1 Coríntios 12
Ru Loqꞌ Pixabꞌ Ri Dios (QUCNNT) vs NTLH
1 Qachalal, k'o ri kwaj chi kiwetamaj chrij taq ri kuinem ri kusipaj ri Loq'alaj Espíritu chqe chqajujunal.
1 Meus irmãos, quero que vocês saibam a verdade a respeito dos dons que o Espírito Santo dá.
2 Ri ix qas iwetam chi aretaq mäja' kixkojonik xaq utz chiwe kixk'am b'i je wa' je ri' kumal taq ri tiox ri man kech'aw taj ri xa e b'anom kumal winaq.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, vocês eram desviados, de várias maneiras, para a adoração dos ídolos, os quais não têm vida.
3 Rumal ri' kwaj chi kiwetamaj chi man k'o tä jun ri kuya' kub'ij ri äwas u b'ixik chrij ri Jesús rumal ru chuq'ab' ri Loq'alaj Espíritu rech ri Dios. Xuquje' man k'o tä jun ri kuya' kub'ij chi ri Jesús are ri Qajaw we ta mat rumal ru chuq'ab' ri Loq'alaj Espíritu.
3 Por isso precisam compreender que ninguém que diz “Que Jesus seja maldito!” pode estar falando pelo poder do Espírito de Deus. E que ninguém pode dizer “Jesus é Senhor”, a não ser que seja guiado pelo Espírito Santo.
4 K'o jalajoj taq kuinem ri kusipaj ri Loq'alaj Espíritu che jun winaq, xa k'u jun ri Espíritu ri käyo'wik.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas é um só e o mesmo Espírito quem dá esses dons.
5 K'o jalajoj taq u wäch patäninik, xa k'u jun ri Qajaw Jesús ri käqapatänij.
5 Existem maneiras diferentes de servir, mas o Senhor que servimos é o mesmo.
6 Xuquje' k'o jalajoj u wäch ki b'anik taq ri chak, xa k'u jun ri Dios k'olik. Tzare k'u wa' ri käyo'w ki no'j ri winaq chkijujunal chub'anik wa' we chak ri'.
6 Há diferentes habilidades para realizar o trabalho, mas é o mesmo Deus quem dá a cada um a habilidade para fazê-lo.
7 Ri Dios kuya chke ri kojonelab' chkijujunal jas ri käk'utuwik chi k'o ri Loq'alaj Espíritu pa kanima'. Yo'm k'u wa' chke rech konojel käkiriq utzil.
7 Para o bem de todos, Deus dá a cada um alguma prova da presença do Espírito Santo.
8 Rumal ri Loq'alaj Espíritu jujun kojonelab' sipam chke chi kech'aw ruk' no'j, jujun chi k'ut sipam chke rumal ri Espíritu ri' chi kech'aw ruk' nimalaj etamb'al.
8 Para uma pessoa o Espírito dá a mensagem de sabedoria e para outra o mesmo Espírito dá a mensagem de conhecimento.
9 Jujun chik sipam chke rumal ri Loq'alaj Espíritu chi sib'alaj kekojon na, jujun chi k'ut sipam chke chi kekowinik che ki kunaxik ri yawab'ib'.
9 Para uma pessoa o mesmo Espírito dá fé e para outra dá o poder de curar.
10 Jujun chik sipam chke chi kekowinik käka'n taq kajmab'al, jujun chik sipam chke chi käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios. Jujun chi k'ut sipam chke chi kekowinik käkich'ob'o jachike ri Espíritu ri qas rech ri Dios, jachike k'ut ri man e are' taj. Nik'iaj chik sipam chke chi kekowinik kech'aw pa jalajoj taq ch'ab'al, nik'iaj chi k'ut sipam chke chi kekowinik käkiq'alajisaj ri käb'ix pa ri jule' taq ch'ab'al ri'.
10 Uma pessoa recebe do Espírito poder para fazer milagres, e outra recebe o dom de anunciar a mensagem de Deus. Ainda outra pessoa recebe a capacidade para saber a diferença entre os dons que vêm do Espírito e os que não vêm dele. Para uma pessoa o Espírito dá a capacidade de falar em línguas estranhas e para outra ele dá a capacidade de interpretar o que essas línguas querem dizer.
11 Ronojel k'u wa' xa Jun käb'anowik, tzare ri Loq'alaj Espíritu. Are k'u ri Are' ri käsipan chke ri kojonelab' chkijujunal ri jalajoj taq kuinem xa jas ri kraj kuya chke.
11 Porém é um só e o mesmo Espírito quem faz tudo isso. Ele dá um dom diferente para cada pessoa, conforme ele quer.
12 Ri Cristo are je' jas jun cuerpo ri k'ia ru tz'aqatil k'olik. Pune k'u k'ia ru tz'aqatil k'olik, käkinuk' xa jun cuerpo.
12 Cristo é como um corpo, o qual tem muitas partes. E todas as partes, mesmo sendo muitas, formam um só corpo.
13 Qonojel ri uj, we aj Israel, we man aj Israel taj, we k'o qa patrón, we man k'o tä qa patrón, aretaq xb'an qa qasna' xqanuk' xa jun cuerpo rumal ri jun Espíritu. Qonojel k'ut qa k'amom qe che ri jun Espíritu ri'.
13 Assim, também, todos nós, judeus e não judeus, escravos e livres, fomos batizados pelo mesmo Espírito para formar um só corpo. E a todos nós foi dado de beber do mesmo Espírito.
14 Ri qa cuerpo man xa tä jun u wäch, xane k'ia ru tz'aqatil k'olik.
14 Pois o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas.
15 We ta käkowinik käch'aw ri qaqan kub'ij: “Ri in man in rech tä ri cuerpo rumal chi man in q'ab'aj taj,” —kächa ta ne. Man ruk' tä ri' mat rech ri cuerpo.
15 Se o pé disser: “Já que não sou mão, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
16 We ta käkowinik käch'aw ri qa xikin kub'ij: “Ri in man in rech tä ri cuerpo rumal chi man in waq'ächaj taj,” —kächa ta ne. Man ruk' tä ri' mat rech ri cuerpo.
16 Se o ouvido disser: “Já que não sou olho, não sou do corpo”, nem por isso deixa de ser do corpo.
17 We ta ronojel ri qa cuerpo are waq'ächaj, ¿jas ta käqa'n ri' rech kujtatab'enik? We ta ronojel ri qa cuerpo are xikinaj, ¿jas ta käqa'n ri' rech kujsiqonik?
17 Se o corpo todo fosse olho, como poderíamos ouvir? E, se o corpo todo fosse ouvido, como poderíamos cheirar?
18 Ri Dios k'ut u kojom ru tz'aqatil ri qa cuerpo jawije' chi' ri xraj xukoj wi.
18 Assim Deus colocou cada parte diferente do corpo conforme ele quis.
19 We ta ronojel ri qa cuerpo xa jun u wäch, ¿jas ta lo ri qa b'anik ri'?
19 Se o corpo todo fosse uma parte só, não existiria corpo.
20 Man xa tä k'u jun u wäch ronojel ri qa cuerpo, xane k'ia u tz'aqatil k'olik. Pune je ri', xa k'u jun ri qa cuerpo.
20 De fato, existem muitas partes, mas um só corpo.
21 We ta käkowinik käch'aw ri qa waq'äch, man kuya' taj kub'ij che ri qa q'ab': “Man at rajwaxik tä chwe,” —kächa ne. Xuquje' ri qa jolom, we ta käkowinik käch'awik, man kuya' taj kub'ij che ri qaqan: “Man ix rajwaxik tä chwe,” —kächa ta ne.
21 Portanto, o olho não pode dizer para a mão: “Eu não preciso de você.” E a cabeça não pode dizer para os pés: “Não preciso de vocês.”
22 Xane ru tz'aqatil ri qa cuerpo ri je' ta ne chi sib'alaj man k'o tä ki chuq'ab', e are wa' ri sib'alaj rajwaxik na chqe.
22 O fato é que as partes do corpo que parecem ser as mais fracas são as mais necessárias,
23 Ru tz'aqatil ri qa cuerpo ri man qas tä nim keqil wi, are sib'alaj utz käqa'n na che ki chajixik. Ru tz'aqatil ri qa cuerpo ri käqilo chi man qas tä e je'lik, are sib'alaj loq' na keqil wi pune kech'uqik.
23 e aquelas que achamos menos honrosas são as que tratamos com mais honra. E as partes que parecem ser feias recebem um cuidado especial,
24 Are k'u ru tz'aqatil ri qa cuerpo ri e je'lik, man rajwaxik taj kech'uqik. Ri Dios k'ut je wa' xub'an che ri qa cuerpo, rech ru tz'aqatil ri qa cuerpo ri man qas tä nim keqil wi, are nim na ki b'anik wa'.
24 que as outras mais bonitas não precisam. Foi assim que Deus fez o corpo, dando mais honra às partes menos honrosas.
25 Je ri' xub'an ri Dios chqe rech man kutas tä rib' ri qa cuerpo, xane ru tz'aqatil ri qa cuerpo kechakun junam che ki to'ik kib' ri jun ruk' ri jun chik.
25 Desse modo não existe divisão no corpo, mas todas as suas partes têm o mesmo interesse umas pelas outras.
26 We jun u tz'aqatil ri qa cuerpo kuriq k'äx, konojel käkiriq k'äx junam ruk'. We jun u tz'aqatil ri qa cuerpo nim kil wi, are je' ta ne chi konojel kekikot ruk'.
26 Se uma parte do corpo sofre, todas as outras sofrem com ela. Se uma é elogiada, todas as outras se alegram com ela.
27 Ix k'u ri' i nuk'um ru cuerpo ri Cristo waral cho ruwächulew. Chijujunal ix, ix u tz'aqatil ru cuerpo ri Are'.
27 Pois bem, vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte desse corpo.
28 Ri Dios k'ut u yo'm keqle'n jujun chke ri qachalal kojonelab'. Ri nab'e e are' ri apóstoles, ri u kab' k'ut e are' ri käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios. Ri u rox e are' ri käkiya tijonik, te k'u ri' ri winaq ri käka'n taq kajmab'al, te k'u ri' ri kekikunaj yawab'ib', xuquje' ri qas ketob'an chke nik'iaj chik, ri k'amal taq b'e, xuquje' ri sipam chke chi kekowinik kech'aw pa jule' taq ch'ab'al chik.
28 Na Igreja, Deus pôs tudo no lugar certo: em primeiro lugar, os apóstolos ; em segundo, os profetas ; e, em terceiro, os mestres. Em seguida pôs os que fazem milagres; depois os que têm o dom de curar, ou de ajudar, ou de liderar, ou de falar em línguas estranhas.
29 ¿A konojel k'ut e apóstoles? ¿A konojel käkiq'alajisaj tzij ri yo'm chke rumal ri Dios? ¿A konojel käkiya tijonik? ¿A konojel käka'n taq kajmab'al?
29 Nem todos são apóstolos, ou profetas, ou mestres. Nem todos têm o dom de fazer milagres,
30 ¿A konojel sipam chke ri kuinem chi kekunanik? ¿A konojel kech'aw pa jule' taq ch'ab'al? ¿A konojel kekowin chuq'alajisaxik ru b'im pa jule' taq ch'ab'al? ¡Man je' tä ri'!
30 nem de curar doenças, nem de falar em línguas estranhas, nem de explicar o que essas línguas querem dizer.
31 Chikojo b'a' i chuq'ab' che ki riqik ri kuinem ri keusipaj ri Dios ri qas e utz na. K'o k'u ri kink'ut in chiwäch ri nim na u b'anik chuwäch ronojel.
31 Por isso se esforcem para ter os melhores dons. Porém eu vou mostrar a vocês o caminho que é o melhor de todos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.