Mateus 10

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ri Jesús xuꞌmulij ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ. Xuya kwinem chike chi resaxik itzel taq uxlabꞌal xuqujeꞌ chukunaxik ronojel uwach yabꞌilal.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos impuros e curar todo tipo de enfermidade e doença.
2 Are waꞌ ri kibꞌiꞌ ri e kabꞌlajuj tijoxelabꞌ, ri xbꞌix taqoꞌn chike rumal ri Jesús: Simón ri xubꞌinaꞌj Pedro, ri rachalal ubꞌiꞌ Andrés; ri Jacobo xuqujeꞌ ri rachalal Juan, e ralkꞌwaꞌl ri Zebedeo;
2 Estes são os nomes dos doze apóstolos: primeiro, Simão, também chamado Pedro, depois André, irmão de Pedro, Tiago, filho de Zebedeu, João, irmão de Tiago,
3 ri Felipe, ri Bartolomé, ri Tomás, ri Mateo ri toqꞌil alkabal, ri Jacobo ukꞌojol ri Alfeo, ri Tadeo,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé, Mateus, o cobrador de impostos, Tiago, filho de Alfeu, Tadeu,
4 ri Simón ri kachiꞌl ri Cananeos,xuqujeꞌ ri Judas Iscariote ri xkꞌayin ri Jesús.
4 Simão, o cananeu, Judas Iscariotes, que depois traiu Jesus.
5 Ri Jesús xuꞌtaq bꞌik ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, xubꞌij chike: Man kixeꞌ taj pa ri tinimit jawjeꞌ ri e kꞌo wi ri winaq ri man aꞌj Israel taj. Xuqujeꞌ man kixeꞌ taj pa taq ri tinimit rech Samaria.
5 Jesus enviou os Doze com as seguintes instruções: “Não vão aos gentios nem aos samaritanos;
6 Xane jix kukꞌ taq ri winaq ri aꞌj Israel rumal jer e kꞌo ri tinimit ri kejunumataj kukꞌ ri chij ri e sachinaq.
6 vão, antes, às ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Are chixeꞌek chitzijoj we tzij riꞌ: Xqebꞌ loq ri ajawarem rech ri Dios.
7 Vão e anunciem que o reino dos céus está próximo.
8 Chiꞌkunaj ri e yawabꞌibꞌ. Chiꞌkꞌastajisaj kaminaqibꞌ. Chiꞌkunaj ri e chꞌaꞌkibꞌ, chiꞌwesaj ri itzel taq uxlabꞌal ri e kꞌo chike ri winaq. Maj pwaq kitoqꞌij rumal ubꞌanik taq we jastaq riꞌ, rumal cher maj pwaq xuta ri Dios are xuya ri ukwinem chiꞌwe.
8 Curem os doentes, ressuscitem os mortos, purifiquem os leprosos e expulsem os demônios. Deem de graça, pois também de graça vocês receberam.
9 Mikꞌam bꞌik qꞌana pwaq xuqujeꞌ saqa pwaq pa ri ximbꞌal ipam.
9 “Não levem no cinto moedas de ouro, prata ou mesmo de cobre.
10 Xuqujeꞌ mikꞌam bꞌik ijastaq rech pa bꞌe, mikꞌam bꞌik ichꞌamiꞌy, mikꞌam bꞌik jukꞌulaj ixajabꞌ chik, xuqujeꞌ mikꞌam bꞌik jun wok iwatzꞌyaq chik. Rumal cher yaꞌtalik katzuq ri ajchak.
10 Não levem bolsa de viagem, nem outra muda de roupa, nem sandálias, nem cajado. Quem trabalha merece seu sustento.
11 Are kixopan pa ri tinimit o pa ri leꞌaj, chitzukuj jachinaq ri kuya kuꞌlibꞌal kꞌuꞌx chiꞌwe, chixkꞌol rukꞌ pa ri rachoch, kꞌa kixel na bꞌik pa ri leꞌaj.
11 “Sempre que entrarem em uma cidade ou povoado, procurem uma pessoa digna e fiquem em sua casa até partirem.
12 Are kixok bꞌik pa ri ja, chiya rutzil kiwach ri e kꞌo chilaꞌ, chitzuju jaꞌmaril chike ri e kꞌo pa ri ja kꞌolibꞌal.
12 Quando entrarem na casa, saúdem-na com a paz.
13 We kataqiꞌk kakikꞌamawaꞌj jaꞌmaril ri winaq ri e kꞌo pa ri ja, kayaꞌtaj na riꞌ chike. We kꞌu man kataqiꞌk chike, man kakikꞌamawaꞌj ta riꞌ.
13 Se o lar se revelar digno, que sua paz permaneça nela; se não, retirem a bênção.
14 We man kixkꞌamawaꞌx pa jun ja o jun tinimit xuqujeꞌ man kakaj ta ri winaq kixkitatabꞌej, chitota kan ri ulew ri kꞌo che ri iwaqan, kꞌutbꞌal rech chi man xixkꞌamawaꞌx taj. Kꞌa te riꞌ chixel bꞌik chilaꞌ.
14 Se alguma casa ou cidade se recusar a recebê-los ou a ouvir sua mensagem, sacudam a poeira dos pés ao sair.
15 Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe chi pa ri qꞌij ri kabꞌan ri kꞌisbꞌal qꞌatoj tzij, kꞌo na ri kꞌax ri kakiriq ri tinimit riꞌ, ri jeriꞌ kenoꞌjinik, choch ri xkiriq ri e tinimit Sodoma xuqujeꞌ ri Gomorra.
15 Eu lhes digo a verdade: no dia do juízo, as cidades perversas de Sodoma e Gomorra serão tratadas com menos rigor que essa cidade.
16 ¡Qas xibꞌibꞌal wi ubꞌanik ri chak ri kixintaq bꞌik chubꞌanik! Je ta ne ri keꞌntaq bꞌik chij chikixoꞌl ri e kayoꞌt. Rumal riꞌ chikojo ri iwetaꞌmabꞌal, xuqujeꞌ qas chichomaj na rij ri jastaq jeꞌ jas ri kubꞌan ri kumatz, xuqujeꞌ rajawaxik kimochꞌ iwibꞌ jetaq ri kubꞌan ri palomax.
16 “Ouçam, eu os envio como ovelhas no meio de lobos. Portanto, sejam espertos como serpentes e simples como pombas.
17 Chichajij iwibꞌ rumal cher kixjach na chkiwach ri e qꞌatal taq tzij, xuqujeꞌ kixchꞌay na pa taq ri Sinagoga.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão entregues aos tribunais e chicoteados nas sinagogas.
18 Xuqujeꞌ kixkꞌam na bꞌik chikiwach ri e nimaq taq taqanelabꞌ xuqujeꞌ kixchꞌaw na chikiwach ri winaq ri man aꞌj Israel taj, xa rumal cher ix nutijoxelabꞌ.
18 Por minha causa serão julgados diante de governantes e reis, mas essa será a oportunidade de falar a meu respeito a eles e aos gentios.
19 Are kixjach cho ri qꞌatbꞌal tzij, man kakꞌaxir taj iwanimaꞌ chuchomaxik ri kibꞌij, xuqujeꞌ jas kibꞌan che ubꞌixik, rumal cher are ri Dios kabꞌin na chiꞌwe pa ri qꞌotaj, ri rajawaxik kibꞌij.
19 Quando forem presos, não se preocupem com o modo como responderão nem com o que dirão. Naquele momento, as palavras certas lhes serão concedidas,
20 Man ix taj riꞌ ri kixchꞌawik, are ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kachꞌaw na chiꞌwe.
20 pois não serão vocês que falarão, mas o Espírito de seu Pai falará por meio de vocês.
21 Ri aꞌlaxik pa kachoch kakijach taq na kibꞌ pa kamikal. Ri e tat nan keꞌkijach na pa kamikal ri e kalkꞌwaꞌl, xuqujeꞌ ri alkꞌwaꞌlaxelabꞌ keꞌkichꞌey na ri kitat kinan xuqujeꞌ keꞌkikamisaj na.
21 “O irmão trairá seu irmão e o entregará à morte, e assim também o pai a seu próprio filho. Os filhos se rebelarão contra os pais e os matarão.
22 Konojel ri winaq rech uwachulew kixketzelaj na rumal cher ix nutijoxelabꞌ. We kꞌu qas kajeqiꞌ ikꞌuꞌx chwij kꞌa pa ri kꞌisbꞌal rech ri qꞌotaj, kixin kol na.
22 Todos os odiarão por minha causa, mas quem perseverar até o fim será salvo.
23 Are kixkoqataj ri winaq rech jun tinimit rech kixkimamisaj, jix chi apanoq pa jun tinimit chik. Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, in, ri in uKꞌojol ri Achi, kintzalij na loq rukꞌ ronojel ri ukwinem ri Dios, are majaꞌ kakꞌis chusolixik ronojel ri tinimit rech Israel iwumal.
23 Quando forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu lhes digo a verdade: o Filho do Homem voltará antes que tenham percorrido todas as cidades de Israel.
24 Man are taj ri tijoxel nim uqꞌij choch ri rajtij, man are taj ri ajchak nim uqꞌij choch ri upatrón.
24 “O discípulo não está acima de seu mestre, nem o escravo acima de seu senhor.
25 Ri tijoxel xaq xwi kakwinik kux junam rukꞌ ri rajtij, xuqujeꞌ ri ajchak kux na junam rukꞌ ri upatrón. We kakibꞌij ri winaq chi in ri in Itzel, ¿jas ta kꞌu mat kabꞌix na chiꞌwe ix?
25 Para o discípulo é suficiente ser como seu mestre, e o escravo, como seu senhor. Uma vez que o dono da casa foi chamado de Belzebu, os membros da família serão chamados de nomes ainda piores!
26 Man kixiꞌj ta iwibꞌ choch jun winaq chik, rumal cher ronojel ri awatalik, kilitaj na uwach, xuqujeꞌ ronojel ri xaq pa awal bꞌiꞌtal wi, ketaꞌmataj na.
26 “Não tenham medo daqueles que os ameaçam, pois virá o dia em que tudo que está encoberto será revelado, e tudo que é secreto será divulgado.
27 We kinbꞌij jun jastaq chiꞌwe pa ri qꞌequꞌm, chibꞌij ix cho ri utunal ri qꞌij, we kinbꞌij jun jastaq chiꞌwe pa awal, chitzijoj ix chike konojel ri winaq rech ri uwachulew.
27 O que agora lhes digo no escuro, anunciem às claras, e o que sussurro em seus ouvidos, proclamem dos telhados.
28 Man kixiꞌj ta iwibꞌ chikiwach ri winaq ri kakikamisaj ri ityoꞌjal, are chixiꞌj iwibꞌ choch ri kꞌo ukwinem chukꞌisik tzij piꞌwiꞌ pa ri tyoꞌnel qꞌaqꞌ.
28 “Não tenham medo dos que querem matar o corpo; eles não podem tocar na alma. Temam somente a Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 Man sibꞌalaj ta paqal kajil ri e kebꞌ chochiꞌ, maj kꞌu jun kakam chike, we man are ri iTat kayoꞌw bꞌe che.
29 Quanto custam dois pardais? Uma moeda de cobre? No entanto, nenhum deles cai no chão sem o conhecimento de seu Pai.
30 Ri Dios retaꞌm janipa iwiꞌ ix kꞌo pa ijolom.
30 Quanto a vocês, até os cabelos de sua cabeça estão contados.
31 Rumal riꞌ man kixiꞌj ta iwibꞌ, rumal cher ix paqal iwajil chikiwach ri e chochiꞌ.
31 Portanto, não tenham medo; vocês são muito mais valiosos que um bando inteiro de pardais.
32 We kibꞌij chike nikꞌaj winaq chik chi ix ix nutijoxelabꞌ, kinbꞌij xuqujeꞌ na in che ri nuTat ri kꞌo pa ri kaj chi qas tzij wi.
32 “Quem me reconhecer em público aqui na terra, eu o reconhecerei diante de meu Pai no céu.
33 We kꞌu kibꞌij chike ri winaq chi man ixtereneꞌl taq we taj, kinbꞌij xuqujeꞌ na in che ri nuTat chi qas man ixtereneꞌl taq we taj.
33 Mas quem me negar aqui na terra, eu também o negarei diante de meu Pai no céu.
34 Michomaj chi in petinaq chuyaꞌik jaꞌmaril choch we uwachulew riꞌ. Man jaꞌmaril ta ri nukꞌamom loq xane chꞌoꞌj xuqujeꞌ kꞌaxal.
34 “Não imaginem que vim trazer paz à terra! Não vim trazer paz, mas a espada.
35 In petinaq chukojik Chꞌoꞌj chikixoꞌl ri alkꞌwaꞌlaxel xuqujeꞌ ri utat, xuqujeꞌ chꞌoꞌj chikixoꞌl ri ali xuqujeꞌ ri unan, ri alibꞌatz rukꞌ ri ralibꞌ ixoq.
35 ‘Vim para pôr o homem contra seu pai, a filha contra sua mãe, e a nora contra sua sogra.
36 Ri ikꞌulel pa ri iwachoch na kel wi.
36 Seus inimigos estarão em sua própria casa’.
37 Ri are nim karil ri utat o ri unan chinuwach in, o are ne nim karil ri ukꞌojol xuqujeꞌ ri umiꞌal chinuwach in, man kataqiꞌ ta ri kixux we in.
37 “Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim não é digno de mim; e quem ama seu filho ou sua filha mais que a mim não é digno de mim.
38 Ri man kareqaj ta ri ucheꞌ ripbꞌal xuqujeꞌ kinutereneꞌj man kataqiꞌ che kux we in.
38 Quem se recusa a tomar sua cruz e me seguir não é digno de mim.
39 Ri xaq xwi kakꞌaxir ranimaꞌ che ri ukꞌaslemal, katzaqmaj na riꞌ. Are kꞌu we kuya ri ukꞌaslemal rumal we in, qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, chi kachꞌeken na.
39 Quem se apegar à própria vida a perderá; mas quem abrir mão de sua vida por minha causa a encontrará.
40 Ri winaq ri kixukꞌamawaꞌj, kinukꞌamawaꞌj xuqujeꞌ in. Ri winaq ri kinukꞌamawaꞌj in, kukꞌamawaꞌj xuqujeꞌ ri Dios, are xintaqow loq.
40 “Quem recebe vocês recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou.
41 Ri Dios kuya na tojbꞌal chike ri winaq ri kakikꞌamawaꞌj jun qꞌalajisal utzij ri Dios cho ri kachoch, rumal chi ri qꞌalajisal tzij, utzij ri Dios kubꞌij. Ri tojbꞌal junam riꞌ rukꞌ ri kuya ri Dios chike ri e qꞌalajisal taq tzij.
41 Quem acolhe um profeta como alguém que fala da parte de Deus recebe a mesma recompensa que um profeta. E quem acolhe um justo por causa de sua justiça recebe uma recompensa igual à dele.
42 Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, man kasachan ta che ri Dios kutoj ukꞌaxel juqubꞌ joron, ri kasipax chike ri e tereneꞌl taq re, pune man nim taj kakaꞌyik.
42 Se alguém der um copo de água fria que seja ao menor de meus seguidores, certamente não perderá sua recompensa”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.