1 Coríntios 14
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NVT
1 Chikojo b'a' i chuq'ab' rech kiwaj iwib', xuquje' chirayij chi ri Dios keuya na ri kuinem chiwe ri keusipaj ri Loq'alaj Espíritu. Are k'u sib'alaj utz na chi käya'taj chiwe chi kiq'alajisaj tzij ri yo'm rumal ri Dios.
1 Que o amor seja seu maior objetivo! Contudo, desejem também os dons espirituais, especialmente a capacidade de profetizar.
2 Ri winaq ri käch'aw pa jule' taq ch'ab'al chik, are ruk' ri Dios ri käch'aw wi, man kuk' tä ri winaq, rumal chi man k'o tä jun käch'ob'ow ri kub'ij. Are k'u ri Loq'alaj Espíritu ri' käyo'w ri tzij ri kub'ij, ri man etamtal tä kumal ri winaq.
2 Pois quem fala em línguas fala apenas com Deus, pois ninguém mais o entende, e em espírito fala verdades ocultas.
3 Are k'u ri jun ri kuq'alajisaj tzij ri yo'm che rumal ri Dios, kuk' ri winaq ri' käch'aw wi. Ri are' kuya u chuq'ab' ri ki kojonik, kuwalijisaj ri kanima', kuku'b'isaj k'u ki k'ux.
3 Mas aquele que profetiza fortalece, anima e conforta os outros.
4 Ri winaq ri käch'aw pa jule' taq ch'ab'al, xaq u tukiel ri' kuto' rib' pa ru kojonik. Are k'u ri jun ri kuq'alajisaj tzij ri käyi' che rumal ri Dios, are kuya u chuq'ab' ri ki kojonik ri qachalal kojonelab'.
4 Quem fala em línguas fortalece a si mesmo, mas quem profetiza fortalece toda a igreja.
5 Kwaj ta ne in chi iwonojel sipam chiwe chi kixkowinik kixch'aw pa jule' taq ch'ab'al. Are k'u sib'alaj kwaj chi iwonojel kixkowinik kiq'alajisaj tzij ri käyi' chiwe rumal ri Dios. Je ri', rumal chi are nim na u b'anik wa' chuwäch ri käch'aw jun pa jule' taq ch'ab'al. Are utz k'u na ri' we k'o jun käq'alajisan pa qa ch'ab'al ri kub'ij pa jule' ch'ab'al rech kuya u chuq'ab' ri ki kojonik ri qachalal kojonelab'.
5 Gostaria que todos vocês falassem em línguas, mas gostaria ainda mais que todos profetizassem. Pois a profecia é superior a falar em línguas, a menos que alguém interprete o que vocês dizem para que toda a igreja seja fortalecida.
6 Rumal ri', qachalal, we kinopan in iwuk', te k'u ri' kixinch'ab'ej pa jule' taq ch'ab'al, ¿a k'o lo kupatänij ri' chiwe ri kinb'ij? Man k'o tä ri' we man kinb'ij tä chiwe ri kub'ij ri Dios, we man kinb'ij tä jun tzij chiwe ri rajwaxik kiwetamaj. We man kinq'alajisaj tä chiwäch ri tzij ri yo'm chwe rumal ri Dios, we man kinya jun tijonik chiwe, man k'o tä kupatänij wa' chiwe.
6 Irmãos, se eu for visitá-los e falar em línguas, em que isso os ajudará? Mas, se eu lhes trouxer uma revelação, um conhecimento especial, uma profecia ou um ensinamento, isso lhes será proveitoso.
7 Qesajmpe' qa no'j chkij taq ri q'ojom ri man e k'asal taj, we ne are ri su', we ne are jun arpa. We man k'o u b'eyal ri q'ojom ri kesax chupam, ¿a käch'ob'taj lo ri' jas u wäch b'ix? ¡Man käch'ob'taj tä ri'!
7 Até mesmo instrumentos inanimados como a flauta ou a harpa precisam soar as notas com clareza; do contrário, ninguém reconhecerá a melodia.
8 Aretaq koq'sax ri trompeta che ki sik'ixik ri winaq che ri ch'oj, we man k'o u b'eyal käb'an che, ¿a k'o lo jun winaq ri' kuyak rib' che ri ch'oj? ¡Man k'o taj!
8 E, se a trombeta não emitir um toque nítido, como os soldados saberão que estão sendo convocados para a batalha?
9 Je' k'u käk'ulmataj wa' iwuk' ix. We man kikoj ri iwaq' che ki b'ixik tzij ri kech'ob'tajik, ¿a käch'ob'taj lo ri' ri kib'ij? ¡Man käch'ob'taj taj! Xane xaq pa ri kiäqiq' ri' käsach wi ri i tzij.
9 O mesmo acontece com vocês. Se usarem palavras incompreensíveis, como alguém saberá o que estão dizendo? Será o mesmo que falar ao vento.
10 Cho ruwächulew, qas tzij k'ia u wäch ri kech'aw wi ri winaq, chkijujunal k'ut k'o ri kel kub'ij ri ki tzij.
10 Há muitos idiomas no mundo, e todos têm sentido.
11 We k'u ri in man kinch'ob' tä ru ch'ab'al jachin ri tajin kätzijon wuk', man junam tä ri qa tinimit ri' ruk'. Jun wi ri' ru tinimit ri are', xuquje' jun wi ri' ri nu tinimit in.
11 Mas, se eu não entendo um idioma, sou estrangeiro para quem o fala, e ele é estrangeiro para mim.
12 Je k'u ri' we ri ix sib'alaj kel i k'ux che taq ri kuinem ri keusipaj ri Loq'alaj Espíritu, chikojo b'a' i chuq'ab' rech käya'taj chiwe ri kuinem ri käkiya u chuq'ab' ri ki kojonik ri qachalal kojonelab'.
12 O mesmo se aplica a vocês. Uma vez que estão ansiosos para ter os dons espirituais, busquem os dons que fortalecerão a igreja toda.
13 Rumal ri' jachin ri käch'aw pa jule' taq ch'ab'al chuta' che ri Dios chi käyi' ri kuinem che ri are' chuq'alajisaxik ri kel kub'ij ri tzij.
13 Portanto, quem fala em línguas deve orar pedindo também a capacidade de interpretar o que é dito.
14 We ri in kinb'an orar pa jule' ch'ab'al, are ri wanima' ri' käch'aw ruk' ri Dios. Are k'u ri tzij ri tajin kinb'ij man kuch'ob' tä nu jolom.
14 Pois, se oro em línguas, meu espírito ora, mas eu não entendo o que estou dizendo.
15 ¿Jas k'u ri rajwaxik kinb'ano? Rajwaxik kinb'an orar ruk' ri wanima' xuquje' kinb'an orar ruk' ri nu chomab'al. Rajwaxik kinb'ixon ruk' ri wanima' xuquje' kinb'ixon ruk' ri nu chomab'al.
15 Então, o que devo fazer? Orarei no espírito e também orarei em palavras que entendo. Cantarei no espírito e também cantarei em palavras que entendo.
16 We ri at tajin kaya u q'ij ri Dios xaq ruk' ri awanima', ri jun chik ri man k'o tä retam ri tajin kutatab'ej man käkowin tä ri' kuya maltioxinik junam awuk' rumal chi man kuch'ob' tä ri kab'ij.
16 Pois, se louvarem apenas no espírito, como poderão louvar com vocês aqueles que não os entendem? Como poderão agradecer com vocês se não entendem o que estão dizendo?
17 Pune ta ne qas utz tajin kab'an chuya'ik ri maltioxinik, are ru kojonik ri jun chik man kuriq tä chuq'ab'.
17 Vocês darão graças muito bem, mas não fortalecerão aqueles que os ouvem.
18 Kinmaltioxij che ri Dios chi kinkowin na kinch'aw pa jule' taq ch'ab'al chiwäch ix iwonojel.
18 Dou graças a Deus porque falo em línguas mais que qualquer um de vocês.
19 Are k'u chkiwäch ri qachalal kojonelab', are utz na chwe kinb'ij kieb' oxib' tzij ri käch'ob'tajik rech ki tijoxik nik'iaj chik, chuwäch ri kinb'ij lajuj mil tzij pa jun ch'ab'al ri man käch'ob'taj taj.
19 Contudo, numa reunião da igreja, prefiro dizer cinco palavras compreensíveis que ajudem os outros a falar dez mil palavras em outra língua.
20 Qachalal, mixchomanik je' jas ri kechoman ri ak'alab' ri man k'o tä ketam. Are k'u chib'ana iwe jas ri käka'n ri ak'alab' ri man ketam taj käka'n ri etzelal. Chixchoman k'ut jas ri ri'jab' chub'anik ri utzil.
20 Irmãos, não sejam infantis no entendimento dessas coisas. Sejam inocentes como bebês com relação ao mal, mas sejam maduros no entendimento.
21 Kub'ij k'u pa ru Loq' Pixab' ri Tz'ib'talik: “Pa jule' taq ch'ab'al keinch'ab'ej na we winaq ri', keinkoj k'u na winaq ri man ki winaqil taj che ki tzijob'exik. Pune k'u je ri' man käkita tä wi ri kinb'ij, kub'ij ri Qajaw Dios,” —kächa'.
21 Pois as Escrituras dizem: “Falarei a este povo em línguas estranhas e por meio de lábios estrangeiros. Mesmo assim, este povo não me ouvirá, diz o Senhor”.
22 Je k'u ri' ri ch'awem pa jule' taq ch'ab'al are jun k'utb'al chke ri man e kojonelab' taj, man are tä ri' chke ri kojonelab'. Are k'u ru q'alajisaxik tzij ri yo'm rumal ri Dios are jun k'utb'al wa' chke ri kojonelab', man are tä ri' chke ri man e kojonelab' taj.
22 Portanto, falar em línguas é um sinal não para os que creem, mas para os descrentes. A profecia, contudo, é para os que creem, e não para os descrentes.
23 Aretaq ki mulim kib' konojel ri qachalal kojonelab', we k'u konojel tajin kech'aw pa jule' taq ch'ab'al, keb'ok k'u b'i jujun ri man k'o tä ketam, we ne jujun ri man e kojonelab' taj, ¿a mat käkib'ij na ri e are' chi xa ix ch'ujarinaq chik? ¡Je', je ri'!
23 Ainda assim, se descrentes ou pessoas que não entendem essas coisas entrarem na reunião de sua igreja e ouvirem todos falarem em línguas, pensarão que vocês são loucos.
24 We k'u konojel tajin käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios, aretaq kok b'i jun ri man kojonel taj, we ne jun ri man k'o tä retam, kuch'ob' rib' ri' chi ajmak, kuna' ri' pa ranima' ri mak ru b'anom aretaq kutatab'ej ri tajin käkib'ij konojel.
24 Mas, se todos vocês estiverem profetizando e descrentes ou pessoas que não entendem essas coisas entrarem na reunião, serão convencidos do pecado e julgados por aquilo que vocês disserem.
25 Je ri' ri k'o pa ranima' ri man ketam tä nik'iaj winaq chik kel na wa' chi saq. Käxuki k'u na, käq'ijilan na che ri Dios, kub'ij k'u na chi qas tzij k'o ri Dios iwuk'.
25 Ao ouvirem, os pensamentos secretos deles serão revelados, e eles cairão de joelhos e adorarão a Deus, declarando: “De fato, Deus está aqui no meio de vocês”.
26 Je k'u ri', qachalal, ri u b'eyal are je wa': Aretaq kimulij iwib' e k'o jujun chiwe ri käkib'ixoj salmos, nik'iaj chik käkiya tijonik, e k'o k'u jujun käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios. Jujun chik käkiya tzijonem pa jule' ch'ab'al, jujun chi k'ut käkiq'alajisaj ri b'im pa ri jule' ch'ab'al ri'. Ronojel b'a' ri kib'ano, chib'ana wa' chuya'ik u chuq'ab' ri ki kojonik ri qachalal kojonelab'.
26 Pois bem, irmãos, o que fazer, então? Quando vocês se reunirem, um cantará, o outro ensinará, o outro revelará, um falará em línguas e outro interpretará o que for dito. Tudo que for feito, porém, deverá fortalecer a todos.
27 Aretaq kixch'aw pa jule' taq ch'ab'al, ruk' kieb' kech'awik, we ne oxib', xaq xuwi ri'. Rajwaxik k'ut chijujunal kixch'awik, te k'u ri' rajwaxik chi jun chik kuq'alajisaj ri kib'ij.
27 Não mais que dois ou três devem falar em línguas. Devem se pronunciar um de cada vez, e alguém deve interpretar o que disserem.
28 We k'u man k'o tä jun ri käkowin chuq'alajisaxik ri tzij ri kib'ij pa jule' taq ch'ab'al, k'o jas mib'ij pa jule' taq ch'ab'al chkixol ri ki mulim kib', xane chijujunal chitzijob'ej iwib', xuquje' chixch'aw ruk' ri Dios.
28 Mas, se não houver alguém que possa interpretar, devem permanecer calados na reunião da igreja, falando com Deus em particular.
29 Je ri' xuquje' ri käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios, xa kieb', we ne oxib' kech'awik, are k'u ri nik'iaj chik kitatab'ej we utz ri käb'ixik.
29 Que dois ou três profetizem e os outros avaliem o que for dito.
30 We k'u k'o jas ri kuq'alajisaj ri Dios chuwäch jun chik ri t'uyulik, ri jun ri tajin käch'awik rajwaxik ri' kutänab'a ch'awem.
30 Se alguém estiver profetizando e outra pessoa receber uma revelação, quem está falando deve se calar.
31 Je ri' iwonojel ix ri kiq'alajisaj tzij ri yo'm chiwe rumal ri Dios, kixkowinik kixch'aw chijujunal rech konojel k'o käketamaj xuquje' käwalijisax ri kanima'.
31 Desse modo, todos que profetizam terão sua vez de falar, um depois do outro, para que todos sejam instruídos e encorajados.
32 Ri käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios rajwaxik chi kenimanik, man käka'n tä k'u xa jas ri käkaj ri e are'.
32 Aqueles que profetizam têm controle de seu espírito e podem falar um por vez.
33 Je ri', rumal chi ri Dios are kub'an ronojel pa ru cholajil, man xa tä kub'an jech' che.
33 Pois Deus não é Deus de desordem, mas de paz, como em todas as reuniões do povo santo.
34 Ri ixoqib', mech'aw ri' pa ri q'ijilanik aretaq käkimulij kib' ri qachalal kojonelab' rumal chi man ya'tal tä chke. Rajwaxik kenimanik jas ri kätaqan wi ru Pixab' ri Dios.
34 As mulheres devem permanecer em silêncio durante as reuniões da igreja. Não é apropriado que falem. Devem ser submissas, como diz a lei.
35 Ri ixoq we k'o jas kraj käretamaj, chuta' wa' che ri rachajil cho ja, rumal chi k'ixb'al wa' chi käch'aw jun ixoq pa ri q'ijilanik.
35 Se tiverem alguma pergunta, devem fazê-la ao marido, em casa, pois não é apropriado que as mulheres falem nas reuniões da igreja.
36 Rajwaxik kich'ob'o chi ru Loq' Pixab' ri Dios man iwuk' ix taj xchaptaj wi u tzijoxik, xuquje' man xaq xuwi tä ri ix ri i k'amom wa'.
36 Ou vocês pensam que a palavra de Deus se originou entre vocês? Acaso são os únicos aos quais ela foi entregue?
37 We k'o jun kuchomaj chi käkowinik kuq'alajisaj tzij ri yo'm che rumal ri Dios, o kuchomaj chi are ri Loq'alaj Espíritu ri käch'aw ruk' pa ranima', rajwaxik kuch'ob'o chi ri tajin kintz'ib'aj b'ik chiwe are u taqanik ri Qajaw Jesús.
37 Se alguém afirma ser profeta ou se considera espiritual, será o primeiro a reconhecer que o que lhes digo é uma ordem do Senhor.
38 We k'u man kuch'ob' tä ri' chi are u taqanik ri Qajaw Jesús, utz la' we man kätatab'ex tä ri kub'ij ri are'.
38 Se alguém ignorar esse fato, ele mesmo será ignorado.
39 Je k'u ri', qachalal, chikojo i chuq'ab' chuq'alajisaxik tzij ri yo'm chiwe rumal ri Dios, meiq'atej k'u ri kech'aw pa jule' taq ch'ab'al chik.
39 Portanto, meus irmãos, anseiem profetizar e não proíbam o falar em línguas,
40 Ronojel k'u ri kib'ano, chib'ana wa' pa cholajil, utz k'u u b'anik kib'ano.
40 mas cuidem para que tudo seja feito com decência e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.