Lucas 8
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVI
1 Te kꞌu riꞌ, ri Jesús e rachiꞌl ri e kabꞌlajuj utijoxelabꞌ, xutzijoj ri utz laj taq tzij rech ri ajawarem rech ri Dios, pa taq ri tinimit xuqujeꞌ ri leꞌaj.
1 Depois disso Jesus ia passando pelas cidades e povoados proclamando as boas novas do Reino de Deus. Os Doze estavam com ele,
2 E rachiꞌl xuqujeꞌ jujun ixoqibꞌ ri xesax itzel taq uxlabꞌal chike, ri María ri kabꞌix Magdalena che, ri xesax wuqubꞌ itzel taq uxlabꞌal che,
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e doenças: Maria, chamada Madalena, de quem haviam saído sete demônios;
3 ri Juana rixoqil ri Cuza, ri kabꞌan rech puꞌwiꞌ ri ujastaq ri Herodes, ri Susana xuqujeꞌ e kꞌi ixoqibꞌ ri xkiya ri kirajil chutoꞌik ri Jesús.
3 Joana, mulher de Cuza, administrador da casa de Herodes; Susana e muitas outras. Essas mulheres ajudavam a sustentá-los com os seus bens.
4 Jaljoj taq tinimit xepe wi ri winaq xulkila ri Jesús. Are xkimulij kibꞌ kꞌi winaq, ri Jesús xutzijoj we jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj riꞌ chike:
4 Reunindo-se uma grande multidão e vindo a Jesus gente de várias cidades, ele contou esta parábola:
5 Jun ajtikolobꞌ xeꞌ pa tikoꞌnijik. Are xukꞌyaq ri ijaꞌ, kꞌo xqaj chuxukut ri bꞌe, xtakꞌaleꞌxik xuqujeꞌ xkitij ri chochiꞌ.
5 "O semeador saiu a semear. Enquanto lançava a semente, parte dela caiu à beira do caminho; foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Xqaj kꞌu nikꞌaj puꞌwiꞌ ri abꞌaj, are xkꞌiy loq, ri tikoꞌn xbꞌachꞌuꞌyarik rumal maj rax ulew xuriqo.
6 Parte dela caiu sobre pedras e, quando germinou, as plantas secaram, porque não havia umidade.
7 Nikꞌaj chik xqaj chikixoꞌl ri kꞌix, are xkꞌiy loq, xjiqꞌ chuxoꞌl ri kꞌix.
7 Outra parte caiu entre espinhos, que cresceram com ela e sufocaram as plantas.
8 Xqaj kꞌu nikꞌaj pa utz laj ulew, xeꞌl kꞌu loq, xekꞌiyik. Xkiya jujun ciento uwach chkijujunal. Are xtoꞌtaj chubꞌixik we jastaq riꞌ, xubꞌij: Ri kꞌo uxikin chutatabꞌexik, chutatabꞌej.
8 Outra ainda caiu em boa terra. Cresceu e deu boa colheita, a cem por um". Tendo dito isso, exclamou: "Aquele que tem ouvidos para ouvir, ouça! "
9 Ri utijoxelabꞌ xkita che ri Jesús jas kel kubꞌij waꞌ we kꞌambꞌejabꞌal noꞌj riꞌ.
9 Seus discípulos perguntaram-lhe o que significava aquela parábola.
10 Ri Jesús xubꞌij: Yaꞌtal chiꞌwe ix kiwetaꞌmaj ri awatalik che ri ajawarem rech ri Dios, chike kꞌu nikꞌaj winaq chik, rukꞌ kꞌambꞌejabꞌal noꞌj kechꞌabꞌexik rech: Pune kekaꞌyik man kakil taj, pune kakito man kakichꞌobꞌ taj.
10 Ele disse: "A vocês foi dado o conhecimento dos mistérios do Reino de Deus, mas aos outros falo por parábolas, para que ‘vendo, não vejam; e ouvindo, não entendam’.
11 Are waꞌ ri kel kubꞌij ri xintzijoj chiꞌwe: Ri ijaꞌ are ri utzij ri Dios.
11 "Este é o significado da parábola: A semente é a palavra de Deus.
12 Ri e kꞌo chuxukut ri bꞌe, are ri winaq ri kakitatabꞌej ri utzij ri Dios, ri itzel kꞌut kapetik, karesaj bꞌik ri tzij pa kanimaꞌ rech man kekojon taj xuqujeꞌ man kekolotaj taj.
12 As que caíram à beira do caminho são os que ouvem, e então vem o diabo e tira a palavra dos seus corações, para que não creiam e não sejam salvos.
13 Ri e kꞌo puꞌwiꞌ ri abꞌaj are ri winaq ri kakikꞌamawaꞌj ri tzij rukꞌ kiꞌkotemal are kakitatabꞌej, maj kꞌu kikꞌaꞌmalil, jubꞌiqꞌ qꞌotaj kakikoj ri tzij, kꞌa te riꞌ keꞌl kanoq are kopan ri kꞌaxkꞌolal.
13 As que caíram sobre as pedras são os que recebem a palavra com alegria quando a ouvem, mas não têm raiz. Crêem durante algum tempo, mas desistem na hora da provação.
14 Ri ijaꞌ ri xqaj pa taq ri kꞌix, are ri winaq ri kakito, are kꞌu keꞌ ri junabꞌ kejiqꞌ kan rumal taq ri rajawaxik, ri qꞌinomal, xuqujeꞌ ri jastaq rech ri uwachulew, man kewachin ta kꞌut.
14 As que caíram entre espinhos são os que ouvem, mas, ao seguirem seu caminho, são sufocados pelas preocupações, pelas riquezas e pelos prazeres desta vida, e não amadurecem.
15 Are kꞌu ri ijaꞌ ri xqaj pa utz laj ulew are ri winaq ri kakitatabꞌej ri tzij rukꞌ ronojel kanimaꞌ, kakiyak ri tzij pa kanimaꞌ, amaqꞌel kewachinik rumal cher amaqꞌel kakichakuj ri utzij ri Dios.
15 Mas as que caíram em boa terra são os que, com coração bom e generoso, ouvem a palavra, a retêm e dão fruto, com perseverança".
16 Maj jun winaq riꞌ ri kutzij jun qꞌaqꞌ, kꞌa te riꞌ kuchꞌuq rukꞌ jun laq. Xane kutzij jun qꞌaqꞌ rech kuya chikaj rech kꞌo kiqꞌaqꞌ ri kok bꞌik pa ri ja.
16 "Ninguém acende uma candeia e a esconde num jarro ou a coloca debaixo de uma cama. Pelo contrário, coloca-a num lugar apropriado, de modo que os que entram possam ver a luz.
17 Maj jun jastaq ri awatalik ri mat kariqitaj na, xuqujeꞌ maj jun ri awatalik ri mat ketaꞌmataj na kumal konojel ri winaq.
17 Porque não há nada oculto que não venha a ser revelado, e nada escondido que não venha a ser conhecido e trazido à luz.
18 Xaq jeriꞌ chitatabꞌej we riꞌ, ri kꞌo, kꞌo rukꞌ, kꞌo kayaꞌtaj na che, ri maj kꞌo rukꞌ, pune kubꞌij chi rech jun jastaq, kesataj na che.
18 Portanto, considerem atentamente como vocês estão ouvindo. A quem tiver, mais lhe será dado; de quem não tiver, até o que pensa que tem lhe será tirado".
19 Xopan kꞌu ri unan ri Jesús xuqujeꞌ ri e rachalal chi rilik. Sibꞌalaj kꞌi winaq kꞌut e kꞌo pa ri ja e sutininaq chirij ri Jesús, man kekwin taj keqet rukꞌ.
19 A mãe e os irmãos de Jesus foram vê-lo, mas não conseguiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Xkibꞌij che ri Jesús: Ri anan xuqujeꞌ ri awachalal kakaj katkilo, e kꞌo cho le ja.
20 Alguém lhe disse: "Tua mãe e teus irmãos estão lá fora e querem ver-te".
21 Ri Jesús xubꞌij chike: Are e nunan xuqujeꞌ e wachalal, ri winaq ri kakitatabꞌej ri utzij ri Dios xuqujeꞌ kakichakubꞌej.
21 Ele lhe respondeu: "Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a praticam".
22 Jun qꞌijal xaqꞌan ri Jesús pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, xubꞌij chike ri utijoxelabꞌ: Chujqꞌax chꞌaqaꞌp rech le plo.
22 Certo dia Jesus disse aos seus discípulos: "Vamos para o outro lado do lago". Eles entraram num barco e partiram.
23 Are e bꞌenaq puꞌwiꞌ ri plo, xwar ri Jesús, xpe kꞌu jun nimalaj kyaqiqꞌ puꞌwiꞌ ri plo, xuchapleꞌj okem ri jaꞌ pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, xuchapleꞌj qajem chuxeꞌ ri jaꞌ, sibꞌalaj xibꞌibꞌal.
23 Enquanto navegavam, ele adormeceu. Abateu-se sobre o lago um forte vendaval, de modo que o barco estava sendo inundado, e eles corriam grande perigo.
24 Ri tijoxelabꞌ xebꞌe chukꞌasuxik, xkiraq kichiꞌ xkibꞌij: Ajtij, ajtij, kujjiqꞌik. Xwaꞌjil ri Jesús, xuyaj ri kyaqiqꞌ xuqujeꞌ ri jaꞌ, ri kyaqiqꞌ xtaniꞌk, ronojel xjoriꞌk.
24 Os discípulos foram acordá-lo, clamando: "Mestre, Mestre, vamos morrer! " Ele se levantou e repreendeu o vento e a violência das águas; tudo se acalmou e ficou tranqüilo.
25 Xubꞌij kꞌu chike ri utijoxelabꞌ: ¿Jawjeꞌ kꞌo wiꞌ ri ikojobꞌal? Ri tijoxelabꞌ xemayijanik xuqujeꞌ xkixiꞌj kibꞌ kakitatabꞌela chibꞌil taq kibꞌ. ¿Jachin waꞌ we achi riꞌ cher kataqan puꞌwiꞌ ri jaꞌ xuqujeꞌ ri kyaqiqꞌ keniman che?
25 "Onde está a sua fé? ", perguntou ele aos seus discípulos. Amedrontados e admirados, eles perguntaram uns aos outros: "Quem é este que até aos ventos e às águas dá ordens, e eles lhe obedecem? "
26 Xoꞌpan pa ri tinimit Gadara, ri kꞌo apanoq cho ri Galilea chuchiꞌ ri plo.
26 Navegaram para a região dos gerasenos que fica do outro lado do lago, frente à Galiléia.
27 Ri Jesús are xqaj pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, xuriq jun achi ri kꞌo jun itzel uxlabꞌal che upetik pa ri tinimit, we achi riꞌ najtir chik man kukoj ta ratzꞌyaq, xuqujeꞌ man kakꞌojiꞌ ta cho rachoch, xane pa taq ri muqbꞌal kaminaq kakꞌojiꞌ wi.
27 Quando Jesus pisou em terra, foi ao encontro dele um endemoninhado daquela cidade. Fazia muito tempo que aquele homem não usava roupas, nem vivia em casa alguma, mas nos sepulcros.
28 We achi riꞌ are xril ri Jesús, xuraq uchiꞌ, xukulik xqaj choch, rukꞌ chuqꞌabꞌ xubꞌij: ¿Jas kaj la chwe, Jesús ralkꞌwaꞌl ri nimalaj Dios? Kinta toqꞌobꞌ che la man kabꞌan ta la kꞌax chwe.
28 Quando viu Jesus, gritou, prostrou-se aos seus pés e disse em alta voz: "Que queres comigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Rogo-te que não me atormentes! "
29 Jewaꞌ xubꞌij rumal cher ri Jesús xtaqanik rech ri itzel Uxlabꞌal kel bꞌik che ri achi. Kꞌi chi mul ubꞌanom rech che ri achi, pune kajatꞌix ri raqan rachiꞌl ri uqꞌabꞌ rukꞌ chꞌichꞌ jatꞌibꞌal xuqujeꞌ kachajixik, kutꞌoqopij kan ri chꞌichꞌ jatꞌibꞌal, ri itzel uxlabꞌal kujururej bꞌik pa taq ri kꞌolibꞌal ri katzꞌinowik.
29 Pois Jesus havia ordenado que o espírito imundo saísse daquele homem. Muitas vezes ele tinha se apoderado dele. Mesmo com os pés e as mãos acorrentados e entregue aos cuidados de guardas, quebrava as correntes, e era levado pelo demônio a lugares solitários.
30 Ri Jesús xuta che: ¿Jas ri abꞌiꞌ? Legión nubꞌiꞌ, xchaꞌ. Jewaꞌ xubꞌij rumal cher sibꞌalaj e kꞌi ri itzel taq uxlabꞌal oꞌkinaq che.
30 Jesus lhe perguntou: "Qual é o seu nome? " "Legião", respondeu ele; porque muitos demônios haviam entrado nele.
31 Ri itzel taq uxlabꞌal xkibꞌochiꞌj ri Jesús rech ketaq bꞌik pa ri qꞌequꞌmal.
31 E imploravam-lhe que não os mandasse para o abismo.
32 Xkita toqꞌobꞌ che ri Jesús rech kuya bꞌe chike kok chike ri nikꞌaj aq ri tajin keyuqꞌux puꞌwiꞌ ri juyubꞌ. Ri Jesús xuya bꞌe chike.
32 Uma grande manada de porcos estava pastando naquela colina. Os demônios imploraram a Jesus que lhes permitisse entrar neles, e Jesus lhes deu permissão.
33 Are xel bꞌik ri itzel taq uxlabꞌal che ri achi, xoꞌk chike ri aq, konojel ri aq xebꞌe pa ri plo, xejiqꞌik.
33 Saindo do homem, os demônios entraram nos porcos, e toda a manada atirou-se precipício abaixo em direção ao lago e se afogou.
34 Are xkil ri aꞌjyuqꞌabꞌ ri xbꞌantajik, xaꞌnimajik, xkiya utzijoxik ri xkꞌulmatajik chike ri winaq pa ri tinimit, xuqujeꞌ pa taq ri leꞌaj.
34 Vendo o que acontecera, os que cuidavam dos porcos fugiram e contaram esses fatos, na cidade e nos campos,
35 Xeꞌl kꞌu bꞌik konojel ri winaq chi rilik ri xbꞌantajik, xeꞌkiriqa ri achi ri xel itzel uxlabꞌal che, tꞌuyul rukꞌ ri Jesús, are xkilo chi utz uwach, xuqujeꞌ ukojom chi ratzꞌyaq xkixiꞌj kibꞌ che.
35 e o povo foi ver o que havia acontecido. Quando se aproximaram de Jesus, viram que o homem de quem haviam saído os demônios estava assentado aos pés de Jesus, vestido e em perfeito juízo, e ficaram com medo.
36 Konojel ri winaq ri xkil ri xkꞌulmatajik xkitzijoj chike ri winaq jas jeꞌ xbꞌan chukunaxik ri achi.
36 Os que o tinham visto contaram ao povo como o endemoninhado fora curado.
37 Xepe kꞌu ri winaq rech ri tinimit Gadara, xkibꞌochiꞌj ri Jesús, rech kel bꞌik pa ri tinimit, rumal cher sibꞌalaj xkixiꞌj kibꞌ. Ri Jesús xaqꞌan bꞌik pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal xel bꞌik pa ri tinimit.
37 Então, todo o povo da região dos gerasenos suplicou a Jesus que se retirasse, porque estavam dominados pelo medo. Ele entrou no barco e regressou.
38 Ri achi ri xel itzel uxlabꞌal che are xraj xutereneꞌj ri Jesús. Ri Jesús xubꞌij che:
38 O homem de quem haviam saído os demônios suplicava-lhe que o deixasse ir com ele; mas Jesus o mandou embora, dizendo:
39 Chattzalij cho awachoch, chatzijoj ronojel ri nimaq taq jastaq ri xubꞌan ri Dios awukꞌ. Xtzalij kꞌu ri achi pa ri utinimit, xutzijoj ronojel ri xubꞌan ri Jesús rukꞌ.
39 "Volte para casa e conte o quanto Deus lhe fez". Assim, o homem se foi e anunciou a toda a cidade o quanto Jesus tinha feito por ele.
40 Are xtzalij ri Jesús pa Galilea ri winaq ri aꞌyeninaq apanoq xekiꞌkotik are xkil uwach.
40 Quando Jesus voltou, uma multidão o recebeu, pois todos o esperavam.
41 Xopan kꞌu jun achi rukꞌ ri Jesús, ubꞌiꞌ Jairo, jun kꞌamal bꞌe pa ri Sinagoga, xukulik xqaj cho ri Jesús, xuta toqꞌobꞌ che rech keꞌ rukꞌ cho ri rachoch.
41 Então um homem chamado Jairo, dirigente da sinagoga, veio e prostrou-se aos pés de Jesus, implorando-lhe que fosse à sua casa
42 Jeriꞌ rumal cher ri Jairo xa jun umiꞌal kꞌolik, kabꞌlajuj ujunabꞌ raj kꞌu kakamik, ri Jesús kꞌut xeꞌ rukꞌ ri Jairo, are kꞌu ri winaq sibꞌalaj e kꞌi, kakipuyila ri Jesús.
42 porque sua única filha, de cerca de doze anos, estava à morte. Estando Jesus a caminho, a multidão o comprimia.
43 Kꞌo kꞌu jun ixoq chikixoꞌl ri winaq, kabꞌlajuj junabꞌ xaq katuruw ukikꞌel, maj jun ajkun kwininaq chukunaxik.
43 E estava ali certa mulher que havia doze anos vinha sofrendo de uma hemorragia e gastara tudo o que tinha com os médicos; mas ninguém pudera curá-la.
44 Ri ixoq xqebꞌ chrij ri Jesús, xuchap ri uchiꞌ ri umanta, aninaq xtaniꞌ ri kikꞌ che.
44 Ela chegou por trás dele, tocou na borda de seu manto, e imediatamente cessou sua hemorragia.
45 Ri Jesús xuta chike ri winaq: ¿Jachin xinchapowik? Rumal kꞌu cher kojonel ri winaq xkibꞌij chi man aꞌreꞌ taj xechapow ri Jesús, ri Pedro xubꞌij che: Ajtij e sibꞌalaj kꞌi winaq kakipaqchiꞌj la xuqujeꞌ kakipuyij la.
45 "Quem tocou em mim? ", perguntou Jesus. Como todos negassem, Pedro disse: "Mestre, a multidão se aglomera e te comprime".
46 Ri Jesús xubꞌij che: Kꞌo jun winaq ri xinchapowik. Xinnaꞌo kꞌo chuqꞌabꞌ xel bꞌik chwe.
46 Mas Jesus disse: "Alguém tocou em mim; eu sei que de mim saiu poder".
47 Are xril ri ixoq chi xnabꞌetaj ri xubꞌano, kabꞌiribꞌatik, xukulik xqaj cho ri Jesús, chkiwach konojel ri winaq xutzijoj jas rumal xuchap ri manta, xuqujeꞌ chi aninaq xutzirik.
47 Então a mulher, vendo que não conseguiria passar despercebida, veio tremendo e prostrou-se aos seus pés. Na presença de todo o povo contou por que tinha tocado nele e como fora instantaneamente curada.
48 Ri Jesús xubꞌij che: Numiꞌal, ri akojobꞌal xatukunaj, jat pa jaꞌmaril.
48 Então ele lhe disse: "Filha, a sua fé a curou! Vá em paz".
49 Tajin katzijon na ri Jesús, are xopan jun uꞌtaqoꞌn ri kꞌamal bꞌe rech ri Sinagoga, xuꞌbꞌij che: Man kaya ta chi latzꞌ che ri ajtij, xkam ri amiꞌal.
49 Enquanto Jesus ainda estava falando, chegou alguém da casa de Jairo, o dirigente da sinagoga, e disse: "Sua filha morreu. Não incomode mais o Mestre".
50 Are xuta ri Jesús, xubꞌij che ri Jairo: Man kaxiꞌj ta awibꞌ, we kakojo chi kakunataj ri amiꞌal, kakunatajik.
50 Ouvindo isso, Jesus disse a Jairo: "Não tenha medo; tão-somente creia, e ela será curada".
51 Are xopan ri Jesús cho rachoch ri Jairo, man xuya ta bꞌe xok japachinaq rukꞌ, xwi ri Pedro, Juan xuqujeꞌ ri Jacobo, xuqujeꞌ ri utat unan ri ali.
51 Quando chegou à casa de Jairo, não deixou ninguém entrar com ele, exceto Pedro, João, Tiago e o pai e a mãe da criança.
52 Ri winaq ri e kꞌo chilaꞌ, kakibꞌisoj xuqujeꞌ kakoqꞌej ri ali. Ri Jesús xubꞌij chike, man kixoqꞌ ta chik, ri ali xaq kawarik, man kaminaq taj.
52 Enquanto isso, todo o povo estava se lamentando e chorando por ela. "Não chorem", disse Jesus. "Ela não está morta, mas dorme".
53 Ri winaq are xkita we riꞌ xkichapleꞌj uyoqꞌik ri Jesús rumal cher ketaꞌm chi kaminaq chik ri ali.
53 Todos começaram a rir dele, pois sabiam que ela estava morta.
54 Ri Jesús xuchap ri uqꞌabꞌ ri ali, xubꞌij che: Chatwaꞌjiloq ali.
54 Mas ele a tomou pela mão e disse: "Menina, levante-se! "
55 Ri ali aninaq xwaꞌjilik, xtzalij loq ri ranimaꞌ. Ri Jesús kꞌut xtaqan chuyaꞌik uwa ri ali.
55 O espírito dela voltou, e ela se levantou imediatamente. Então Jesus lhes ordenou que lhe dessem de comer.
56 Sibꞌalaj xemayijan ri utat unan ri ali. Ri Jesús xubꞌij chike chi man kakitzijoj ri xkꞌulmatajik che jun chik.
56 Os pais dela ficaram maravilhados, mas ele lhes ordenou que não contassem a ninguém o que tinha acontecido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.