Mateus 13

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Che ri qꞌij riꞌ, xel bꞌik ri Jesús pa ri ja ri kꞌo wi, xeꞌ chuchiꞌ ri plo, xtꞌuyiꞌk chilaꞌ chuyaꞌik kꞌutuꞌn.
1 Naquele dia, saiu Jesus e sentou-se à beira do lago.
2 Rumal kꞌu cher sibꞌalaj e kꞌi ri winaq, rumal riꞌ xaqꞌan pa ri jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xtꞌuyiꞌ chilaꞌ chuyaꞌik ri kꞌutuꞌn. Konojel ri winaq xekꞌojiꞌ chuchiꞌ ri jaꞌ.
2 Acercou-se dele, porém, uma tal multidão, que precisou entrar numa barca. Nela se assentou, enquanto a multidão ficava à margem.
3 Ri Jesús xukꞌut sibꞌalaj kꞌi jastaq rukꞌ taq kꞌambꞌejabꞌal noꞌj jetaq we riꞌ: Kꞌo jun ajchak, xeꞌ pa tikoꞌnijik.
3 E seus discursos foram uma série de parábolas.
4 Are tajin katikoꞌnijik, nikꞌaj ijaꞌ xqaj pa ri bꞌe, xepe nikꞌaj chochiꞌ, xkitij bꞌik.
4 Disse ele: Um semeador saiu a semear. E, semeando, parte da semente caiu ao longo do caminho; os pássaros vieram e a comeram.
5 Nikꞌaj ijaꞌ chik xqaj pa jun ulew jawjeꞌ kꞌo wi abꞌaj. Aninaq xkꞌiy loq ri tiriko, rumal cher man nim taj qajinaq ri ulew.
5 Outra parte caiu em solo pedregoso, onde não havia muita terra, e nasceu logo, porque a terra era pouco profunda.
6 Ri tikoꞌn naj taj xuqꞌiꞌo rumal cher maj ukꞌaꞌmalil, are xel loq ri qꞌij, xchaqiꞌjarik.
6 Logo, porém, que o sol nasceu, queimou-se, por falta de raízes.
7 Ri nikꞌaj taq ijaꞌ chik xqaj chikixoꞌl ri kꞌix. Are xekꞌiy loq ri kꞌix, xkijiqꞌisaj kan ri tikoꞌn man xkiya ta bꞌe che xkꞌiyik.
7 Outras sementes caíram entre os espinhos: os espinhos cresceram e as sufocaram.
8 E kꞌo chi nikꞌaj ijaꞌ ri xeqaj pa ri utz laj ulew, we ijaꞌ riꞌ xewachinik, kꞌo xkiya jun ciento, kꞌo xkiya oxkꞌal, kꞌo xkiya juwinaq lajuj kiwach.
8 Outras, enfim, caíram em terra boa: deram frutos, cem por um, sessenta por um, trinta por um.
9 We qas kꞌo ixikin, chitatabꞌej ri kabꞌix chiꞌwe.
9 Aquele que tem ouvidos, ouça.
10 Ri tijoxelabꞌ xeqet rukꞌ ri Jesús, xkita che: ¿Jas che kakoj la kꞌambꞌejabꞌal noꞌj are kaya la kꞌutuꞌn?
10 Os discípulos aproximaram-se dele, então, para dizer-lhe: Por que lhes falas em parábolas?
11 Ri Jesús xubꞌij: Ri ix yaꞌtalik kiwetaꞌmaj ri awatalik pa ri ajawarem rech ri Dios, man je ta kꞌu ri nikꞌaj winaq chik.
11 Respondeu Jesus: Porque a vós é dado compreender os mistérios do Reino dos céus, mas a eles não.
12 Ri winaq ri ketaꞌm jas ubꞌanik ri jastaq pa ri ajawarem rech ri Dios, yaꞌtal chike kanimar ri ketaꞌmabꞌal. Are kꞌu ri man ketaꞌm taj jas ubꞌanik ri jastaq pa ri ajawarem rech ri Dios, ri Dios kubꞌan na chi kasachan chike ri nitzꞌ jastaq ri ketaꞌm.
12 Ao que tem, se lhe dará e terá em abundância, mas ao que não tem será tirado até mesmo o que tem.
13 Ri in kinya kꞌutuꞌn chike ri winaq rukꞌ kꞌambꞌejabꞌal noꞌj, rech pune kekaꞌyik, man kakil taj, pune kakito, man kakichꞌobꞌ ta ri kabꞌix chike.
13 Eis por que lhes falo em parábolas: para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não ouçam nem compreendam.
14 Jeriꞌ kakꞌulmataj kukꞌ ri xubꞌij loq ri Dios chuchiꞌ ri qꞌalajisal tzij Isaías: We winaq riꞌ, pune kakito, man kakichꞌobꞌ taj, Pune kekaꞌyik, man kakil ta wi.
14 Assim se cumpre para eles o que foi dito pelo profeta Isaías: Ouvireis com vossos ouvidos e não entendereis, olhareis com vossos olhos e não vereis,
15 Rumal cher we tinimit riꞌ xkowir ri kanimaꞌ, xuqujeꞌ man kechoman taj kitzꞌapim ri kibꞌoqꞌoch rech man kakil taj, xuqujeꞌ kitzꞌapim ri kixikin rech man kakita taj, we ta kakikꞌex kikꞌuꞌx kakichꞌobꞌ riꞌ ri nutzij, xuqujeꞌ kakikꞌex riꞌ ri kikꞌaslemal, ri in xuqujeꞌ keꞌnkunaj na.
15 porque o coração deste povo se endureceu: taparam os seus ouvidos e fecharam os seus olhos, para que seus olhos não vejam e seus ouvidos não ouçam, nem seu coração compreenda; para que não se convertam e eu os sare {Is 6,9s}.
16 Are kꞌu ri ix, sibꞌalaj utz iwe, rumal cher kiwilo xuqujeꞌ kita ri nutzij.
16 Mas, quanto a vós, bem-aventurados os vossos olhos, porque vêem! Ditosos os vossos ouvidos, porque ouvem!
17 Sibꞌalaj e kꞌi winaq xuqujeꞌ e qꞌalajisal taq utzij ri Dios xkaj xkil ri tajin kiwil ix xuqujeꞌ xkita ri kita ix, man xekwin ta kꞌut.
17 Eu vos declaro, em verdade: muitos profetas e justos desejaram ver o que vedes e não o viram, ouvir o que ouvis e não ouviram.
18 Chanim chitatabꞌej, kinbꞌij chiꞌwe ri kel kubꞌij ri kꞌambꞌejabꞌal noꞌj rech ri ajtikolobꞌ.
18 Ouvi, pois, o sentido da parábola do semeador:
19 E kꞌo jujun winaq ri kakitatabꞌej ri utzij ri Dios, man kakichꞌobꞌ ta kꞌut jas kel kubꞌij, rumal riꞌ kape ri itzel kubꞌano chi kasachan chike. Are waꞌ ri kel kubꞌij ri ijaꞌ ri xtzaq pa ri bꞌe.
19 quando um homem ouve a palavra do Reino e não a entende, o Maligno vem e arranca o que foi semeado no seu coração. Este é aquele que recebeu a semente à beira do caminho.
20 Ri ijaꞌ ri xtzaq chikixoꞌl ri abꞌaj are kel kubꞌij ri kakitatabꞌej ri tzij rech ri ajawarem rech ri Dios, xuqujeꞌ aninaq kakikꞌamawaꞌj rukꞌ kiꞌkotem.
20 O solo pedregoso em que ela caiu é aquele que acolhe com alegria a palavra ouvida,
21 Rumal chi maj kikꞌaꞌmal, naj taj kakiqꞌiꞌo. Are kakiriq kꞌax, o kabꞌan ne kꞌax chike rumal keniman che ri Dios, kasachan ri tzij chike.
21 mas não tem raízes, é inconstante: sobrevindo uma tribulação ou uma perseguição por causa da palavra, logo encontra uma ocasião de queda.
22 Kꞌa te riꞌ e kꞌo ri ijaꞌ ri xetzaq chikixoꞌl ri kꞌix. We ijaꞌ riꞌ kel kubꞌij ri e winaq ri kakitatabꞌej ri tzij, man kakiya ta kꞌu bꞌe kakꞌexkꞌobꞌ ri kikꞌaslemal xaq xwi kakichomaj rij ri kajawataj chike, xuqujeꞌ jas kakibꞌano rech kuꞌx qꞌinomabꞌ, rumal riꞌ man kekwin taj kewachinik.
22 O terreno que recebeu a semente entre os espinhos representa aquele que ouviu bem a palavra, mas nele os cuidados do mundo e a sedução das riquezas a sufocam e a tornam infrutuosa.
23 Kꞌisbꞌal rech, ri ijaꞌ ri xetzaq pa ri utz ulew, are waꞌ ri winaq ri kakitatabꞌej ri tzij xuqujeꞌ kakichꞌobꞌo. Are waꞌ ri winaq ri kakikꞌex kikꞌaslemal xuqujeꞌ kakibꞌan ri utzilal. Jer e kꞌo ri ijaꞌ ri xewachinik xkiya jun ciento, xkiya oxkꞌal, xuqujeꞌ xkiya juwinaq lajuj ijaꞌ.
23 A terra boa semeada é aquele que ouve a palavra e a compreende, e produz fruto: cem por um, sessenta por um, trinta por um.
24 Ri Jesús xutzijoj chi we jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj riꞌ: Pa ri ajawarem rech ri Dios je kakꞌulmataj na jetaq ri xkꞌulmataj rukꞌ jun winaq ri xutik jeꞌl laj ijaꞌ rech tiriko pa ri rulew.
24 Jesus propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é semelhante a um homem que tinha semeado boa semente em seu campo.
25 Che ri chaqꞌabꞌ riꞌ konojel ri winaq tajin kewarik, are xopan ri kꞌulel, xuꞌtikaꞌ kanoq ri jun itzel qꞌayes chuxoꞌl ri tiriko, kꞌa te riꞌ xel bꞌik chilaꞌ.
25 Na hora, porém, em que os homens repousavam, veio o seu inimigo, semeou joio no meio do trigo e partiu.
26 Ri tiriko are xkꞌiy loq, xkꞌiy xuqujeꞌ loq ri itzel qꞌayes.
26 O trigo cresceu e deu fruto, mas apareceu também o joio.
27 Ri aꞌjchakibꞌ xebꞌe rukꞌ ri ajchoqꞌe ri ulew, xkibꞌij che: Ajawxel, ¿la man utz taq ijaꞌ rech tiriko xtik lal? ¿Jas kꞌu che xkꞌiy loq itzel qꞌayes chuxoꞌl?
27 Os servidores do pai de família vieram e disseram-lhe: - Senhor, não semeaste bom trigo em teu campo? Donde vem, pois, o joio?
28 Ri ajchoqꞌe ri ulew xubꞌij chike: Are waꞌ ri xubꞌan ri kꞌulel. Ri ajchakibꞌ xkibꞌij: ¿La kaj la keꞌqabꞌoqo kanoq ri itzel qꞌayes?
28 Disse-lhes ele: - Foi um inimigo que fez isto! Replicaram-lhe: - Queres que vamos e o arranquemos?
29 Ri ajchoqꞌe xubꞌij chike: Man kawaj taj, ri tiriko xuqujeꞌ ri itzel qꞌayes xaq raj junam kekaꞌyik, rukꞌ ta ne jubꞌiqꞌ are kibꞌoq kan ri tiriko.
29 - Não, disse ele; arrancando o joio, arriscais a tirar também o trigo.
30 Are katan riꞌ, chiya bꞌe kekꞌiy loq kikobꞌchal. Are kuriq ri qꞌotaj rech yakoj, kꞌa che riꞌ keqilo jachin chike ri itzel qꞌayes xuqujeꞌ jachin chike ri tiriko. Keꞌntaq na bꞌik ajchakibꞌ riꞌ rech nabꞌe kakibꞌoq ri itzel qꞌayes, kakimulij, kꞌa te riꞌ kakiporoj. Xuqujeꞌ kakikꞌam bꞌik ri tiriko, keꞌkiya kanoq pa ri nukꞌolibꞌal.
30 Deixai-os crescer juntos até a colheita. No tempo da colheita, direi aos ceifadores: arrancai primeiro o joio e atai-o em feixes para o queimar. Recolhei depois o trigo no meu celeiro.
31 Ri Jesús xutzijoj chi jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj, xubꞌij: Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ ri jun achi ri xutik jun ijaꞌ rech moxtansia pa ri rulew.
31 Em seguida, propôs-lhes outra parábola: O Reino dos céus é comparado a um grão de mostarda que um homem toma e semeia em seu campo.
32 Pune ri ijaꞌ rech moxtansia sibꞌalaj nitzꞌ chikiwach ronojel uwach ijaꞌ, are kakꞌiy loq, sibꞌalaj nim chikiwach konojel ri e qꞌayes ri e tiktalik. Kux na jetaq jun cheꞌ jawjeꞌ kakibꞌan wi ri kisok ri chochiꞌ.
32 É esta a menor de todas as sementes, mas, quando cresce, torna-se um arbusto maior que todas as hortaliças, de sorte que os pássaros vêm aninhar-se em seus ramos.
33 Ri Jesús xukoj chi jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj, xubꞌij: Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ ri kꞌaj. Ri ixoq are kuya nitzꞌ chꞌam rukꞌ ri kꞌaj, kasipoj ri kꞌaj rumal ri nitzꞌ chꞌam ri kaya rukꞌ.
33 Disse-lhes, por fim, esta outra parábola. O Reino dos céus é comparado ao fermento que uma mulher toma e mistura em três medidas de farinha e que faz fermentar toda a massa.
34 Ri Jesús xuya kꞌutuꞌn chike ri winaq rukꞌ kꞌambꞌejabꞌal taq noꞌj, xuqujeꞌ xujunamaj taq ri jastaq rukꞌ nikꞌaj chik.
34 Tudo isto disse Jesus à multidão em forma de parábola. De outro modo não lhe falava,
35 Jeriꞌ xkꞌulmataj ri xubꞌij loq ri Dios chuchiꞌ ri qꞌalajisal rech ri utzij are xubꞌij: Keꞌnchꞌabꞌej na we winaq riꞌ rukꞌ kꞌambꞌejabꞌal noꞌj, xuqujeꞌ kinbꞌij na jas kel ri jastaq ri xaq xwi ri Dios etaꞌmaninaq are xutik loq ri uwachulew.
35 para que se cumprisse a profecia: Abrirei a boca para ensinar em parábolas; revelarei coisas ocultas desde a criação {Sl 77,2}.
36 Ri Jesús xtzalij cho ri ja, xuꞌya kan ri winaq chilaꞌ, ri tijoxelabꞌ xeꞌkibꞌij che: Bꞌij la chaqe jas kel kubꞌij ri kꞌambꞌejabꞌal noꞌj chirij ri itzel qꞌayes ri xtik pa ri ulew.
36 Então despediu a multidão. Em seguida, entrou de novo na casa e seus discípulos agruparam-se ao redor dele para perguntar-lhe: Explica-nos a parábola do joio no campo.
37 Ri Jesús xubꞌij: Ri uKꞌojol ri Achi are riꞌ ri katikow ri utz ijaꞌ.
37 Jesus respondeu: O que semeia a boa semente é o Filho do Homem.
38 Ri ulew are ri uwachulew, ri utz laj ijaꞌ rech tiriko, aꞌreꞌ ri winaq ri kakinimaj ri taqanik rech ri ajawarem rech ri Dios. Ri ijaꞌ rech ri itzel qꞌayes aꞌreꞌ ri winaq ri kakinimaj ri Itzel.
38 O campo é o mundo. A boa semente são os filhos do Reino. O joio são os filhos do Maligno.
39 Ri Itzel are xtikow loq ri etzelal cho ri uwachulew. Ri qꞌotaj rech yakoj are ri kꞌisbꞌal qꞌatoj tzij, ri ajchakibꞌ ri keyakow ri tikoꞌn aꞌreꞌ ri rangelibꞌ.
39 O inimigo, que o semeia, é o demônio. A colheita é o fim do mundo. Os ceifadores são os anjos.
40 Are kabꞌoq ri itzel qꞌayes xuqujeꞌ kaporoxik are kel kubꞌij ri qꞌatoj tzij ri kubꞌan na ri Dios pa kiwiꞌ konojel ri winaq.
40 E assim como se recolhe o joio para jogá-lo no fogo, assim será no fim do mundo.
41 In ri in uKꞌojol ri Achi, keꞌntaq na bꞌik ri e wangelibꞌ rech keꞌkesaj na bꞌik pa ri ajawarem we konojel ri kakibꞌan etzelal xuqujeꞌ ri keꞌkitaqchiꞌj nikꞌaj winaq chik chubꞌanik mak.
41 O Filho do Homem enviará seus anjos, que retirarão de seu Reino todos os escândalos e todos os que fazem o mal
42 We winaq riꞌ kekꞌyaq na bꞌik kumal ri angelibꞌ pa ri tyoꞌnel qꞌaqꞌ, chilaꞌ kakixiꞌj kꞌu na kibꞌ, koꞌq na, xuqujeꞌ kakiqutꞌutꞌej na kiware.
42 e os lançarão na fornalha ardente, onde haverá choro e ranger de dentes.
43 Are kꞌu ri winaq ri keniman che ri Dios, kechuplin na pa ri ajawarem rech ri Tataxel jacha ri kubꞌan ri qꞌij are kachuplinik. We qas kꞌo ixikin chutatabꞌexik, qas chitatabꞌej.
43 Então, no Reino de seu Pai, os justos resplandecerão como o sol. Aquele que tem ouvidos, ouça.
44 Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ ri qꞌinomal ri muqtal kan pa jun ulew, are kariqitaj rumal jun winaq, ri winaq karawaj chi kan junmul. Kꞌa te riꞌ kakiꞌkotik keꞌ chukꞌayixik ronojel ri rulew rech kakwinik kuloqꞌ kan ri ulew rech kakanaj kan rukꞌ ri qꞌinomal ri kꞌo pa we ulew riꞌ.
44 O Reino dos céus é também semelhante a um tesouro escondido num campo. Um homem o encontra, mas o esconde de novo. E, cheio de alegria, vai, vende tudo o que tem para comprar aquele campo.
45 Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ ri jun ajkꞌay ri kuloqꞌ ri abꞌaj ri paqal rajil.
45 O Reino dos céus é ainda semelhante a um negociante que procura pérolas preciosas.
46 Are kuriq jun abꞌaj ri paqal rajil, kukꞌayij kan ronojel ri kꞌo rukꞌ rech kuloqꞌ ri paqal rajil.
46 Encontrando uma de grande valor, vai, vende tudo o que possui e a compra.
47 Ri ajawarem rech ri Dios kajunumataj rukꞌ ri jun kꞌat chapbꞌal kar. Ri e chapal taq kar kakikꞌyaq bꞌik ri kꞌat pa ri cho, keꞌkimol ronojel uwach kar.
47 O Reino dos céus é semelhante ainda a uma rede que, jogada ao mar, recolhe peixes de toda espécie.
48 Are kanoj ri kꞌat, kakesaj la chuchiꞌ ri jaꞌ, ketꞌuyiꞌ chuqꞌatik ri utz taq kar xuqujeꞌ ri itzel taq kar. Ri utz taq kar keꞌkiyak pa jun chakach, ri itzel taq kar keꞌkikꞌyaq bꞌik.
48 Quando está repleta, os pescadores puxam-na para a praia, sentam-se e separam nos cestos o que é bom e jogam fora o que não presta.
49 Jeriꞌ kakꞌulmatajik are kopan ri kꞌisbꞌal qꞌij rech ri uwachulew: Ri angelibꞌ keꞌkiqꞌat na ri utz taq winaq chike ri itzel taq winaq.
49 Assim será no fim do mundo: os anjos virão separar os maus do meio dos justos
50 Ri itzel taq winaq kekꞌyaq na bꞌik pa ri tyoꞌnel qꞌaqꞌ, chilaꞌ kakixiꞌj wi na kibꞌ, rumal riꞌ koqꞌ na xuqujeꞌ kakiqutꞌutꞌej na ri kiware.
50 e os arrojarão na fornalha, onde haverá choro e ranger de dentes.
51 Ri Jesús xuta chike ri utijoxelabꞌ: ¿La kichꞌobꞌ ix ronojel we kꞌutuꞌn riꞌ? Ri tijoxelabꞌ xkibꞌij: Jeꞌ, kaqachꞌobꞌo.
51 Compreendestes tudo isto? Sim, Senhor, responderam eles.
52 Ri Jesús xubꞌij chike: Ri ajtij rech ri taqanik ri kux utijoxel ri rawajarem ri Dios, je kꞌo ri winaq ajchoqꞌe jun ja ri keꞌ jawjeꞌ ri kuyak wi ri ujastaq, chilaꞌ karesaj wi loq kꞌakꞌ xuqujeꞌ qꞌeꞌl taq jastaq.
52 Por isso, todo escriba instruído nas coisas do Reino dos céus é comparado a um pai de família que tira de seu tesouro coisas novas e velhas.
53 Are xtoꞌtaj ri Jesús chuyaꞌik ri kꞌutuꞌn rukꞌ ri kꞌambꞌejabꞌal taq noꞌj, xel bꞌik chilaꞌ.
53 Após ter exposto as parábolas, Jesus partiu.
54 Xopan pa ri utinimit, xuchapleꞌj uyaꞌik kꞌutuꞌn pa ri Sinagoga. Ri winaq xemayijanik, e kꞌo kꞌu jujun chike xkibꞌij: ¿Jawjeꞌ xretaꞌmaj wi we achi riꞌ ronojel we jastaq riꞌ? E nikꞌaj winaq chik xkibꞌij:
54 Foi para a sua cidade e ensinava na sinagoga, de modo que todos diziam admirados: Donde lhe vem esta sabedoria e esta força miraculosa?
55 Are waꞌ ri Jesús, ukꞌojol ri José ri qolol cheꞌ, are unan ri María, are e rachalal ri Jacobo, ri José, ri Simón xuqujeꞌ ri Judas.
55 Não é este o filho do carpinteiro? Não é Maria sua mãe? Não são seus irmãos Tiago, José, Simão e Judas?
56 Ri e ranabꞌ e kꞌo na waral ¿jas che laꞌ retaꞌm sibꞌalaj kꞌi jastaq, xuqujeꞌ kakwinik kubꞌan mayijabꞌal taq jastaq?
56 E suas irmãs, não vivem todas entre nós? Donde lhe vem, pois, tudo isso?
57 Maj kꞌu jun chike ri winaq ri keꞌl chilaꞌ xraj xukꞌamawaꞌj ri ukꞌutuꞌn ri Jesús. Rumal riꞌ, ri Jesús xubꞌij: Jun qꞌalajisal utzij ri Dios kanimax pa ronojel taq ri tinimit, xwi pa ri utinimit xuqujeꞌ pa ri rachoch man kanimax ta wi.
57 E não sabiam o que dizer dele. Disse-lhes, porém, Jesus: É só em sua pátria e em sua família que um profeta é menosprezado.
58 E kꞌi winaq man xekojon ta che, rumal riꞌ man kꞌi taj mayijabꞌal taq jastaq xubꞌan pa ri leꞌaj riꞌ.
58 E, por causa da falta de confiança deles, operou ali poucos milagres.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.