Gálatas 4
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVI
1 Kinbꞌij xuqujeꞌ, ri echaꞌnel are kꞌa nitzꞌ na, xaq e junam rukꞌ ri patanijel ri kꞌo pa ri ja, pune ri akꞌal are ajchoqꞌe ronojel ri jastaq.
1 Digo porém que, enquanto o herdeiro é menor de idade, em nada difere de um escravo, embora seja dono de tudo.
2 Xane chajital kumal ri iꞌlol taq rech kꞌa jampaꞌ katzꞌaqat na ri junabꞌ ri karaj ri utat.
2 No entanto, ele está sujeito a guardiães e administradores até o tempo determinado por seu pai.
3 Je xuqujeꞌ uj, are majaꞌ qetaꞌm uwach ri Cristo, uj kꞌo chuxeꞌ ri jatꞌibꞌal rech ri uwachulew.
3 Assim também nós, quando éramos menores, estávamos escravizados aos princípios elementares do mundo.
4 Are xtzꞌaqat ri qꞌotaj, ri Dios xutaq loq ri Ukꞌojol, ri xkꞌiyik che jun ixoq xuqujeꞌ chuxeꞌ ri taqanik.
4 Mas, quando chegou a plenitude do tempo, Deus enviou seu Filho, nascido de mulher, nascido debaixo da lei,
5 Rech jeriꞌ kekꞌam apanoq ri e kꞌo chuxeꞌ ri taqanik, rech kuꞌx alkꞌwaꞌlaxelabꞌ.
5 a fim de redimir os que estavam sob a lei, para que recebêssemos a adoção de filhos.
6 Rumal kꞌu che ri ixralkꞌwaꞌl chi ri Dios, ri Dios xutaq loq ri Uxlabꞌixel rech ri Ukꞌojol pa taq iwanimaꞌ rech jeriꞌ kixkwinik kibꞌij: ¡Tat!
6 E, porque vocês são filhos, Deus enviou o Espírito de seu Filho aos seus corações, o qual clama: "Aba, Pai".
7 Xaq jeriꞌ man at patanijel ta chik, xane at ralkꞌwaꞌl chi ri Dios, jeriꞌ rumal ri Dios xubꞌano echaꞌnel chawe.
7 Assim, você já não é mais escravo, mas filho; e, por ser filho, Deus também o tornou herdeiro.
8 Ojer are majaꞌ iwetaꞌm uwach ri Dios, are kipatanij ri man e dios taj.
8 Antes, quando vocês não conheciam a Deus, eram escravos daqueles que, por natureza, não são deuses.
9 Kamik kꞌut chi iwetaꞌm chi uwach ri Dios, o pa juleꞌ taq tzij chik ri Dios xretaꞌmaj iwach, ¿jas kꞌu che kiwaj kixtzalij kanoq chuxeꞌ ri chuqꞌabꞌ ri karaj kubꞌan rech piꞌwiꞌ?
9 Mas agora, conhecendo a Deus, ou melhor, sendo por ele conhecidos, como é que estão voltando àqueles mesmos princípios elementares, fracos e sem poder? Querem ser escravizados por eles outra vez?
10 Ri ix xaq jeꞌ nim tajin kiwil ri qꞌij, ri ikꞌ xuqujeꞌ ri junabꞌ rech taq ri nimaqꞌij.
10 Vocês estão observando dias especiais, meses, ocasiões específicas e anos!
11 Kinxiꞌj wibꞌ are kinchomaj iwij, rukꞌ jubꞌiqꞌ man kꞌo ta xutayij ri xinchakuj iwukꞌ.
11 Temo que os meus esforços por vocês tenham sido inúteis.
12 Wachalal kixinbꞌochiꞌj rech qas je kixuxik jetaq ri in, jeriꞌ rumal in xuqujeꞌ je xinuxik jetaq ri ix. Kinbꞌij we riꞌ, man xa ta rumal ibꞌanom kꞌax chwe.
12 Eu lhes suplico, irmãos, que se tornem como eu, pois eu me tornei como vocês. Em nada vocês me ofenderam;
13 Jeriꞌ rumal iwetaꞌm chi rumal rech jun yabꞌil pa ri nutyoꞌjal, xintzijoj ri utz laj tzij chiꞌwe.
13 como sabem, foi por causa de uma doença que lhes preguei o evangelho pela primeira vez.
14 Pune kꞌax xiriq wukꞌ rumal ri yabꞌilal ri kꞌo chwe, man xiniwetzelaj taj, xane je xibꞌan chinukꞌamawaꞌxik jetaq jun ángel rech ri Dios, jetaq ta ne ri Cristo Jesús.
14 Embora a minha doença lhes tenha sido uma provação, vocês não me trataram com desprezo ou desdém; pelo contrário, receberam-me como se eu fosse um anjo de Deus, como o próprio Cristo Jesus.
15 Je kꞌu riꞌ ¿jas kꞌu xkꞌulmatajik rukꞌ ri kiꞌkotemal ri xinaꞌo? Qas tzij wi, xinwilo chi we ta xixkwinik, xiwesaj ta riꞌ ri ibꞌoqꞌoch rech xiya chwe.
15 Que aconteceu com a alegria de vocês? Tenho certeza que, se fosse possível, vocês teriam arrancado os próprios olhos para dá-los a mim.
16 ¿La xa kꞌu xibꞌan ikꞌulel chwe rumal xinbꞌij ri qas tzij chiꞌwe?
16 Tornei-me inimigo de vocês por lhes dizer a verdade?
17 Ri e winaq ri kakibꞌij chi kel kikꞌuꞌx chiꞌwe, man tzij taq chi qas are kakaj ri utzilal chiꞌwe. Are kakaj kixkiqꞌat chaqe rech kixeꞌ kukꞌ.
17 Os que fazem tanto esforço para agradá-los, não agem bem, mas querem isolá-los a fim de que vocês também mostrem zelo por eles.
18 Utz riꞌ we amaqꞌel kel ukꞌuꞌx jun che jun chik, man xwi ta are in kꞌo iwukꞌ.
18 É bom sempre ser zeloso pelo bem, e não apenas quando estou presente.
19 Alaj taq walkꞌwaꞌl, kinnaꞌ chi junmul qꞌoxom iwumal iwe jetaq ri jun nan ri kakꞌojiꞌ ral, kꞌa jampaꞌ katzꞌaqat na ri Cristo pa iwanimaꞌ.
19 Meus filhos, novamente estou sofrendo dores de parto por sua causa, até que Cristo seja formado em vocês.
20 Are kawaj we ta in kꞌo apanoq iwukꞌ rech qas ko kixinchꞌabꞌej, jeriꞌ rumal qas kinmayijanik rumal ri kixnoꞌjinik.
20 Eu gostaria de estar com vocês agora e mudar o meu tom de voz, pois estou perplexo quanto a vocês.
21 Chibꞌijmpe ix chwe, ri kiwaj kixkꞌojiꞌk chuxeꞌ ri taqanik: ¿La man kꞌu itatabꞌem ri kubꞌij ri taqanik?
21 Digam-me vocês, os que querem estar debaixo da lei: Acaso vocês não ouvem a lei?
22 Ri Tzꞌibꞌatalik kubꞌij chi ri Abraham xekꞌojiꞌ e kebꞌ ukꞌojol, jun rukꞌ ri patanijel xuqujeꞌ jun rukꞌ ri qas rixoqil.
22 Pois está escrito que Abraão teve dois filhos, um da escrava e outro da livre.
23 Ri ral ri patanijel xalaxik xaq pa ri tyoꞌjal, are kꞌu ri ral ri qas ixoqilom, xalaxik rumal jeriꞌ bꞌiꞌtal loq.
23 O filho da escrava nasceu de modo natural, mas o filho da livre nasceu mediante promessa.
24 We xtzijox loq riꞌ, jun kꞌutbꞌal, jeriꞌ rumal we kebꞌ ixoqibꞌ riꞌ are ri kebꞌ chꞌekom tzij: jun kape je laꞌ puꞌwiꞌ ri juyubꞌ Sinaí, e kꞌo ral rech kuꞌx patanijelabꞌ, ri ubꞌiꞌ ri ixoq riꞌ are Agar.
24 Isso é usado aqui como uma ilustração; estas mulheres representam duas alianças. Uma aliança procede do monte Sinai e gera filhos para a escravidão: esta é Hagar.
25 Jeriꞌ rumal ri Agar are karetwachij ri juyubꞌ ri kꞌo pa Arabia, are ri Jerusalén rech kamik. Jeriꞌ rumal areꞌ xuqujeꞌ ri e ral e kꞌo chuxeꞌ ri taqanik.
25 Hagar representa o monte Sinai, na Arábia, e corresponde à atual cidade de Jerusalém, que está escravizada com os seus filhos.
26 Are kꞌu ri Sara are karetwachij ri kꞌakꞌ chꞌekom tzij, ri karetwachij ri Jerusalén ri kꞌo chikaj, are wa ri qatinimit uj ri man uj jatꞌital ta chik.
26 Mas a Jerusalém do alto é livre, e essa é a nossa mãe.
27 Jeriꞌ rumal ri Tzꞌibꞌatalik kubꞌij: Chatkiꞌkotoq at ixoq ri man e kꞌolinaq taj awal pa ri uwachulew, at ri man xanaꞌ ta wi ri qꞌoxom jetaq ri kunaꞌ jun ixoq are kakꞌojiꞌ jun ral; Jeriꞌ rumal sibꞌalaj e kꞌi na ri awal kekꞌojiꞌ cho ri e ral ri kꞌulanik ixoq.
27 Pois está escrito: "Regozije-se, ó estéril, você que nunca teve um filho; grite de alegria, você que nunca esteve em trabalho de parto; porque mais são os filhos da mulher abandonada do que os daquela que tem marido".
28 Xaq jeriꞌ Qachalal, uj uj ralkꞌwaꞌl ri tzujtal loq, jetaq ri Isaac.
28 Vocês, irmãos, são filhos da promessa, como Isaque.
29 Are kꞌu ri alkꞌwaꞌlaxel ri xkꞌiy pa ri tyoꞌjal, kubꞌan kꞌax che ri xkꞌiy pa ri Uxlabꞌal, xaq jeꞌ kakꞌulmataj we riꞌ kamik.
29 Naquele tempo, o filho nascido de modo natural perseguia o filho nascido segundo o Espírito. O mesmo acontece agora.
30 ¿Jas kꞌu kubꞌij ri Tzꞌibꞌatalik? Chawesaj bꞌik ri patanijel rachiꞌl ri ral, jeriꞌ rumal man junam ta ri kechabꞌal, ri ral ri patanijel rukꞌ ri ral ri qas ixoqilom.
30 Mas o que diz a Escritura? "Mande embora a escrava e o seu filho, porque o filho da escrava jamais será herdeiro com o filho da livre".
31 Xaq jeriꞌ Qachalal, man uj ral ta ri ixoq patanijel xane uj ral ri qas ixoqilom.
31 Portanto, irmãos, não somos filhos da escrava, mas da livre.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.