Marcos 6
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVT
1 Xel bꞌik ri Jesús chilaꞌ, e rachiꞌl ri utijoxelabꞌ xeꞌ pa ri utinimit ri xkꞌiy wi.
1 Jesus deixou essa região e voltou com seus discípulos para Nazaré, cidade onde tinha morado.
2 Are xuriq ri qꞌij rech uxlanem, xuchapleꞌj uyaꞌik kꞌutuꞌn pa ri Sinagoga, ri winaq ri xetowik xemayijanik, xkibꞌij: ¿Jawjeꞌ xukꞌamawaꞌj wi we kꞌutuꞌn we achi riꞌ? ¿Jachin yoꞌwinaq laꞌ le etaꞌmabꞌal che? ¿Jawjeꞌ kape wi che ri kwinem chubꞌanik ronojel ri mayijabꞌal taq jastaq?
2 No sábado seguinte, começou a ensinar na sinagoga, e muitos dos que o ouviam se admiraram e perguntavam: “De onde vem tanta sabedoria e poder para realizar esses milagres?
3 ¿La man are waꞌ ri ajanel, ral ri María, kachalal ri Jacobo, ri José, ri Judas xuqujeꞌ ri Simón? ¿La man are e ranabꞌ ri e kꞌo qukꞌ chanim? Xkitatabꞌelaꞌ kꞌotbꞌal taq chiꞌ rumal rech ri Jesús.
3 Não é esse o carpinteiro, filho de Maria e irmão de Tiago, José, Judas e Simão? Suas irmãs moram aqui, entre nós”. E sentiam-se muito ofendidos.
4 Ri Jesús xubꞌij chike: Sibꞌalaj nim kil jun qꞌalajisal utzij ri Dios pa kꞌi tinimit, xaq xwi man nim taj kilik pa ri utinimit, xuqujeꞌ man nim taj kilik kumal ri utat unan xuqujeꞌ ri rachalal.
4 Então Jesus lhes disse: “Um profeta recebe honra em toda parte, menos em sua cidade e entre seus parentes e sua própria família”.
5 Rumal riꞌ man kꞌi taj mayijabꞌal taq jastaq xubꞌan ri Jesús pa ri utinimit, xwi xekunataj jujun yawabꞌibꞌ are xuya ri uqꞌabꞌ pa kiwiꞌ.
5 Por isso, não pôde realizar milagres ali, exceto pôr as mãos sobre alguns enfermos e curá-los.
6 Sibꞌalaj xmayijanik rumal chi ri winaq man xekojon taj. Ri Jesús xikꞌow pa ronojel ri tinimit ri e kꞌo naqaj, xuya kꞌutuꞌn.
6 E ficou admirado com a incredulidade daquele povo. Então Jesus percorreu diversos povoados, ensinando a seus moradores.
7 Xuꞌsikꞌij ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, pa kakabꞌ xuꞌtaq bꞌik chutzijoxik ri utzij ri Dios. Xuya bꞌik kwinem chike pa kiwiꞌ ronojel itzel uxlabꞌal.
7 Reuniu os Doze e começou a enviá-los de dois em dois, dando-lhes autoridade para expulsar espíritos impuros.
8 Xubꞌij chike chi man kakikꞌam ta bꞌik kiwa, kichim, kirajil pa ri kiximbꞌal kipam, xane xaq xwi ri kichꞌamiꞌy.
8 Instruiu-os a não levar coisa alguma na viagem, exceto um cajado. Não poderiam levar alimento, nem bolsa de viagem, nem dinheiro.
9 Xuqujeꞌ xubꞌij chike: Chikꞌama bꞌik ixajabꞌ, man kikꞌam ta bꞌik kebꞌ wok iwatzꞌyaq.
9 Poderiam calçar sandálias, mas não levar uma muda de roupa extra.
10 Kꞌa te riꞌ xubꞌij: Chixkꞌol kanoq pa ri ja ri kixkꞌamawaꞌx wi, kꞌa kixel na bꞌik pa ri tinimit.
10 Disse ele: “Onde quer que forem, fiquem na mesma casa até partirem da cidade.
11 We man kixkꞌamawaꞌx pa jun kꞌolibꞌal, o we ne man kakitatabꞌej ri kibꞌij, chitota kanoq ri ulew ri kꞌo che ri iwaqan, rech jeriꞌ kaqꞌalajinik chi man utz taj ri kakibꞌano.
11 Mas, se algum povoado se recusar a recebê-los ou a ouvi-los, ao saírem, sacudam a poeira dos pés como sinal de reprovação”.
12 Ri kabꞌlajuj tijoxelabꞌ xkichapleꞌj utzijoxik chike ri winaq chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx.
12 Então eles partiram, dizendo a todos que encontravam que se arrependessem.
13 Xeꞌkesaj xuqujeꞌ itzel taq uxlabꞌal, xkikoj aceite rech olivo chike ri e yawabꞌibꞌ rech kekunatajik.
13 Expulsaram muitos demônios e curaram muitos enfermos, ungindo-os com óleo.
14 Ri taqanel Herodes xretaꞌmaj ri tajin kubꞌan ri Jesús. E jujun xkibꞌij xkꞌastaj loq ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ rumal riꞌ kꞌo ukwinem chubꞌanik mayijabꞌal taq jastaq.
14 Logo o rei Herodes ouviu falar de Jesus, pois todos comentavam a seu respeito. Alguns diziam: “João Batista ressuscitou dos mortos. Por isso tem poder para fazer esses milagres”.
15 E nikꞌaj winaq chik xkibꞌij: Are Elías. E nikꞌaj chik xkibꞌij: Jun qꞌalajisal utzij ri Dios jetaq ri xekꞌojiꞌ ojer.
15 Outros diziam: “É Elias”. Ainda outros diziam: “É um profeta, como os profetas de antigamente”.
16 Are xuta ri Herodes ri kakibꞌij ri winaq, xubꞌij: Xkꞌastaj loq ri Juan ri xintaqan chukutixik ri ujolom.
16 Quando Herodes ouviu falar de Jesus, disse: “João, o homem a quem decapitei, voltou dos mortos!”.
17 Jeriꞌ xubꞌij rumal are ri Herodes xtaqan chutzꞌapixik ri Juan pa che, rumal ri Herodes xkꞌuliꞌk rukꞌ ri Herodías, rixoqil ri rachalal Felipe.
17 O rei havia mandado prender e encarcerar João para agradar Herodias. Ela era esposa de seu irmão, Filipe, mas Herodes tinha se casado com ela.
18 Ri Juan xubꞌij che ri Herodes: Ri taqanik kubꞌij chi man yaꞌtal ta chawe katkꞌuliꞌ rukꞌ ri rixoqil ri awachalal.
18 João dizia a Herodes: “É contra a lei que o senhor viva com a esposa de seu irmão”.
19 Rumal riꞌ ri Herodías sibꞌalaj royawal che ri Juan, are karaj kukamisaj. Man kwininaq ta kꞌu che.
19 Por isso Herodias guardava rancor de João e queria matá-lo, mas não podia fazê-lo,
20 Ri Herodes kuxiꞌj ribꞌ cho ri Juan, rumal riꞌ uchajim, retaꞌm chi sukꞌ xuqujeꞌ maj umak. Kutatabꞌej ronojel ri kubꞌij ri Juan pune kakꞌaxir ranimaꞌ.
20 pois Herodes o respeitava e o protegia, sabendo que ele era um homem justo e santo. Herodes ficava muito perturbado sempre que falava com João, mas mesmo assim gostava de ouvi-lo.
21 Jun qꞌijal, are xutzꞌaqatisaj ujunabꞌ ri Herodes, xubꞌan jun nimalaj nimaqꞌij, xuꞌsikꞌij konojel ri e rajchakibꞌ, e rajchꞌoꞌjabꞌ xuqujeꞌ ri e winaq ri nim kibꞌanik pa Galilea.
21 Finalmente, no aniversário de Herodes, Herodias teve a oportunidade que procurava. Ele deu uma festa para os membros do alto escalão do governo, para seus oficiais militares e para os cidadãos mais importantes da Galileia.
22 Ri ral ri Herodías xojow pa ri nimaqꞌij, ri Herodes xuqujeꞌ ri e rajchakibꞌ sibꞌalaj jeꞌl xkilo. Ri Herodes xubꞌij che ri ali: Chata chwe ri kawaj, qas kinya wi chawe.
22 Sua filha, também chamada Herodias, entrou e apresentou uma dança que agradou muito Herodes e seus convidados. “Peça-me qualquer coisa que deseje, e eu lhe darei”, disse o rei à moça.
23 Ri Herodes xubꞌan jun chꞌekom tzij, xubꞌij che: Xapakux ri kata chwe kinya chawe, pune pa nikꞌaj che ri tinimit.
23 E prometeu, sob juramento: “Eu lhe darei o que pedir, até metade do meu reino!”.
24 Ri ali xuta che ri unan: ¿Jas kinto? Ri Herodías xubꞌij che ri ral: Chata ri ujolom ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
24 Ela saiu e perguntou à mãe: “O que devo pedir?”. A mãe lhe disse: “Peça a cabeça de João Batista!”.
25 Aninaq xeꞌ ri ali, xubꞌij che ri taqanel ri karaj: Chanim kawaj kaya la chwe pa jun palaꞌt ri ujolom ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ.
25 A moça voltou depressa ao rei e disse: “Quero a cabeça de João Batista agora mesmo num prato!”.
26 Ri taqanel xkꞌaxir ranimaꞌ, rumal kꞌu ri chꞌekom tzij ri xubꞌano chikiwach ri e rajtobꞌom, man xraj taj xuyak royawal ri ali.
26 O rei muito se entristeceu com isso, mas, por causa do juramento que havia feito na frente dos convidados, não pôde negar o pedido.
27 Aninaq xuꞌtaq bꞌik jun rajchꞌoꞌj ri kꞌo uchuqꞌabꞌ chukutixik ri ujolom ri Juan. Ri achi xeꞌek, xuꞌkutij loq ri ujolom ri Juan ri kꞌo pa cheꞌ.
27 Assim, enviou no mesmo instante um carrasco com ordens de cortar a cabeça de João e trazê-la. Ele decapitou João na prisão,
28 Are xtzalij loq rukꞌaꞌm loq ri ujolom ri Juan pa jun palaꞌt, xuya che ri ali, ri ali xuꞌjacha che ri unan.
28 trouxe a cabeça num prato e a entregou à moça, que a levou à sua mãe.
29 Ri utijoxelabꞌ ri Juan are xketaꞌmaj ri xkꞌulmatajik, xeꞌkikꞌama loq ri utyoꞌjal ri Juan, xeꞌkimuqu kanoq.
29 Quando os discípulos de João souberam o que havia acontecido, foram buscar o corpo e o colocaram numa sepultura.
30 Ri tijoxelabꞌ xetzalij rukꞌ ri Jesús, xeꞌkitzijoj che ri xkibꞌano xuqujeꞌ ri xkikꞌutu.
30 Os apóstolos voltaram de sua missão e contaram a Jesus tudo que tinham feito e ensinado.
31 Man kekwin ta kꞌut kakitij kiwa rumal ri kikꞌiyal ri winaq ri xoꞌpan rukꞌ ri Jesús. Rumal riꞌ ri Jesús xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ: Chixanloq, joꞌ pa jun kꞌolibꞌal, xaq uj wi, rech kixuxlan jubꞌiqꞌ.
31 Jesus lhes disse: “Vamos sozinhos até um lugar tranquilo para descansar um pouco”, pois tanta gente ia e vinha que eles não tinham tempo nem para comer.
32 Xebꞌe kꞌut kitukel pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, pa jun kꞌolibꞌal jawjeꞌ kubꞌe kꞌol wi kitukel.
32 Então saíram de barco para um lugar isolado, a fim de ficarem a sós.
33 Sibꞌalaj kꞌi winaq xiꞌlowik are xebꞌek rumal riꞌ xeꞌkitereneꞌj bꞌik chkaqan, nabꞌe chik xoꞌpan chikiwach.
33 Contudo, muitos os reconheceram e os viram partir, e pessoas de várias cidades correram e chegaram antes deles.
34 Are xqaj ri Jesús pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, xeꞌril sibꞌalaj kꞌi winaq, xeꞌl ukꞌuꞌx chike rumal je ri e kꞌo chij ri maj kajyuqꞌ. Xuchapleꞌj ukꞌutik sibꞌalaj kꞌi jastaq chikiwach.
34 Quando Jesus saiu do barco, viu a grande multidão e teve compaixão dela, pois eram como ovelhas sem pastor. Então começou a lhes ensinar muitas coisas.
35 Are xqaj ri qꞌij, xeqet ri tijoxelabꞌ rukꞌ ri Jesús, xkibꞌij che: Xeꞌ le qꞌij, xuqujeꞌ sibꞌalaj naj uj kꞌo wi che ri tinimit.
35 Ao entardecer, os discípulos foram até ele e disseram: “Este lugar é isolado, e já está tarde.
36 Cheꞌtaqa la bꞌi le winaq kebꞌe pa ri tinimit ri kꞌo chi qanaqaj rech keꞌkiloqꞌo jastaq ketijowik rij.
36 Mande as multidões embora, para que possam ir aos campos e povoados vizinhos e comprar algo para comer”.
37 Ri Jesús xubꞌij chike: Chiya ix kiwa. Ri tijoxelabꞌ xkibꞌij: Pwaq re jun junabꞌ chak waꞌ kukꞌam bꞌik ¿la kaj kꞌu la kaqasach ronojel ri pwaq riꞌ rech keꞌqatzuq we winaq riꞌ?
37 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Precisaríamos de muito dinheiro
38 ¿Janipa kaxlan wa kꞌo iwukꞌ? xcha ri Jesús chike. Ri tijoxelabꞌ xeꞌkila janipa kꞌa te riꞌ xkibꞌij che: Jobꞌ kaxlan wa kꞌo qukꞌ rachiꞌl kebꞌ kar.
38 “Quantos pães vocês têm?”, perguntou ele. “Vão verificar.” Eles voltaram e informaram: “Cinco pães e dois peixes”.
39 Xtaqan kꞌu ri Jesús rech ketꞌuyubꞌax ri winaq cho ri saq pa taq wokaj.
39 Então Jesus ordenou que fizessem a multidão sentar-se em grupos na grama verde.
40 Ri winaq xkimulij kibꞌ pa taq nikꞌaj ciento xuqujeꞌ pa taq jujun ciento.
40 Assim, eles se sentaram em grupos de cinquenta e de cem.
41 Ri Jesús xukꞌam ri jobꞌ kaxlan wa rachiꞌl ri kebꞌ kar, xkaꞌy chikaj, xutewechiꞌj. Kꞌa te riꞌ xupirij ri kaxlan wa, xuya chike ri utijoxelabꞌ rech kakiya chike ri winaq. Xujach xuqujeꞌ ri kar chikiwach konojel.
41 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, à medida que ia partindo os pães, entregava-os aos discípulos para que os distribuíssem ao povo. Também dividiu os peixes para que todos recebessem uma porção.
42 Konojel ri winaq xewaꞌik, sibꞌalaj xenojik.
42 Todos comeram à vontade,
43 Ri tijoxelabꞌ xkisikꞌ ronojel ri chꞌaqaꞌp taq kaxlan wa ri xkanajik rachiꞌl ri kar, xkimulij kꞌu kabꞌlajuj chakach.
43 e os discípulos recolheram doze cestos com os pães e peixes que sobraram.
44 Jobꞌ mil winaq ri xetzuqik.
44 Os que comeram foram cinco mil homens.
45 Ri Jesús tajin katzijon na kanoq kukꞌ winaq, xuꞌtaq bꞌik ri utijoxelabꞌ rech kebꞌe pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, kenabꞌej apanoq kebꞌe Betsaida.
45 Logo em seguida, Jesus insistiu com seus discípulos que voltassem ao barco e atravessassem o mar até Betsaida, enquanto ele mandava o povo para casa.
46 Are xechꞌabꞌetaj kanoq ri winaq rumal xeꞌ pa ri juyubꞌ, xubꞌana chꞌawem.
46 Depois de se despedir de todos, subiu sozinho ao monte para orar.
47 Xok chaqꞌabꞌ, ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ kꞌo pa ri unikꞌajil ri plo. Ri Jesús kꞌo na kanoq utukel chuchiꞌ ri plo.
47 Durante a noite, os discípulos estavam no barco, no meio do mar, e Jesus, sozinho em terra.
48 Kꞌa kamuquq na are xeꞌril ri tijoxelabꞌ tajin kakibꞌinisaj ri jukubꞌ bꞌinibꞌal rukꞌ chuqꞌabꞌ rumal ri kyaqiqꞌ tajin kuꞌpuyij, ri Jesús kabꞌinik puꞌwiꞌ ri jaꞌ xqebꞌ kukꞌ raj xikꞌow bꞌik chikiwach.
48 Ele viu que estavam em apuros, remando com força e lutando contra o vento e as ondas. Por volta das três da madrugada, Jesus foi até eles caminhando sobre o mar. Sua intenção era passar por eles,
49 Ri tijoxelabꞌ are xkilo chi tajin kabꞌin puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xkiraq kichiꞌ, pa kikꞌuꞌx chi jun subꞌunel.
49 mas, quando o avistaram caminhando sobre as águas, gritaram de pavor, pensando que fosse um fantasma.
50 Sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ rumal ri xkilo. Ri Jesús aninaq xuꞌchꞌabꞌej, xubꞌij chike: Chixuxlanoq, In waꞌ. Man kixiꞌj ta iwibꞌ.
50 Ficaram todos aterrorizados ao vê-lo. Imediatamente, porém, Jesus lhes disse: “Não tenham medo! Coragem, sou eu!”.
51 Xaqꞌan kukꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri kyaqiqꞌ xtaniꞌk, ri tijoxelabꞌ sibꞌalaj xemayijanik.
51 Em seguida, subiu no barco e o vento parou. Os discípulos ficaram admirados,
52 Rumal sibꞌalaj kꞌaxirinaq kikꞌuꞌx chuchomaxik jas ri xbꞌan chukꞌiyirisaxik ri kaxlan wa.
52 pois ainda não tinham entendido o milagre dos pães. O coração deles estava endurecido.
53 Are xqꞌaxetaj ri jaꞌ kumal, xoꞌpan pa ri tinimit Genesaret, xkiya kanoq ri jukubꞌ bꞌinibꞌal chuchiꞌ ri jaꞌ.
53 Depois de atravessarem o mar, chegaram a Genesaré. Levaram o barco até a margem
54 Xeqaj pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri winaq aninaq xkichꞌobꞌ uwach ri Jesús.
54 e desceram. As pessoas reconheceram Jesus assim que o viram.
55 Ri winaq xkitereneꞌj ri Jesús pa ronojel ri leꞌaj ri xeꞌ wi. Are xkita konojel ri winaq jawjeꞌ kꞌo wi ri Jesús xeꞌkikꞌam bꞌik ri e yawabꞌibꞌ cho ri kichꞌat rech kuꞌkunaj kanoq.
55 Quando ouviam que Jesus estava em algum lugar, corriam por toda a região, levando os enfermos em macas para onde sabiam que ele estava.
56 Pa taq ri nimaꞌq taq tinimit, nitzꞌ taq tinimit, leꞌaj ri xikꞌow wi ri Jesús, ri winaq xeꞌkiya ri e yawabꞌibꞌ pa taq ri kꞌayibꞌal. Xkita toqꞌobꞌ che ri Jesús rech kuya bꞌe chike kakichap ri umanta. Konojel ri xkichapo kuꞌtzir kanoq.
56 Aonde quer que ele fosse — aos povoados, às cidades ou aos campos ao redor —, levavam os enfermos para as praças. Suplicavam que ele os deixasse pelo menos tocar na borda de seu manto, e todos que o tocavam eram curados.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.