Lucas 19

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Are xopan ri Jesús pa Jericó, xuchapleꞌj kꞌu bꞌik ikꞌowem pa ri tinimit.
1 Entrando em Jericó, Jesus atravessava a cidade.
2 Kꞌo kꞌu jun qꞌinom achi ubꞌiꞌ Zaqueo, kꞌamal bꞌe ke ri e toqꞌil taq alkabal.
2 Eis que um homem rico, chamado Zaqueu, chefe dos publicanos,
3 We achi riꞌ karaj karil ri Jesús, man kakwin ta kꞌut rumal ri kikꞌiyal ri winaq xuqujeꞌ rumal koꞌl raqan.
3 procurava ver quem era Jesus, mas não podia, por causa da multidão, por ser ele de pequena estatura.
4 Rumal riꞌ kaxikꞌanik xnabꞌejik, xwacheꞌn che jun cheꞌ rech sicómoro rech karil ri Jesús are kikꞌow bꞌik.
4 Então, correndo adiante, subiu num sicômoro a fim de ver Jesus, porque ele havia de passar por ali.
5 Are xopan ri Jesús chilaꞌ, xkaꞌy chikaj, xubꞌij: Zaqueo, chatqaj loq aninaq, kamik kinkanaj kan cho awachoch.
5 Quando Jesus chegou àquele lugar, olhando para cima, disse:
6 Aninaq kꞌut xqaj loq, sibꞌalaj kakiꞌkotik, xukꞌamawaꞌj ri Jesús cho ri rachoch.
6 Zaqueu desceu depressa e o recebeu com alegria.
7 Are xkil ri winaq we xkꞌulmatajik, xkichapleꞌj ubꞌixik: Le Jesús xkanaj kan cho rachoch jun ajmak.
7 Todos os que viram isto murmuravam, dizendo que Jesus tinha se hospedado com um homem pecador.
8 Are kꞌu ri Zaqueo xubꞌij: Ajawxel, chilampe la. Chanim kinya pa nikꞌaj che ri nuqꞌinomal chike ri mebꞌaibꞌ, we kꞌu nubꞌanom kꞌax che jun chik, kinya kajibꞌ mul ukꞌaxelal.
8 Zaqueu, por sua vez, se levantou e disse ao Senhor: — Senhor, vou dar a metade dos meus bens aos pobres. E, se roubei alguma coisa de alguém, vou restituir quatro vezes mais.
9 Ri Jesús xubꞌij che: Kamik xul ri koltajem cho ri ja kꞌolibꞌal riꞌ, rumal we achi riꞌ ralkꞌwaꞌl xuqujeꞌ ri Abraham.
9 Então Jesus lhe disse:
10 Rumal ri uKꞌojol ri Achi xpe chutzukuxik xuqujeꞌ chukolik ri winaq ri sachinaq.
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar o perdido.
11 Are tajin kakitatabꞌej ri kubꞌij ri Jesús, xutzijoj jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj chike rumal xa jubꞌiqꞌ chik karaj kopan pa ri tinimit Jerusalén, xuqujeꞌ rumal pa kikꞌuꞌx ri winaq chi xaq kꞌa teꞌ kukꞌut ribꞌ ri ajawarem re ri Dios.
11 Ouvindo eles estas coisas, Jesus contou uma parábola, visto estar perto de Jerusalém e lhes parecer que o Reino de Deus havia de manifestar-se imediatamente.
12 Xaq jeriꞌ xubꞌij ri Jesús chike: Kꞌo jun achi, ralkꞌwaꞌl jun nim taqanel, xeꞌ chi pa jun tinimit rech kabꞌan la taqanel che, kꞌa te riꞌ katzalij loq.
12 Por isso, Jesus disse:
13 Xuꞌsikꞌij kꞌu e lajuj chike ri e rajchakibꞌ, xuya kan nikꞌaj pwaq chike, xuqujeꞌ xubꞌij chike: Chixchakun rukꞌ we pwaq riꞌ, kꞌa te kitzalij chwe are kintzalij loq.
13 Chamou dez dos seus servos, confiou-lhes dez minas e disse-lhes: “Negociem até que eu volte.”
14 Are kꞌu ri winaq rech ri tinimit xeꞌkitaq bꞌik jun wok winaq chubꞌixik: Man keqaj ta we achi riꞌ kataqan pa qawiꞌ.
14 Mas os seus concidadãos o odiavam e enviaram após ele uma embaixada, dizendo: “Não queremos que este reine sobre nós.”
15 Pune jeriꞌ xkibꞌano, ri achi xok wi che taqanel. Are xtzalij loq pa ri utinimit, xuꞌsikꞌij ri e rajchakibꞌ ri xuya kan pwaq chike, rech karetaꞌmaj janipa xkichꞌeko.
15 — Quando ele voltou, depois de ter tomado posse do reino, mandou chamar os servos a quem tinha dado o dinheiro, a fim de saber quanto tinham conseguido ganhar em seus negócios.
16 Xopan kꞌu ri nabꞌe ajchak xubꞌij: Ajawxel, ri rajil la, xuchꞌek chi lajuj mul cho ri xya la kan chwe.
16 — O primeiro se apresentou e disse: “Senhor, a sua mina rendeu dez.”
17 Ri taqanel xubꞌij che: Sibꞌalaj utz ri xabꞌano, at utz laj ajchak. Rumal kꞌu ri utz xabꞌan chi rilik ri nitzꞌ jastaq, kinya taqanik pa aqꞌabꞌ pa kiwiꞌ lajuj tinimit.
17 O senhor lhe disse: “Muito bem, servo bom! E porque você foi fiel no pouco, terá autoridade sobre dez cidades.”
18 Xopan chi ri ukabꞌ ajchak xubꞌij: Ajawxel, ri rajil la xuya jobꞌ mul cho ri xya la kan chwe.
18 — O segundo servo veio e disse: “Senhor, a sua mina rendeu cinco.”
19 Ri taqanel xubꞌij che: Chawe at kinya taqanik pa aqꞌabꞌ puꞌwiꞌ jobꞌ tinimit.
19 A este o senhor disse: “Você terá autoridade sobre cinco cidades.”
20 Xopan chi ri jun ajchak xubꞌij: Ajawxel, riꞌ le rajil la. Xinyako, xinjatꞌij pa jun atzꞌyaq.
20 — Então veio outro servo, dizendo: “Senhor, aqui está a sua mina, que eu guardei embrulhada num lenço.
21 Xinxiꞌj wibꞌ cho la, rumal cher katoqꞌij la ri man xya ta la, xuqujeꞌ kayak la ri man xtik ta la.
21 Porque tive medo do senhor, que é homem rigoroso. O senhor retira o que não depositou e colhe o que não semeou.”
22 Ri taqanel xubꞌij che: Itzel laj ajchak, kinqꞌat tzij paꞌwiꞌ rukꞌ ri xabꞌij, ¿xaq jeriꞌ chi awetaꞌm chi sibꞌalaj in kꞌaꞌn, xuqujeꞌ chi kinkꞌam ri jastaq ri man in taj xintikowik?
22 Mas o senhor respondeu: “Servo mau, eu o julgarei usando as suas próprias palavras. Você sabia que eu sou homem rigoroso, que retiro o que não depositei e colho o que não semeei.
23 ¿Jas che kꞌut man xaya taj ri nurajil kukꞌ ri winaq ri kakiyak pwaq, rech are kintzalij loq kulintoqꞌij ri ral ri nurajil?
23 Por que você não pôs o meu dinheiro no banco? E, então, na minha vinda, eu o receberia com juros.”
24 Kꞌa te riꞌ xubꞌij chike ri e winaq ri e kꞌo chilaꞌ: Chikꞌama le pwaq che, chiya che ri ajchak ri xtoj lajuj mul che.
24 — E disse aos que estavam ali: “Tirem dele a mina e deem ao que tem as dez.”
25 Ri winaq xkibꞌij: Ajawxel, le achi leꞌ kꞌo chi lajuj mul urajil.
25 Eles ponderaram: “Senhor, ele já tem dez.”
26 Ri taqanel xubꞌij chike: Qas tzij kinbꞌij chiꞌwe, ri kꞌo, kꞌo rukꞌ, nim kayaꞌtaj na che. Are kꞌu ri maj kꞌo rukꞌ, kamaj na che ri jubꞌiqꞌ ri kꞌo rukꞌ.
26 Ao que o senhor respondeu: “Pois eu declaro a vocês que a todo o que tem será dado ainda mais; mas ao que não tem, até o que tem lhe será tirado.
27 Are kꞌu ri winaq ri man kakaj taj kinux taqanel pa kiwiꞌ, chikꞌama loq, xuqujeꞌ chiꞌkamisaj chinuwach.
27 Mas quanto a esses meus inimigos, que não quiseram que eu reinasse sobre eles, tragam-nos aqui e os matem na minha presença.”
28 Are xbꞌiꞌtaj we tzij riꞌ rumal ri Jesús, xnabꞌej chikiwach ri utijoxelabꞌ, xpaqiꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
28 E, depois de dizer isto, Jesus prosseguia a sua viagem para Jerusalém.
29 Are xqeteqobꞌ chuxukut ri tinimit ubꞌiꞌ Betfagé, xuqujeꞌ chuxukut ri tinimit Betania, ri kꞌo chuxukut ri juyubꞌ ubꞌiꞌ Olivos, xuꞌtaq bꞌik e kebꞌ chike ri utijoxelabꞌ, xubꞌij chike:
29 E aconteceu que, ao aproximar-se de Betfagé e de Betânia, junto ao monte das Oliveiras, Jesus enviou dois dos seus discípulos,
30 Jix pa ri leꞌaj ri kꞌo apanoq chiqawach, chilaꞌ kiriq wi jun laj bꞌur jatꞌital kanoq, ri maj jun winaq kejeninaq. Chikira loq xuqujeꞌ chikꞌama loq.
30 dizendo-lhes:
31 We kꞌo jun katow chiꞌwe: “¿Jas che tajin kikir le bꞌur?” chibꞌij che: “Xa kajawataj che ri Ajawxel.”
31 Se alguém perguntar: “Por que o estão desprendendo?”, respondam assim: “Porque o Senhor precisa dele.”
32 Xebꞌe kꞌu ri utijoxelabꞌ, qas xeꞌkiriqa wi, jetaq ri xbꞌix chike.
32 E, indo os que foram mandados, acharam tudo conforme Jesus lhes tinha dito.
33 Ri ajchoqꞌe kꞌut xkita chike: ¿Jas che kikir le kꞌin laj bꞌur?
33 Quando eles estavam soltando o jumentinho, os donos do animal disseram: — Por que estão desprendendo o jumentinho?
34 Aꞌreꞌ xkibꞌij: Xa kajawataj che ri Ajawxel.
34 Eles responderam: — Porque o Senhor precisa dele.
35 Xkikꞌam kꞌu bꞌik, xeꞌkiya che ri Jesús, xkiya ri katzꞌyaq chirij ri bꞌur, kꞌa te riꞌ xkitoꞌ ri Jesús rech kukejej ri bꞌur.
35 Então trouxeram o jumentinho até Jesus e, pondo as suas capas sobre o animal, ajudaram Jesus a montar.
36 Ri winaq xkichapleꞌj ulikꞌik ri kimanta pa taq ri bꞌe, ri bꞌenaq wi ri bꞌur ri ukejem ri Jesús.
36 À medida que Jesus avançava, as pessoas estendiam as suas capas no caminho.
37 Are xqeteqobꞌ bꞌik ri Jesús chuxukut ri xulanik cho ri juyubꞌ Olivos, xkichapleꞌj kiꞌkotem konojel ri tijoxelabꞌ xuqujeꞌ xkichapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri Dios rumal ronojel ri mayijabꞌal taq jastaq ri xkilo xubꞌan ri Jesús. Kakiraqaqej kichiꞌ kakibꞌij:
37 E, quando Jesus se aproximava da descida do monte das Oliveiras, toda a multidão dos discípulos começou, com muita alegria, a louvar a Deus em alta voz, por todos os milagres que tinham visto.
38 Tewchiꞌtal ri ubꞌiꞌ ri Taqanel ri petinaq pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel. Jaꞌmaril pa ri kaj xuqujeꞌ juluwem rech chikajil.
38 Diziam: “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”
39 E kꞌo kꞌu jujun chike ri fariseos chkixoꞌl ri winaq, xkibꞌij che ri Jesús: Ajtij, chaꞌyaja ri atijoxelabꞌ.
39 Alguns dos fariseus lhe disseram em meio à multidão: — Mestre, repreenda os seus discípulos!
40 Ri Jesús xubꞌij chike: We kuꞌxlan waꞌ aꞌreꞌ, are kakiraq na kichiꞌ ri abꞌaj.
40 Mas Jesus respondeu:
41 Are xenaqajin che ri tinimit Jerusalén, ri Jesús xril ri tinimit, kꞌa te riꞌ xroqꞌej.
41 Quando Jesus ia chegando a Jerusalém, vendo a cidade, chorou por ela,
42 Kꞌa te riꞌ xubꞌij: We ta kꞌo bꞌanom wi kawetaꞌmaj jachin ri kayoꞌw jaꞌmaril chawe, xa kꞌu awatal chawach.
42 dizendo:
43 Kape kꞌu na qꞌij ri kewaꞌjil na ri akꞌulel chawij, kakimulij na kibꞌ chawij, kakitzꞌapij na ri abꞌe.
43 Pois virão dias em que os seus inimigos cercarão você de trincheiras e apertarão o cerco por todos os lados;
44 Kakiwulij na ri tapya ri kꞌo chirij ri atinimit, keꞌkikamisaj na ri awalkꞌwaꞌl. Xa ta ne jun abꞌaj kakanaj chi kan puꞌwiꞌ jun abꞌaj chik, rumal man xachomaj ta ri qꞌotaj ri xpe ri Dios che akolik.
44 e vão arrasar você e matar todos os seus moradores. Não deixarão pedra sobre pedra, porque você não reconheceu o tempo em que Deus veio visitá-la.
45 Kꞌa te riꞌ xok bꞌik pa ri Templo, xeꞌresaj loq konojel ri aꞌjkꞌayibꞌ ri e kꞌo chilaꞌ.
45 Depois, entrando no templo, Jesus começou a expulsar os que ali vendiam,
46 Xubꞌij chike ri winaq: Tzꞌibꞌatalik: Ri wachoch rech bꞌanbꞌal chꞌawem, ibꞌanom kꞌu ix kijul eleqꞌomabꞌ che.
46 dizendo-lhes:
47 Ronojel kꞌu qꞌij ri Jesús xuya kꞌutuꞌn pa ri Templo, are kꞌu ri kꞌamal bꞌe ke ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik are kakaj kakikamisaj.
47 Diariamente, Jesus ensinava no templo. Os principais sacerdotes, os escribas e os maiorais do povo procuravam tirar-lhe a vida,
48 Man kakiriq ta kꞌut jas kakibꞌan chukamisaxik, rumal konojel ri winaq kakitatabꞌej ri ukꞌutuꞌn rukꞌ ronojel kanimaꞌ.
48 mas não achavam uma forma de fazer isso, porque todo o povo, ao ouvi-lo, era cativado por ele.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.