Mateus 6

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Mitzijoj chike nikꞌaj winaq chik are kibꞌan jun utz laj jastaq, rumal cher we kitzijoj, ri iTat ri kꞌo chilaꞌ chikaj man kuya ta tojbꞌal iwe.
1 — Tenham o cuidado de não praticarem os seus deveres religiosos em público a fim de serem vistos pelos outros. Se vocês agirem assim, não receberão nenhuma recompensa do Pai de vocês, que está no céu.
2 We kꞌo jun chiꞌwe kuꞌtoꞌ ri mebꞌaibꞌ, muchapleꞌj utzijoxik pa taq ri Sinagoga xuqujeꞌ mutzijoj chikiwach ri winaq. Ri kawach taq winaq jewaꞌ kenoꞌjinik, rumal cher kakaj keqꞌijilaꞌx kumal ri winaq. Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe chi we jeriꞌ kibꞌan ix xkꞌamtaj riꞌ ri tojbꞌal iwe.
2 — Quando você der alguma coisa a uma pessoa necessitada, não fique contando o que fez, como os hipócritas fazem nas
3 We kꞌo jun chiꞌwe kutoꞌ jun mebꞌaꞌ, mutzijoj chike nikꞌaj winaq chik.
3 Mas você, quando ajudar alguma pessoa necessitada, faça isso de tal modo que nem mesmo o seu amigo mais íntimo fique sabendo do que você fez.
4 Xaq jeriꞌ maj jun chike ri winaq ketaꞌman ri tobꞌanik ri xayaꞌo, xwi ri iTat ri kakaꞌy pa ri awal kuya na chiꞌwe ri tojbꞌal rech.
4 Isso deve ficar em segredo; e o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
5 Are kibꞌan chꞌawem, man je ta kixnoꞌjinik jetaq ri kawach taq winaq, aꞌreꞌ utz kakinaꞌo kiꞌl kumal ri winaq are kakibꞌan chꞌawem pa taq ri Sinagoga xuqujeꞌ pa taq ri kꞌolibꞌal jawjeꞌ ri kiꞌkꞌow wi e sibꞌalaj kꞌi winaq. Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe chi xkꞌamtaj ri tojbꞌal ke.
5 — Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas. Eles gostam de orar de pé nas
6 Ri at kꞌut are kabꞌan chꞌawem, chabꞌana pa atukel wi, chatzꞌapij awibꞌ pa ri awachoch, chabꞌana chꞌawem pa awal rukꞌ ri aTat. We jewaꞌ kabꞌano, ri Dios kuya na chawe ri kata che pa awal.
6 Mas você, quando orar, vá para o seu quarto, feche a porta e ore ao seu Pai, que não pode ser visto. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
7 Are kibꞌan chꞌawem, mibꞌij sibꞌalaj kꞌi tzij, man kiwesaj ta kiwach ri man ketaꞌm ta uwach ri Dios, rumal cher pa kikꞌuꞌx aꞌreꞌ chi xa rumal ri ukꞌiyal ri kitzij ketataj rumal ri Dios.
7 — Nas suas orações, não fiquem repetindo o que vocês já disseram, como fazem os pagãos. Eles pensam que Deus os ouvirá porque fazem orações compridas.
8 Man kiwesaj ta kiwach we winaq riꞌ, rumal cher ri Dios ri qaTat retaꞌm jas ri kajawataj chiꞌwe, pune majaꞌ kita che.
8 Não sejam como eles, pois, antes de vocês pedirem, o Pai de vocês já sabe o que vocês precisam.
9 Ri ix kꞌut are kibꞌan chꞌawem jewaꞌ chibꞌij: Qatat ri lal kꞌo pa ri kaj, tyoxirisatal ri bꞌiꞌ la.
9 Portanto, orem assim:
10 Peta ri ajawarem e la, are bꞌanoq ri kaj lal cho ri uwachulew jetaq ri kabꞌan pa ri kaj.
10 Venha o teu
11 Ya la ri qawa ri kajawataj kamik.
11 Dá-nos hoje o alimento que precisamos.
12 Kuyu la ri etzelal ri kaqabꞌano, jacha ri kaqabꞌan uj chikikuyik ri kakibꞌan etzelal chaqe.
12 Perdoa as nossas ofensas
13 Man kaya ta la bꞌe kujtzaq pa ri etzelal, man kaya ta la bꞌe kujtzaq pa uqꞌabꞌ ri itzel.
13 E não deixes que sejamos tentados,
14 We kikuy ix ri etzelal ri kibꞌanom chi nikꞌaj winaq chiꞌwe, ri iTat ri kꞌo pa ri kaj kixukuy xuqujeꞌ na.
14 — Porque, se vocês perdoarem as pessoas que ofenderem vocês, o Pai de vocês, que está no céu, também perdoará vocês.
15 Are kꞌu we man kiꞌkuy nikꞌaj winaq chik, ri iTat man kukuy ta xuqujeꞌ ri imak ix.
15 Mas, se não perdoarem essas pessoas, o Pai de vocês também não perdoará as ofensas de vocês.
16 Are kibꞌan qꞌipoj waꞌim makikꞌut ta ri ibꞌis chiꞌpalaj, jacha ri kakibꞌan ri e kawach taq winaq. Ri e winaq riꞌ kakaj keꞌtaꞌmaxik are tajin kakiqꞌip kibꞌ che kiwaꞌim. Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe chi xwi riꞌ, tojbꞌal ke kakikꞌamawaꞌj.
16 — Quando vocês jejuarem, não façam uma cara triste como fazem os hipócritas, pois eles fazem isso para todos saberem que eles estão jejuando. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: eles já receberam a sua recompensa.
17 Are kibꞌan qꞌipoj waꞌim, chixiya ri iwiꞌ, xuqujeꞌ chichꞌaja ri ipalaj,
17 Mas você, quando jejuar, lave o rosto e penteie o cabelo
18 rech man kakichꞌobꞌ ta ri winaq chi tajin kiqꞌip iwibꞌ che iwaꞌim. Xaq xwi ri Dios ri kakaꞌy pa ri awal areꞌ kayoꞌw na ri tojbꞌal iwe.
18 para os outros não saberem que você está jejuando. E somente o seu Pai, que não pode ser visto, saberá que você está jejuando. E o seu Pai, que vê o que você faz em segredo, lhe dará a recompensa.
19 Man kimulij ta qꞌinomal waral cho ri uwachulew. We jastaq riꞌ xaq ketukinik xuqujeꞌ kiꞌxjutirik. Xuqujeꞌ xaq kelaqꞌax kumal ri eleqꞌomabꞌ.
19 — Não ajuntem riquezas aqui na terra, onde as traças e a ferrugem destroem, e onde os ladrões arrombam e roubam.
20 Are utz na we kimulij iqꞌinomal pa ri kaj, chilaꞌ man katukin ta wi xuqujeꞌ man kixjutir taj, man koꞌk ta xuqujeꞌ eleqꞌomabꞌ chilaꞌ.
20 Pelo contrário, ajuntem riquezas no céu, onde as traças e a ferrugem não podem destruí-las, e os ladrões não podem arrombar e roubá-las.
21 Naꞌtaj chiꞌwe chi jawjeꞌ kꞌo wi ri iqꞌinomal, chilaꞌ kakꞌojiꞌ wi na ri iwanimaꞌ.
21 Pois onde estiverem as suas riquezas, aí estará o coração de vocês.
22 We are kakaꞌyej xuqujeꞌ kachomaj rij utz taq jastaq, ronojel ri atyoꞌjal nojinaq riꞌ che tunal.
22 — Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de vocês são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz.
23 We are kakaꞌyej xuqujeꞌ kachomaj rij itzel taq jastaq, ronojel ri atyoꞌjal riꞌ nojinaq che qꞌequꞌmal. We kabꞌij tunal che ri qꞌequꞌmal ri at kꞌo wi, at kꞌo riꞌ pa jun nimalaj qꞌequꞌmal.
23 Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão. Assim, se a luz que está em você virar escuridão, como será terrível essa escuridão!
24 Maj jun ajchak kakwinik kachakun kukꞌ e kebꞌ patrón, rumal cher kꞌo jun riꞌ kuloqꞌoqꞌej na cho ri jun chik. Man kixkwin taj kipatanij ri Dios xuqujeꞌ ri qꞌinomal pa junamam.
24 — Um escravo não pode servir a dois donos ao mesmo tempo, pois vai rejeitar um e preferir o outro; ou será fiel a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e também servir ao dinheiro.
25 Man xaq xwi ta kichomaj rij jawjeꞌ kape wi ri kitijo, jawjeꞌ kape wi ri kiqumuj, o jawjeꞌ kape wi ri kiwatzꞌyaqibꞌej. ¿La man kꞌu are nim ri kꞌaslemal cho ri tijowik rij, xuqujeꞌ cho ri karatzꞌyaqibꞌej jun?
25 — Por isso eu digo a vocês: não se preocupem com a comida e com a bebida que precisam para viver nem com a roupa que precisam para se vestir. Afinal, será que a vida não é mais importante do que a comida? E será que o corpo não é mais importante do que as roupas?
26 Chiꞌwilampe ri e chochiꞌ ri kerapap pa ri kyaqiqꞌ, man keꞌtikoꞌnij taj, xuqujeꞌ man kakiyak ta kitikoꞌn, xuqujeꞌ man kakiyak ta ri ijaꞌ pa ri kikꞌolibꞌal. Ri Dios kꞌut, ri Tataxel ri kꞌo pa ri kaj kuya ronojel ri kajawataj chike. ¿La man kꞌu are nim iqꞌij ix chikiwach le aꞌwaj leꞌ?
26 Vejam os passarinhos que voam pelo céu: eles não semeiam, não colhem, nem guardam comida em depósitos. No entanto, o Pai de vocês, que está no céu, dá de comer a eles. Será que vocês não valem muito mais do que os passarinhos?
27 ¿Teꞌq pa ikꞌuꞌx chi rukꞌ ri kakꞌaxkꞌobꞌ iwanimaꞌ kixkꞌasiꞌ chi na jun qꞌij?
27 E nenhum de vocês pode encompridar a sua vida, por mais que se preocupe com isso.
28 ¿Jas che kakꞌaxir ikꞌuꞌx che ri iwatzꞌyaq? Chiwetaꞌmaj iwe kukꞌ ri kotzꞌiꞌj ri e kꞌo cho ri saq. Man areꞌ taj kebꞌanow ri katzꞌyaq.
28 — E por que vocês se preocupam com roupas? Vejam como crescem as flores do campo: elas não trabalham, nem fazem roupas para si mesmas.
29 Kinbꞌij kꞌu chiꞌwe, chi ri taqanel Salomón pune xkꞌojiꞌ nimalaj uqꞌinomal man xkwin taj wi je xatzꞌyaqinik jetaq ri e kotzꞌiꞌj.
29 Mas eu afirmo a vocês que nem mesmo Salomão, sendo tão rico, usava roupas tão bonitas como essas flores.
30 We sibꞌalaj jeꞌl kubꞌan ri Dios chike ri e kotzꞌiꞌj ri man naj ta qꞌotaj kekꞌasiꞌk ¿la man kꞌu kꞌo na ri kubꞌan iwukꞌ ix? Qas tzij kinwilo chi majaꞌ kakubꞌiꞌ ikꞌuꞌx chirij ri Dios.
30 É Deus quem veste a erva do campo, que hoje dá flor e amanhã desaparece, queimada no forno. Então é claro que ele vestirá também vocês, que têm uma fé tão pequena!
31 Man kakꞌaxir ta chi ikꞌuꞌx rumal ri kitijo, xuqujeꞌ rumal ri kiqumuj, xuqujeꞌ rumal ri kiwatzꞌyaqibꞌej.
31 Portanto, não fiquem preocupados, perguntando: “Onde é que vamos arranjar comida?” ou “Onde é que vamos arranjar bebida?” ou “Onde é que vamos arranjar roupas?”
32 Xaq xwi ri winaq ri man ketaꞌm ta uwach ri Dios kakꞌaxir kanimaꞌ che we jastaq riꞌ. Are iTat ix ri kꞌo pa ri kaj, areꞌ retaꞌm jas kajawataj chiꞌwe.
32 Pois os pagãos é que estão sempre procurando essas coisas. O Pai de vocês, que está no céu, sabe que vocês precisam de tudo isso.
33 Chitzukuj nabꞌe ri Ajawarem rech ri Dios, xuqujeꞌ ri usukꞌal, ri areꞌ kꞌut kuya na ronojel ri kajawataj chiꞌwe.
33 Portanto, ponham em primeiro lugar na sua vida o
34 Xaq jeriꞌ makꞌaxkꞌobꞌ iwanimaꞌ rumal ri kakꞌulmataj chweꞌq. Ka kꞌo na qꞌotaj chuchomaxik jas kibꞌano. Naꞌtaj chiꞌwe chi xaqareꞌ kubꞌan chaqe ri kakꞌulmataj pa jun qꞌij.
34 Por isso, não fiquem preocupados com o dia de amanhã, pois o dia de amanhã trará as suas próprias preocupações. Para cada dia bastam as suas próprias dificuldades.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.