Lucas 15

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 E kꞌi kꞌu aꞌjmakibꞌ xuqujeꞌ e tal taq alkabal xeqet rukꞌ ri Jesús chutatabꞌexik.
1 Certa ocasião, muitos cobradores de impostos e outras pessoas de má fama chegaram perto de Jesus para o ouvir.
2 Rumal riꞌ ri e fariseos xuqujeꞌ ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik xkichapleꞌj wixwatem xkibꞌij: Waꞌ we achi riꞌ kuꞌkꞌamawaꞌj xuqujeꞌ kawaꞌ kukꞌ ri aꞌjmakibꞌ.
2 Os fariseus e os mestres da Lei criticavam Jesus, dizendo: — Este homem se mistura com gente de má fama e toma refeições com eles.
3 Ri Jesús kꞌut xutzijoj we jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj riꞌ chike:
3 Então Jesus contou esta parábola :
4 Qaꞌnampe che jun chiꞌwe e kꞌo jun ciento uchij, kasach kꞌu kan jun chike. ¿La man kꞌu kuꞌya kan ri junmuchꞌ bꞌelej lajuj cho ri saq, kꞌa te riꞌ katzalij chutzukuxik ri xsach kanoq, kꞌa kuꞌriqa na loq?
4 — Se algum de vocês tem cem ovelhas e perde uma, por acaso não vai procurá-la? Assim, deixa no campo as outras noventa e nove e vai procurar a ovelha perdida até achá-la.
5 Are kuriq ri uchij sibꞌalaj kakiꞌkotik, kukꞌyaq loq chwi utelebꞌ.
5 Quando a encontra, fica muito contente e volta com ela nos ombros.
6 Katzalij loq cho ri rachoch, kuꞌmulij ri e rech taq chꞌabꞌeꞌn xuqujeꞌ ri uꞌkꞌulja ja kubꞌij chike: “Chixkiꞌkot wukꞌ, rumal xinriq ri nuchij ri xsach kanoq.”
6 Chegando à sua casa, chama os amigos e vizinhos e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha ovelha perdida.”
7 Je xuqujeꞌ kakꞌulmataj pa ri kaj kabꞌan nimaqꞌij rumal jun ajmak ri kukꞌex ukꞌuꞌx man are ta kabꞌan nimaqꞌij chike ri junmuchꞌ bꞌelej lajuj e sukꞌ taq winaq ri man kajawataj kakikꞌex kikꞌuꞌx.
7 — Pois eu lhes digo que assim também vai haver mais alegria no céu por um pecador que se arrepende dos seus pecados do que por noventa e nove pessoas boas que não precisam se arrepender.
8 Xuqujeꞌ qaꞌnampe che we kꞌo jun ixoq ri kꞌo lajuj saqa pwaq rukꞌ, kutzaq kꞌu jun chike, ¿la man kꞌu kutzij jun qꞌaqꞌ riꞌ pa ri ja, xuqujeꞌ kumes ri upaja, kuchapleꞌj utzukuxik kꞌa kuriq na?
8 Jesus continuou:
9 Are kꞌu kuriqo, kuꞌmulij kꞌu ronojel ri e rech taq chꞌabꞌeꞌn xuqujeꞌ ri uꞌkꞌulja are, kubꞌij riꞌ chike: “Chixkiꞌkot wukꞌ xinriq le nurajil le xtzaqik.”
9 E, quando a encontra, convida as amigas e vizinhas e diz: “Alegrem-se comigo porque achei a minha moeda perdida.”
10 Ri Dios xuqujeꞌ e rachiꞌl ri angelibꞌ kekiꞌkotik are kukꞌex ukꞌuꞌx ri jun ajmak.
10 — Pois eu digo a vocês que assim também os anjos de Deus se alegrarão por causa de um pecador que se arrepende dos seus pecados.
11 Ri Jesús xubꞌij: Kꞌo jun achi, ri e kꞌo kebꞌ ralkꞌwaꞌl.
11 E Jesus disse ainda:
12 Ri koꞌl chike xubꞌij che ri utat: “Tat, ya la ri wechabꞌal.” Xaq jeriꞌ ri tat xujach ri umebꞌail chike ri uꞌkꞌojol.
12 Certo dia o mais moço disse ao pai: “Pai, quero que o senhor me dê agora a minha parte da herança.”
13 Are xikꞌow kebꞌ oxibꞌ qꞌij, ri kꞌojolaxel xumulij ronojel ri kꞌo rukꞌ, xukꞌayij kanoq. Kꞌa te riꞌ xeꞌ pa jun naj alaj tinimit, chilaꞌ xkꞌojiꞌ wi, xusachachej ronojel ri pwaq rajil ri rechabꞌal, maj pa sukꞌ ri xubꞌano.
13 Poucos dias depois, o filho mais moço ajuntou tudo o que era seu e partiu para um país que ficava muito longe. Ali viveu uma vida cheia de pecado e desperdiçou tudo o que tinha.
14 Xa kꞌu are xsachtaj ronojel ri urajil, xpe jun nimalaj wiꞌjal pa ri tinimit riꞌ, xuchapleꞌj kꞌu numik.
14 — O rapaz já havia gastado tudo, quando houve uma grande fome naquele país, e ele começou a passar necessidade.
15 Xuriq kꞌu jun achi, xuta uchak che. Ri achi xuya uchak ri ala, xutaq bꞌik chikiyuqꞌuxik aq cho jun saq.
15 Então procurou um dos moradores daquela terra e pediu ajuda. Este o mandou para a sua fazenda a fim de tratar dos porcos.
16 Sibꞌalaj are kꞌu karaj kutij ri kechaꞌ ri aq, xa kꞌu maj jachin ri kayoꞌw che.
16 Ali, com fome, ele tinha vontade de comer o que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Kꞌisbꞌal kꞌu rech xuchomaj: “Sibꞌalaj kꞌo kiwa ri rajchak ri nutat, ri in kꞌut tajin kinkam che numik waral.
17 Caindo em si, ele pensou: “Quantos trabalhadores do meu pai têm comida de sobra, e eu estou aqui morrendo de fome!
18 Kintzalij waꞌ cho rachoch ri nutat, kinbꞌij waꞌ che: ‘Xinmakun cho ri Dios xuqujeꞌ cho la nutat.
18 Vou voltar para a casa do meu pai e dizer: ‘Pai, pequei contra Deus e contra o senhor
19 Man taqal ta chi chwe kabꞌij kꞌojol la chwe, bꞌana la chi kinux jun ajchak la.’ ”
19 e não mereço mais ser chamado de seu filho. Me aceite como um dos seus trabalhadores.’ ”
20 Xwaꞌjilik, xutaqej ri ubꞌe, xtzalij kꞌu cho rachoch ri utat. Kꞌanaj kꞌu na kꞌo wi loq, xtoqꞌobꞌax uwach are xilitaj apanoq rumal ri utat, kaxikꞌanik xuꞌkꞌulaj apanoq, xumatzej ri ukꞌojol xuqujeꞌ xutzꞌumaj.
20 Então saiu dali e voltou para a casa do pai.
21 “Tat, ri in xinmakunik cho ri kaj xuqujeꞌ cho la, taqal ta chi chwe kabꞌij kꞌojol la chwe,” xcha ri ala.
21 E o filho disse: “Pai, pequei contra Deus e contra o senhor e não mereço mais ser chamado de seu filho!”
22 Are kꞌu ri tataxel aninaq xtaqan chike ri e patanil taq rech, xubꞌij: “Aninaq chikꞌama loq ri jeꞌl laj atzꞌyaq rech kukojo, xuqujeꞌ chikojo jun mulqꞌabꞌ che ri uqꞌabꞌ, xuqujeꞌ chikojo uxajabꞌ che ri raqan.
22 — Mas o pai ordenou aos empregados: “Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Ponham um anel no dedo dele e sandálias nos seus pés.
23 Jiꞌkꞌama loq xuqujeꞌ chikamisaj ri chomalaj wakax rech kaqabꞌan nimaqꞌij.
23 Também tragam e matem o bezerro gordo. Vamos começar a festejar
24 Rumal cher ri nukꞌojol ri xkamik, xkꞌastaj chi kꞌu na loq, waꞌ sachik, xa kꞌu xqariq na.” Xaq jeriꞌ xkichapleꞌj ubꞌanik nimaqꞌij.
24 porque este meu filho estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”
25 Are kꞌu ri nabꞌyal kꞌojolaxel bꞌenaq cho ri saq, are kꞌu xtzalij loq xuta ri qꞌojom rech ri xojow.
25 — Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando ele voltou e chegou perto da casa, ouviu a música e o barulho da dança.
26 Xusikꞌij kꞌu jun chike ri patanijelabꞌ, xuta che jas tajin kakꞌulmatajik.
26 Então chamou um empregado e perguntou: “O que é que está acontecendo?”
27 Xubꞌij kꞌu ri patanijel che: “Xtzalij loq ri achaqꞌ, utz uwach, rumal kꞌu rech xtaqan ri atat chukamisaxik ri chomalaj wakax.”
27 — O empregado respondeu: “O seu irmão voltou para casa vivo e com saúde. Por isso o seu pai mandou matar o bezerro gordo.”
28 Sibꞌalaj xyakataj kꞌu royawal ri nabꞌyal kꞌojolaxel man xraj ta kꞌut xok bꞌik, xel kꞌu na loq ri tataxel chutayik toqꞌobꞌ che chi kok bꞌik pa ja.
28 — O filho mais velho ficou zangado e não quis entrar. Então o pai veio para fora e insistiu com ele para que entrasse.
29 Ri nabꞌyal kꞌojolaxel xubꞌij che ri utat: “Xwimpe chilaꞌ la sibꞌalaj kꞌi junabꞌ nupatanim la, xa ta ne nitzꞌ inkꞌululaꞌninaq che la, xa ta kꞌu ne jun laj nukꞌisikꞌ yaꞌom la chwe rech kinbꞌan nimaqꞌij kukꞌ ri e wech taq chꞌabꞌeꞌn.
29 Mas ele respondeu: “Faz tantos anos que trabalho como um escravo para o senhor e nunca desobedeci a uma ordem sua. Mesmo assim o senhor nunca me deu nem ao menos um cabrito para eu fazer uma festa com os meus amigos.
30 Are kꞌu xul we kꞌojol la riꞌ, ri xusach kan ronojel ri qꞌinomal la kukꞌ taq ixoqibꞌ, lal kataqan la che ukamisaxik ri chom laj wakax.”
30 Porém esse seu filho desperdiçou tudo o que era do senhor, gastando dinheiro com prostitutas. E agora ele volta, e o senhor manda matar o bezerro gordo!”
31 Ri tataxel xubꞌij che: “Nukꞌojol, at kꞌolinaq wi at wukꞌ, ronojel ri nujastaq awe at.
31 — Então o pai respondeu: “Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que é meu é seu.
32 Xa kꞌu rajawaxik xqabꞌan nimaqꞌij, xuqujeꞌ xujkiꞌkotik rumal cher we awachalal we xkamik, xkꞌastaj loq, pune xsach na, xqariq chi kꞌu na.”
32 Mas era preciso fazer esta festa para mostrar a nossa alegria. Pois este seu irmão estava morto e viveu de novo; estava perdido e foi achado.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.