in kinb'an nimal rumal chi kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio rumal chi in taqom chutzijoxik wa'. ¡K'äx k'u we in we man kintzijoj tä ri'!
16 Eu não tenho o direito de ficar orgulhoso por anunciar o evangelho. Afinal de contas, fazer isso é minha obrigação. Ai de mim se não anunciar o evangelho!
17 Rumal ri', we pa wanima' käpe wi chi je' kinb'ano, käyi' na ri' ri tojb'al we. We k'u xa in taqom chub'anik wa', jun eqle'n k'u ri' ri yo'm pa nu q'ab' rumal ri Dios.
17 Por isso, se eu faço o meu trabalho por minha própria vontade, então posso esperar algum pagamento. Porém, se faço como um dever, é porque é um trabalho que Deus me deu para fazer.
18 Ri tojb'al we are la' ri kikotemal ri kinna' pa ri wanima' chi aretaq kintzijoj ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, man k'o tä k'u rajil kinta' che jachin jun. Are la' chi man kintoq'ij tä ri ya'tal chwe rumal ru tzijoxik ri Evangelio.
18 Nesse caso, qual é o pagamento que recebo? É a satisfação de anunciar o evangelho sem cobrar nada e sem exigir os direitos que tenho como pregador do evangelho.
19 Je k'u ri', pune man k'o jun patrón ri kätaqan pa nu wi', nu kojom k'u wib' che ki patänixik konojel, rech e k'ia ri keinch'ak na rech kekojon na che ri Cristo.
19 Sou um homem livre; não sou escravo de ninguém. Mas eu me fiz escravo de todos a fim de ganhar para Cristo o maior número possível de pessoas.
20 Kinb'an che wib' chi in aj Israel aretaq in k'o chkixol ri winaq aj Israel che ki ch'akik ri e are'. Pune man in k'o pu q'ab' ri Pixab' ri xutz'ib'aj ri qa mam Moisés, kinb'an k'ut chi in k'o pu q'ab' rech keinch'ak ri e k'o pu q'ab' ri Pixab'.
20 Quando trabalho entre os judeus, vivo como judeu a fim de ganhá-los para Cristo. Não estou debaixo da Lei de Moisés; mas, quando trabalho entre os judeus, vivo como se estivesse debaixo dessa Lei para ganhar os judeus para Cristo.
21 Xuquje' kinb'ano chi man in k'o tä pu q'ab' ru Pixab' ri qa mam Moisés che ki ch'akik ri winaq ri man e k'o tä pu q'ab' we Pixab' ri'. Pune qas tzij in k'o pu q'ab' ru Pixab' ri Dios, kinniman k'u che ru Pixab' ri Cristo.
21 Assim também, quando estou entre os não judeus, vivo fora da Lei de Moisés a fim de ganhar os não judeus para Cristo. Isso não quer dizer que eu não obedeço à lei de Deus, pois estou, de fato, debaixo da lei de Cristo.
22 Aretaq in k'o chkixol ri man k'o tä u chuq'ab' ri ki kojonik, kinb'an che wib' chi man k'o tä u chuq'ab' ri nu kojonik in che ki ch'akik ri e are' xuquje'. Je ri' kinb'ano chi in junam kuk' chkijujunal ri winaq, rech kinkowinik kinb'ano chi jujun chke käkiriq ru tob'anik ri Dios.
22 Quando estou entre os fracos na fé, eu me torno fraco também a fim de ganhá-los para Cristo. Assim eu me torno tudo para todos a fim de poder, de qualquer maneira possível, salvar alguns.
23 Ronojel wa' kinb'ano rumal ru tzijoxik ri Utzalaj Tzij re ri Evangelio, rech kinriq we ri utzil ri kuk'am loq ri Utzalaj Tzij ri'.
23 Faço tudo isso por causa do evangelho a fim de tomar parte nas suas bênçãos.
24 Ri ix iwetam chi pa jun etz'enem re tikow anim, konojel käkitik anim, xa k'u jun ri käch'akanik, kuk'am ri tojb'al. Chitika b'a' anim ix rech kixch'akanik, kiriq ri tojb'al.
24 Vocês sabem que numa corrida, embora todos os corredores tomem parte, somente um ganha o prêmio. Portanto, corram de tal maneira que ganhem o prêmio.
25 Ronojel ajdeporte käresaj ronojel ri kuya latz' che, man kub'an tä k'u xa jas ri kraj ri are'. Ri e are' k'ut käka'n wa' chuch'akik jun tojb'al ri xa jun corona ri b'anom ruk' u xaq che' ri xa käsach u wäch. Are k'u ri uj käqakoj qa chuq'ab' chuch'akik jun tojb'al ri man käsach tä u wäch.
25 Todo atleta que está treinando aguenta exercícios duros porque quer receber uma coroa de folhas de louro, uma coroa que, aliás, não dura muito. Mas nós queremos receber uma coroa que dura para sempre.
26 Je k'u ri', ri in man in je' taj jas jun ajdeporte ri xaq kieb' u k'ux kutik anim. Man in je' taj jas jun ajdeporte ri man retam taj käch'ojinik, ri man ma'n tä ri u q'ab'.
26 Por isso corro direto para a linha final. Também sou como um lutador de boxe que não perde nenhum golpe.
27 Xane kinya chi käb'an k'äx che ri nu cuerpo, kinch'ij k'ut. Xuquje' kintaqan puwi' ri nu cuerpo rech ri in ri nu k'amom ki b'e k'ia winaq, man k'ä te tä kilitajik chi man k'o tä chi nu b'anik, kinesax k'u apanoq.
27 Eu trato o meu corpo duramente e o obrigo a ser completamente controlado para que, depois de ter chamado outros para entrarem na luta, eu mesmo não venha a ser eliminado dela.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.