Mateus 25
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs VC
1 Ri ajawarem rech ri kaj kajunumataj kukꞌ ri e lajuj alitomabꞌ ri man e kꞌulan taj, xkikꞌam bꞌik ri kilampara, xebꞌe chukꞌulaxik ri jiꞌatz.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 E jobꞌ chike ri alitomabꞌ maj ketaꞌmabꞌal, ri e jobꞌ chik kꞌo ketaꞌmabꞌal.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ri alitomabꞌ ri maj ketaꞌmabꞌal xkikꞌam bꞌik ri kilampara, man nim ta kꞌut ri kaceite xkikꞌam bꞌik.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Xuqujeꞌ ri alitomabꞌ ri kꞌo ketaꞌmabꞌal xkikꞌam bꞌik ri kilampara rachiꞌl ri kaceite.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ri jiꞌatz xbꞌeyetaj bꞌik rumal riꞌ xewar konojel ri alitomabꞌ.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Nikꞌaj aqꞌabꞌ xtataj jun chꞌabꞌal kubꞌij: “¡Xpe le jiꞌatz, chixel loq chukꞌamawaꞌxik!”
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Jeriꞌ konojel ri alitomabꞌ xekꞌastajik, xoꞌk chusukꞌumaxik ri kilamparas.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ri alitomabꞌ ri maj ketaꞌmabꞌal xkibꞌij chike ri alitomabꞌ ri kꞌo ketaꞌmabꞌal: “Chiya jubꞌiqꞌ qe ri iwaceite rech man kechup ta ri qalámparas.”
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Ri alitomabꞌ ri kꞌo ketaꞌmabꞌal xkibꞌij: “Man kaqaya taj, we kaqaya iwe man kubꞌan ta chilaꞌ chaqe uj, are utz we kiꞌloqꞌo iwe pa ri kꞌayibꞌal aceite.”
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Are e bꞌenaq chuloqꞌik ri aceite, xopan ri jiꞌatz. Ri alitomabꞌ ri kayeꞌm apanoq xok rukꞌ pa ri nimaqꞌij rech kꞌulanem, kꞌa te riꞌ xtzꞌapiꞌk ri uchiꞌ ja.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Kꞌa te riꞌ xuqujeꞌ ri nikꞌaj alitomabꞌ chik, xkibꞌij: “¡Ajawxel, Ajawxel, jaqa la ri uchiꞌ ja chiqawach!”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ri Ajawxel xubꞌij: “Man kinjaq taj, man wetaꞌm taj iwach.”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Rumal riꞌ chixkꞌasloq rumal man iwetaꞌm taj ri qꞌotaj xuqujeꞌ ri qꞌij are jewaꞌ kakꞌulmatajik.
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ jun achi, are xeꞌ pa ri utaqkil xuꞌsikꞌij ri e patanil rech xuchilibꞌej kanoq ri urajil chike.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Che ri jun xuya jobꞌ mil qꞌana pwaq, che ri jun chik xuya kebꞌ mil, che ri jun chik xuya jun mil,jaljoj xubꞌan chuyaꞌik ri pwaq chike rumal cher are xrilo ri ketaꞌmabꞌal chuchajixik, kꞌa te riꞌ xeꞌ pa ri utaqkil.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ri patanijel ri xukꞌamawaꞌj jobꞌ mil xchakun rukꞌ ri pwaq, xuchꞌek chi jun jobꞌ mil chirij.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Je xuqujeꞌ ri xukꞌamawaꞌj kebꞌ mil xuchꞌek chik jun kebꞌ mil chik chirij.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Are kꞌu ri achi ri xukꞌamawaꞌj jun mil xukꞌot jun jul pa ri ulew, kꞌa te riꞌ xrawaj kanoq ri urajil ri rajaw.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Are xikꞌow sibꞌalaj kꞌi qꞌij, ri patrón xtzalij loq, xuta ri kwenta chike ri e patanijel taq rech.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ri patanijel ri xukꞌamawaꞌj jobꞌ mil pwaq, xukꞌam chi bꞌik ri jun mil ri xuchꞌeko, xubꞌij che ri patrón, Ajawxel lal xya la kanoq jobꞌ mil pwaq chwe, chilampe la xinchꞌek chi lajuj mil chirij le xya la kanoq chwe.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Ri upatrón xubꞌij che: Utz ri xabꞌano, utz laj ajchak, sukꞌ ri awanimaꞌ. Utz xabꞌano rukꞌ ri nitzꞌ ri xinya chawe rumal riꞌ kibꞌan chawe chi kachajij na nima taq jastaq. Chatan loq chatkiꞌkotoq rukꞌ ri awajaw.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Xopan xuqujeꞌ ri achi ri xukꞌamawaꞌj kebꞌ mil pwaq xubꞌij che ri patrón. Ajawxel lal xya la kanoq kebꞌ mil pwaq chwe, chilampe la xinchꞌek chi kebꞌ mil pwaq chirij le xya la kanoq chwe.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Ri patrón xubꞌij che: “Utz ri xabꞌano, utz laj ajchak, sukꞌ awanimaꞌ, utz xabꞌano rukꞌ ri nitzꞌ ri xinya chawe, kinbꞌan na chi kabꞌan awe puꞌwiꞌ nim jastaq. Chatan loq, chatkiꞌkot pa ri kiꞌkotemal rech ri awajaw.”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Kꞌa te riꞌ xopan ri achi ri xukꞌamawaꞌj mil pwaq. Xubꞌij: “Ajawxel, in wetaꞌm chi sibꞌalaj ko ri animaꞌ la, are kaj la kabꞌan la yakoj cho ri ulew jawjeꞌ ri man xtikoꞌnij ta wi la, xuqujeꞌ are kaj la kakꞌamawaꞌj la uwach ri tikoꞌn jawjeꞌ ri man xtikoꞌnij ta wi la.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Rumal riꞌ xinxiꞌj wibꞌ, xinmuq ri rajil la pa ri ulew. Riꞌ xinkꞌam loq, are waꞌ ri rajil la.”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Ri upatrón xubꞌij che: “At jun itzel ajchak, at saqꞌor. Xaq jeriꞌ awetaꞌm chi kinyakoꞌnijik jawjeꞌ ri man xintikoꞌnij ta wi, xuqujeꞌ kikꞌamawaꞌj we ri uwach ri tikoꞌn jawjeꞌ ri man xintikoꞌnij ta wi.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Are utz we ta xaya ri nurajil jawjeꞌ kayak wi ri pwaq rech kuchꞌek ral, rech are xintzalij loq xaya ta apanoq ri chꞌekoj chwe.”
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Ri patrón xubꞌij chike ri nikꞌaj ajchakibꞌ chik: “Chimaja ri jun mil pwaq che, chiya che ri kꞌo lajuj mil rukꞌ.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Jeriꞌ, rumal cher ri nim kꞌo rukꞌ kayaꞌtaj na nim che, rech sibꞌalaj nim kakꞌojiꞌ na rukꞌ. Are kꞌu ri maj kꞌo rukꞌ kamaj na che ri kꞌisbꞌal jastaq ri kꞌo rukꞌ.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 We itzel ajchak riꞌ, chiwesaj bꞌik, chikꞌyaqa bꞌik pa ri qꞌequꞌmal, jawjeꞌ kꞌo wi na oqꞌej xuqujeꞌ qutꞌutꞌem ware.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 Ri uKꞌojol ri Achi are kape pa ri ujuluwem, rachiꞌl ri angelibꞌ, katꞌuyiꞌ na pa ri utem ri kajuluwik.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Konojel ri winaq rech ri uwachulew kakimulij na kibꞌ choch, ri uKꞌojol ri Achi kuꞌqꞌat na nikꞌaj chike ri nikꞌaj chik, jacha ri kubꞌan ri jun ajyuqꞌ kuꞌqꞌat ri chij chike ri e kꞌisikꞌ.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Kuꞌya na ri chij pa ri uwiqiqꞌabꞌ xuqujeꞌ ri kꞌisikꞌ pa ri umox.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Ri Taqanel kubꞌij na chike ri e kꞌo pa ri uwiqiqꞌabꞌ: “Chixpetoq, ri ix ri ixutewechiꞌm ri nuTat, chikꞌamawaꞌj ri iwechabꞌal, are waꞌ ri ajawarem ri chiꞌtal loq chiꞌwe are majaꞌ katiktaj loq ri uwachulew.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Jeriꞌ rumal are xinnumik, xiya nuwa, are xchaqiꞌj nuchiꞌ, xiya nujoron, are xinwaꞌkatik xiya kanoq nukꞌolibꞌal jawjeꞌ kinkanaj wi.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Are xajawataj watzꞌyaq, xiya watzꞌyaq, are xinyawajik, xinichajij, are xintzꞌapiꞌk pa cheꞌ xinisolij.”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Ri sukꞌ taq winaq kakibꞌij na: “Ajawxel, ¿jampaꞌ xqaya wa la are xnum la? ¿Jampaꞌ xqaya joron la are xchaqiꞌj chiꞌ la?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 ¿Jampaꞌ xqaya kꞌolibꞌal la are xwaꞌkat la o jampaꞌ xqaya atzꞌyaq la are xajawataj che la?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 ¿Jampaꞌ xqasolij la are lal yawabꞌ o are xtzꞌapiꞌk la pa cheꞌ?”
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Ri Taqanel kubꞌij na chike: “Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, ronojel ri xibꞌano chike ri e wachalal pune are ri kꞌin laj nitzꞌ, chwe in xibꞌan wi.”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Kꞌa te riꞌ kubꞌij na chike ri e kꞌo pa ri umox: “Chixel wukꞌ itzel taq winaq, jix pa ri tyoꞌnel qꞌaqꞌ ri maj ukꞌisik, are riꞌ ukꞌolibꞌal ri Itzel xuqujeꞌ ri uꞌtaqoꞌn.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Jeriꞌ rumal cher man xiya ta nuwa are xinnumik, man xiya ta nujoron are xchaqiꞌj nuchiꞌ.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Are xinwaꞌkatik man xiya ta nukꞌolibꞌal jawjeꞌ kinkanaj wi, man xiya ta watzꞌyaq are xajawataj chwe, are xinyawajik xuqujeꞌ xintzꞌapiꞌk pa che man xinisolij taj.”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Ri winaq riꞌ kakibꞌij na che: “Ajawxel, ¿jampaꞌ man xqatoꞌta la are xnum la, jampaꞌ xchaqiꞌj chiꞌ la, jampaꞌ xwaꞌkat la, jampaꞌ xajawataj atzꞌyaq la, jampaꞌ xyawaj la o xtzꞌapiꞌ la pa cheꞌ?”
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Ri Ajawxel kubꞌij na: “Qas tzij kinbꞌij ronojel ri man xibꞌan taj kukꞌ ri e wachalal pune aꞌreꞌ alaj taq e nitzꞌ, chwe in riꞌ xibꞌan wi.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Ri itzel taq winaq kebꞌe na pa ri jun alik kꞌaxkꞌolal are kꞌu ri sukꞌ taq winaq kebꞌe na pa ri jun alik kꞌaslemal.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.