Lucas 13

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Xoꞌpan nikꞌaj winaq che ri qꞌij riꞌ, xkitzijoj che ri Jesús chi ri Pilato xuꞌkamisaj nikꞌaj winaq aꞌj Galilea, are tajin kakitzuj ri sipanik pa ri Templo.
1 Neste mesmo tempo contavam alguns o que tinha acontecido a certos galileus, cujo sangue Pilatos misturara com os seus sacrifícios.
2 Xubꞌij kꞌu ri Jesús chike: ¿Teꞌq pa ikꞌuꞌx chi riꞌ ri winaq aꞌj Galilea riꞌ xkiriq kꞌax rumal sibꞌalaj aꞌjmakibꞌ chikiwach konojel ri nikꞌaj winaq chik?
2 Jesus toma a palavra e lhes pergunta: Pensais vós que estes galileus foram maiores pecadores do que todos os outros galileus, por terem sido tratados desse modo?
3 Man jeꞌ ta riꞌ, xuqujeꞌ ix kasach na iwach, we man kikꞌex na ikꞌuꞌx.
3 Não, digo-vos. Mas se não vos arrependerdes, perecereis todos do mesmo modo.
4 ¿Teꞌq pa ikꞌuꞌx xuqujeꞌ chi ri wajxaq lajuj winaq ri xtzaq loq jun torre chikij pa Siloé xa sibꞌalaj aꞌjmakibꞌ chikiwach ri winaq ri keꞌl pa Jerusalén?
4 Ou cuidais que aqueles dezoito homens, sobre os quais caiu a torre de Siloé e os matou, foram mais culpados do que todos os demais habitantes de Jerusalém?
5 Man jeꞌ ta riꞌ. Je xuqujeꞌ kakꞌulmataj iwukꞌ iwonojel we man kikꞌex ikꞌuꞌx.
5 Não, digo-vos. Mas se não vos arrependerdes, perecereis todos do mesmo modo.
6 Ri Jesús kꞌut xutzijoj chike we jun kꞌambꞌejabꞌal noꞌj: Kꞌo jun achi, ri kꞌo jun ucheꞌal higuera pa ri utikobꞌal. Are kꞌu xraj xuꞌtzukuj uwach ri ucheꞌ, maj xuꞌriqa che.
6 Disse-lhes também esta comparação: Um homem havia plantado uma figueira na sua vinha, e, indo buscar fruto, não o achou.
7 Xubꞌij kꞌu che ri achi ri chajil rech ri utikoꞌn: “Chawilampeꞌ, xeꞌ oxibꞌ junabꞌ maj uwach we higuera kinriqo. Chaqasaj rech man xaq ta kuya latzꞌ pa we ulew.”
7 Disse ao viticultor: - Eis que três anos há que venho procurando fruto nesta figueira e não o acho. Corta-a; para que ainda ocupa inutilmente o terreno?
8 Ri chajil rech ri tikoꞌn xubꞌij: “Ajawxel, ya chi na la kan jun junabꞌ, rech kinkwinik kinbꞌan rij, xuqujeꞌ kinya uqꞌayisal.
8 Mas o viticultor respondeu: - Senhor, deixa-a ainda este ano; eu lhe cavarei em redor e lhe deitarei adubo.
9 We ne kawachin na, we man xwachinik, kꞌa te riꞌ utz kaqasaj la.”
9 Talvez depois disto dê frutos. Caso contrário, cortá-la-ás.
10 Pa jun qꞌij sábado, are tajin kuya kꞌutuꞌn ri Jesús pa Sinagoga,
10 Estava Jesus ensinando na sinagoga em um sábado.
11 kꞌo kꞌu jun ixoq chilaꞌ, wajxaq lajuj junabꞌ yawabꞌ, rumal cher jun itzelalaj uxlabꞌal xubꞌan kan bꞌujbꞌik cher ri uwo rachaq, man kakwin ta kꞌut sukꞌum katakꞌiꞌk.
11 Havia ali uma mulher que, havia dezoito anos, era possessa de um espírito que a detinha doente: andava curvada e não podia absolutamente erguer-se.
12 Are xilitaj rumal ri Jesús, xusikꞌij xubꞌij che: Ixoq, chatutzir che ri ayabꞌilal.
12 Ao vê-la, Jesus a chamou e disse-lhe: Estás livre da tua doença.
13 Are xuya ri uqꞌabꞌ ri Jesús puꞌwiꞌ, aninaq sukꞌum xtakꞌiꞌ ri ixoq, xuchapleꞌj uqꞌijilaꞌxik ri Dios.
13 Impôs-lhe as mãos e no mesmo instante ela se endireitou, glorificando a Deus.
14 Ri kinimaꞌqil ri winaq pa ri Sinagoga, xyojtajik are xril ri kunanik xubꞌan ri Jesús pa ri sábado. Xubꞌij chike ri winaq: Kꞌo waqibꞌ qꞌij rech kachakun jun, chixpeta pa riꞌ ri qꞌij riꞌ rech kixkunaxik, man pa ri qꞌij taj rech uxlanem.
14 Mas o chefe da sinagoga, indignado de ver que Jesus curava no sábado, disse ao povo: São seis os dias em que se deve trabalhar; vinde, pois, nestes dias para vos curar, mas não em dia de sábado.
15 Ri Jesús xubꞌij chike: ¡Kawach taq winaq! ¿la man kitur bꞌik ri iwakax pa ri qꞌij sábado, kiwesaj bꞌik pa ri rachoch rech kuꞌtija loq ujoron?
15 Hipócritas!, disse-lhes o Senhor. Não desamarra cada um de vós no sábado o seu boi ou o seu jumento da manjedoura, para os levar a beber?
16 La man kꞌu yaꞌtalik kesax pa we qꞌij rech uxlanem, ri jatꞌibꞌal ri ukojom ri itzel, wajxaq lajuj junabꞌ che we ixoq riꞌ, rijaꞌl ri Abraham.
16 Esta filha de Abraão, que Satanás paralisava há dezoito anos, não devia ser livre desta prisão, em dia de sábado?
17 Xekꞌix ri uꞌkꞌulel ri Jesús are jewaꞌ xubꞌij, e nikꞌaj winaq chi kꞌut xemayijanik are xkil ri mayijabꞌal taq jastaq ri xubꞌano.
17 Ao proferir estas palavras, todos os seus adversários se encheram de confusão, ao passo que todo o povo, à vista de todos os milagres que ele realizava, se entusiasmava.
18 Ri Jesús xubꞌij: ¿Jas rukꞌ kajunumataj wi ri ajawarem rech ri Dios? ¿Jas rukꞌ kinjunamaj wi?
18 Jesus dizia ainda: A que é semelhante o Reino de Deus, e a que o compararei?
19 Are jeꞌ jas jun ijaꞌ rech moxtansia, ri xutik jun achi pa ri utikobꞌal, xkꞌiy kꞌut, xux jun cheꞌ. Xepe ri aꞌwaj ri kerapinik xkibꞌan kisok pa taq ri uqꞌabꞌ.
19 É semelhante ao grão de mostarda que um homem tomou e semeou na sua horta, e que cresceu até se fazer uma grande planta e as aves do céu vieram fazer ninhos nos seus ramos.
20 Xubꞌij chi junmul ri Jesús: ¿Jas rukꞌ kinjunamaj wi ri ajawarem rech ri Dios?
20 Disse ainda: A que direi que é semelhante o Reino de Deus?
21 Jeꞌ jetaq ri chꞌam ri kaya rukꞌ ri kaxlan wa, ri xuya ri jun ixoq rukꞌ ri kꞌaj, kꞌa xchꞌamir na ronojel.
21 É semelhante ao fermento que uma mulher tomou e misturou em três medidas de farinha e toda a massa ficou levedada.
22 Are xtzalij ri Jesús pa ri tinimit Jerusalén, xuya kan kꞌutuꞌn pa taq ri leꞌaj xuqujeꞌ ri e tinimit ri xikꞌow wi bꞌik.
22 Sempre em caminho para Jerusalém, Jesus ia atravessando cidades e aldeias e nelas ensinava.
23 Kꞌo kꞌu jun achi, xuta che: Ajawxel, ¿la xaq e jujun winaq ri kekolotajik? Ri Jesús, xubꞌij che:
23 Alguém lhe perguntou: Senhor, são poucos os homens que se salvam? Ele respondeu:
24 Chikojo ichuqꞌabꞌ rech kixok pa ri uchiꞌ ja ri nitzꞌ uwach, rumal cher e kꞌi winaq kakaj na koꞌk chilaꞌ man kekwin ta kꞌut.
24 Procurai entrar pela porta estreita; porque, digo-vos, muitos procurarão entrar e não o conseguirão.
25 We kꞌu xtzꞌapitaj ri uchiꞌ ja rumal ri ajchoqꞌe ri ja, kixkanaj na kan chirij ja, kichapleꞌj na kꞌorokꞌatik, kibꞌij na riꞌ: Ajawxel, jaqa la ri uchiꞌ ja chiqawach. Ri ajchoqꞌe kubꞌij na chiꞌwe man wetaꞌm ta iwach.
25 Quando o pai de família tiver entrado e fechado a porta, e vós, de fora, começardes a bater à porta, dizendo: Senhor, Senhor, abre-nos, ele responderá: Digo-vos que não sei de onde sois.
26 Kibꞌij kꞌu na, “Lal xyoꞌw la kꞌutuꞌn pa taq ri qakꞌayibꞌal, xuqujeꞌ xujwaꞌik xujqumunik ukꞌ la.”
26 Direis então: Comemos e bebemos contigo e tu ensinaste em nossas praças.
27 Kubꞌij kꞌu na chiꞌwe: “Kintzalij ubꞌixik chiꞌwe, man wetaꞌm ta iwach, chixel bꞌik waral bꞌanal taq etzelal.”
27 Ele, porém, vos dirá: Não sei de onde sois; apartai-vos de mim todos vós que sois malfeitores.
28 Kꞌa te riꞌ, kꞌo oqꞌej, xuqujeꞌ qutꞌutꞌem ware, are kiꞌwil ri Abraham, ri Isaac, ri Jacobo xuqujeꞌ konojel ri e qꞌalajisal taq tzij rech ri Dios pa ri ajawarem rech ri Dios, are kꞌu ri ix chixesax bꞌik chirij ja.
28 Ali haverá choro e ranger de dentes, quando virdes Abraão, Isaac, Jacó e todos os profetas no Reino de Deus, e vós serdes lançados para fora.
29 E kꞌo kꞌu winaq kepe na pa ri relibꞌal qꞌij, pa ri uqajibꞌal qꞌij, xuqujeꞌ winaq ri keꞌl pa uxukut kaj xuqujeꞌ pa uxukut ulew kuleꞌ tꞌuyul na pa ri nimaqꞌij rech ri ajawarem rech ri Dios.
29 Virão do oriente e do ocidente, do norte e do sul, e sentar-se-ão à mesa no Reino de Deus.
30 E kꞌo kꞌu winaq ri e nabꞌe kuꞌx na kꞌisbꞌal xuqujeꞌ e kꞌo xuqujeꞌ na kꞌisbꞌal ri kuꞌx na e nabꞌe.
30 Há últimos que serão os primeiros, e há primeiros que serão os últimos.
31 Pa ri qꞌotaj riꞌ xeqet nikꞌaj fariseos rukꞌ ri Jesús, xkibꞌij che: Ri Herodes karaj katukamisaj, chatel bꞌik waral jat chi pa jun kꞌolibꞌal.
31 No mesmo dia chegaram alguns dos fariseus, dizendo a Jesus: Sai e vai-te daqui, porque Herodes te quer matar.
32 Xubꞌij kꞌu ri Jesús chike: Jix jiꞌbꞌij apanoq che ri par riꞌ, kamik xuqujeꞌ chweꞌq keꞌnwesaj na itzel taq uxlabꞌal xuqujeꞌ keꞌnkunaj na ri winaq, pa oxibꞌ qꞌij kintoꞌtaj chubꞌanik ri rajawaxik kinbꞌano.
32 Disse-lhes ele: Ide dizer a essa raposa: eis que expulso demônios e faço curas hoje e amanhã; e ao terceiro dia terminarei a minha vida.
33 Rajawaxik kinbꞌin na kamik, chweꞌq, xuqujeꞌ kabꞌij, rumal man yaꞌtal ta che jun qꞌalajisal utzij ri Dios kakam chi pa jun tinimit chik ri man are ta Jerusalén.
33 É necessário, todavia, que eu caminhe hoje, amanhã e depois de amanhã, porque não é admissível que um profeta morra fora de Jerusalém.
34 ¡Tinimit Jerusalén! ¡Tinimit Jerusalén! At ri kaꞌkamisaj ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios xuqujeꞌ kabꞌan che abꞌaj ri ketaq loq awukꞌ. ¡Kꞌi mul xwaj xeꞌnmulij ri awalkꞌwaꞌl jetaq ri kubꞌan ri atiꞌt akꞌ kuꞌmulij ri alaj taq e ral chuxeꞌ ri uxikꞌ, man xawaj ta kꞌut!
34 Jerusalém, Jerusalém, que matas os profetas e apedrejas os enviados de Deus, quantas vezes quis ajuntar os teus filhos, como a galinha abriga a sua ninhada debaixo das asas, mas não o quiseste!
35 Rumal kꞌu riꞌ, ri iꞌwachoch ketoliꞌ na kanoq, man kiwil ta kꞌu na nuwach kꞌa pa ri qꞌij ri kibꞌij: “Tewchiꞌtal ri ubꞌiꞌ ri petinaq pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel.”
35 Eis que vos ficará deserta a vossa casa. Digo-vos, porém, que não me vereis até que venha o dia em que digais: Bendito o que vem em nome do Senhor!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.