Atos 2

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Are xopan ri nimaqꞌij rech Pentecostés,konojel ri kojonelabꞌ kimulim kibꞌ xa pa jun kꞌolibꞌal.
1 Chegando o dia de Pentecoste, estavam todos reunidos num só lugar.
2 Xaq kꞌa teꞌ xkita jun nimalaj jumumem jetaq jun nimalaj kyaqiqꞌ ri xpe chikaj, xjinin pa ronojel ri ja jawjeꞌ ri e tꞌuyul wi.
2 De repente veio do céu um som, como de um vento muito forte, e encheu toda a casa na qual estavam assentados.
3 Xaq kꞌa te xkil raqꞌ qꞌaqꞌ ri kajinin pa kiwiꞌ chi kijujunal.
3 E viram o que parecia línguas de fogo, que se separaram e pousaram sobre cada um deles.
4 Konojel ri e kꞌo pa ri ja xenoj che ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel, xkichapleꞌj chꞌawem pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik ri xuya ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel chike.
4 Todos ficaram cheios do Espírito Santo e começaram a falar noutras línguas, conforme o Espírito os capacitava.
5 Pa taq ri qꞌij riꞌ e kꞌo pa Jerusalén achyabꞌ aꞌj Israel ri keniman che ri Dios, ri kepe pa juleꞌ taq tinimit chik.
5 Havia em Jerusalém judeus, tementes a Deus, vindos de todas as nações do mundo.
6 Are xkita ri xkꞌulmatajik, aninaq xeꞌkilaꞌ, xemayijanik rumal chi ri kitzijobꞌal katzijobꞌex chi kumal ri kojonelabꞌ.
6 Ouvindo-se este som, ajuntou-se uma multidão que ficou perplexa, pois cada um os ouvia falar em sua própria língua.
7 Xkimay ri xkꞌulmatajik, rumal riꞌ xkibꞌij: Konojel we winaq riꞌ aꞌj Galilea ¿jas che jewaꞌ xkꞌulmatajik?
7 Atônitos e maravilhados, eles perguntavam: "Acaso não são galileus todos estes homens que estão falando?
8 ¿Jas che waꞌ keꞌqato chi kechꞌaw pa ri qatzijobꞌal?
8 Então, como os ouvimos, cada um de nós, em nossa própria língua materna?
9 Ri uj, jaljoj taq tinimit uj petinaq wi, e kꞌo aꞌj Media, aꞌj Elam, aꞌj Mesopotamia, aꞌj Judea, aꞌj Capadocia, aꞌj Ponto, aꞌj Asia.
9 Partos, medos e elamitas; habitantes da Mesopotâmia, Judéia e Capadócia, Ponto e da província da Ásia,
10 Xuqujeꞌ e kꞌo qukꞌ ri aꞌj Frigia, aꞌj Panfilia, aꞌj Egipto xuqujeꞌ e solinelabꞌ ri kepe Roma.
10 Frígia e Panfília, Egito e das partes da Líbia próximas a Cirene; visitantes vindos de Roma,
11 Xuqujeꞌ e kꞌo winaq aꞌj Creta, xuqujeꞌ aꞌj Arabia, qonojel xqato chi we winaq riꞌ kakitzijoj pa ri qatzijobꞌal ri mayijabꞌal taq jastaq ri ubꞌanom ri Dios kukꞌ.
11 tanto judeus como convertidos ao judaísmo; cretenses e árabes. Nós os ouvimos declarar as maravilhas de Deus em nossa própria língua! "
12 Xemayijan ri winaq, man kakiriq taj jas kakibꞌano, xkita chibꞌil taq kibꞌ jas jeꞌ keꞌloq ri xkilo.
12 Atônitos e perplexos, todos perguntavam uns aos outros: "Que significa isto? "
13 E kꞌo kꞌu jujun xkibꞌij chike: ¡We achyabꞌ riꞌ xa e qꞌabꞌarelabꞌ!
13 Alguns, todavia, zombavam deles e diziam: "Eles beberam vinho demais".
14 Ri Pedro e rachiꞌl ri julajuj taqoꞌn xetakꞌiꞌ chikiwach ri winaq, ri Pedro xubꞌij: Qatat qanan aꞌj Jerusalén, xuqujeꞌ ri kixpe pa nikꞌaj taq tinimit chik mixsachik,
14 Então Pedro levantou-se com os Onze e, em alta voz, dirigiu-se à multidão: "Homens da Judéia e todos os que vivem em Jerusalém, deixem-me explicar-lhes isto! Ouçam com atenção:
15 we winaq riꞌ man e qꞌabꞌarelabꞌ taj jetaq ri kibꞌij ix, la man kiwilo sibꞌalaj aqꞌabꞌil na.
15 estes homens não estão bêbados, como vocês supõem. Ainda são nove horas da manhã!
16 We tajin kiwilo are waꞌ ri xuqꞌalajisaj loq ri qꞌalajisal tzij Joel ojer.
16 Pelo contrário, isto é o que foi predito pelo profeta Joel:
17 Ri Dios kubꞌij: Pa ri kꞌisbꞌal taq qꞌij kintaq loq ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ konojel winaq. Ri iꞌkꞌojol xuqujeꞌ ri iꞌmiꞌal kakiqꞌalajisaj na ri tzij ri kinya chike. Ri akꞌal taq alabꞌom kakil na ri kakꞌut chkiwach, Ri achyabꞌ kaꞌchikꞌ na.
17 ‘Nos últimos dias, diz Deus, derramarei do meu Espírito sobre todos os povos. Os seus filhos e as suas filhas profetizarão, os jovens terão visões, os velhos terão sonhos.
18 Xuqujeꞌ pa taq ri qꞌij riꞌ kintaq na bꞌik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ ri e patanil we, achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ kakiqꞌalajisaj kꞌu na ri tzij ri kinya chike.
18 Sobre os meus servos e as minhas servas derramarei do meu Espírito naqueles dias, e eles profetizarão.
19 Kinbꞌan na kꞌutbꞌal cho ri kaj xuqujeꞌ cho ri uwachulew. Kilitaj na kikꞌ, xuqujeꞌ qꞌaqꞌ, xuqujeꞌ nimaꞌq taq sibꞌ jeꞌ jas ri sutzꞌ.
19 Mostrarei maravilhas em cima no céu e sinais em baixo, na terra, sangue, fogo e nuvens de fumaça.
20 Ri qꞌij kaqꞌequꞌmataj na, Ri ikꞌ kakyaqar na jeꞌ jas ri kikꞌ. We riꞌ kakꞌulmatajik are majaꞌ kuriq ri nimalaj uqꞌij ri Ajawxel Dios.
20 O sol se tornará em trevas e a lua em sangue, antes que venha o grande e glorioso dia do Senhor.
21 Are kꞌu ri kunaꞌtaj ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Dios, kakolotaj na.
21 E todo aquele que invocar o nome do Senhor será salvo! ’
22 Achyabꞌ aꞌj Israel, chitatabꞌej ri kinbꞌij. Iwetaꞌm ix chi ri Jesús aj Nazaret are waꞌ ri achi ri xya uqꞌij rumal ri Dios rumal xubꞌan ri mayijabꞌal taq jastaq, ri nimaq taq kꞌutbꞌal, xuqujeꞌ ri etal ri xubꞌan ri Dios iwukꞌ rumal Areꞌ.
22 "Israelitas, ouçam estas palavras: Jesus de Nazaré foi aprovado por Deus diante de vocês por meio de milagres, maravilhas e sinais, que Deus fez entre vocês por intermédio dele, como vocês mesmos sabem.
23 Ri Dios retaꞌm chi loq ri kakꞌulmatajik, je kꞌu xelik are xjach ri Jesús pa kamikal kumal ri itzel taq winaq, xiripo xuqujeꞌ xikamisaj bꞌik.
23 Este homem lhes foi entregue por propósito determinado e pré-conhecimento de Deus; e vocês, com a ajuda de homens perversos, o mataram, pregando-o na cruz.
24 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús, man xkwin ta ri kamikal xchꞌeken che.
24 Mas Deus o ressuscitou dos mortos, rompendo os laços da morte, porque era impossível que a morte o retivesse.
25 Jewaꞌ ubꞌim loq ri nim taqanel David chirij ri Jesús: Ri Ajawxel kꞌo wukꞌ, man kasach ta nuwach.
25 A respeito dele, disse Davi: ‘Eu sempre via o Senhor diante de mim. Porque ele está à minha direita, não serei abalado.
26 Rumal riꞌ sibꞌalaj kakiꞌkot ri wanimaꞌ, amaqꞌel kinraq nuchiꞌ che qꞌijilaꞌnem, kuꞌl na kꞌuꞌx chi man kꞌo ta kꞌax kinriqo.
26 Por isso o meu coração está alegre e a minha língua exulta; o meu corpo também repousará em esperança,
27 Wetaꞌm chi man kinya ta la kan chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, man kaj ta la chi kaqꞌay ri Tyoxalaj patanil e la pa ri jul.
27 porque tu não me abandonarás no sepulcro, nem permitirás que o teu Santo sofra decomposição.
28 Kꞌutum la ri bꞌe rech kꞌaslemal chinuwach. Kanojisaj kꞌu na la ri wanimaꞌ rukꞌ kiꞌkotemal rumal cher kakꞌojiꞌ na la wukꞌ.
28 Tu me fizeste conhecer os caminhos da vida e me encherás de alegria na tua presença’.
29 Loqꞌalaj taq qachalal, chichomajmpeꞌ. Ri qamam David man tajin ta kubꞌij we jastaq riꞌ chibꞌil ribꞌ areꞌ, rumal cher areꞌ kaminaq chik, xmuqik, xuqujeꞌ ri jul ri xmuq wi kꞌa kaqil na uwach kamik.
29 "Irmãos, posso dizer-lhes com franqueza que o patriarca Davi morreu e foi sepultado, e o seu túmulo está entre nós até o dia de hoje.
30 Ri David rumal cher jun qꞌalajisal utzij ri Dios, retaꞌm chi ri Dios uchiꞌm loq chi jun chike ri e ralkꞌwaꞌl kataqan na pa kiwiꞌ ri tinimit.
30 Mas ele era profeta e sabia que Deus lhe prometera sob juramento que colocaria um dos seus descendentes em seu trono.
31 Ri David ojer xril loq ri kakꞌulmataj na, xuqꞌalajisaj kꞌu ri ukꞌastajibꞌal ri Cristo, xubꞌij chi Man kakanaj ta kan chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, man kaqꞌay ta ri utyoꞌjal.
31 Prevendo isso, falou da ressurreição do Cristo, que não foi abandonado no sepulcro e cujo corpo não sofreu decomposição.
32 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj ri Jesús chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ, qonojel uj xqil ri xkꞌulmatajik.
32 Deus ressuscitou este Jesus, e todos nós somos testemunhas desse fato.
33 Xnimarisax kꞌu uqꞌij, xtꞌuyubꞌax pa ri uwiqiqꞌabꞌ ri Dios jetaq ri chiꞌtal loq che, xuqujeꞌ xyaꞌtaj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel che, rech che taq we qꞌij riꞌ kuya loq pa qawiꞌ jetaq ri tajin kiwilo.
33 Exaltado à direita de Deus, ele recebeu do Pai o Espírito Santo prometido e derramou o que vocês agora vêem e ouvem.
34 Ri David man xpaqiꞌ taj pa ri kaj pune xubꞌij: Ri Ajawxel xubꞌij che ri wAjaw: Chattꞌuyul pa ri nuwiqiqꞌabꞌ,
34 Pois Davi não subiu ao céu, mas ele mesmo declarou: ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Senta-te à minha direita
35 Kinya na chawe chi katchꞌeken, pa kiwiꞌ konojel ri akꞌulel.
35 até que eu ponha os teus inimigos como estrado para os teus pés’.
36 Rumal kꞌu waꞌ chetaꞌmaxoq chi waꞌ we Jesús riꞌ ri xiripo, ri Dios xubꞌan Cristo che xuqujeꞌ rajaw ronojel ri kꞌolik.
36 "Portanto, que todo Israel fique certo disto: Este Jesus, a quem vocês crucificaram, Deus o fez Senhor e Cristo".
37 Ri tzij ri xuqꞌalajisaj ri Pedro xukꞌaxirisaj kanimaꞌ ri winaq, rumal riꞌ xkibꞌij che ri Pedro xuqujeꞌ chike ri nikꞌaj taqoꞌn chik: Qachalal, ¿jas kꞌu rajawaxik kaqabꞌano?
37 Quando ouviram isso, os seus corações ficaram aflitos, e eles perguntaram a Pedro e aos outros apóstolos: "Irmãos, que faremos? "
38 Ri Pedro xubꞌij chike: Chikꞌexa ikꞌuꞌx, xuqujeꞌ ri ichomanik chixtzalij rukꞌ ri Dios. Rajawaxik kabꞌan iqasanaꞌ pa jujunal pa ri ubꞌiꞌ ri Jesucristo, xa jeriꞌ kakuyutaj ri imak, xuqujeꞌ kikꞌamawaꞌj ri usipanik ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel.
38 Pedro respondeu: "Arrependam-se, e cada um de vocês seja batizado em nome de Jesus Cristo, para perdão dos seus pecados, e receberão o dom do Espírito Santo.
39 Waꞌ we chiꞌtal loq, iwech kech ri iwalkꞌwaꞌl, kech konojel ri winaq ri e kꞌo cho ri uwachulew, kech konojel ri e sikꞌital rumal ri Ajawxel.
39 Pois a promessa é para vocês, para os seus filhos e para todos os que estão longe, para todos quantos o Senhor, o nosso Deus chamar".
40 Ri Pedro man xqꞌiꞌtaj ta che ubꞌixik chike ri kojonelabꞌ: Chikolo iwibꞌ chike ri itzel taq winaq ri e kꞌo pa taq we qꞌij junabꞌ riꞌ.
40 Com muitas outras palavras os advertia e insistia com eles: "Salvem-se desta geração corrompida! "
41 Ri xkikoj ri xubꞌij ri Pedro, xbꞌan kiqasanaꞌ karaj oxibꞌ mil riꞌ ri xeqꞌax kukꞌ ri kojonelabꞌ che riꞌ qꞌij riꞌ.
41 Os que aceitaram a mensagem foram batizados, e naquele dia houve um acréscimo de cerca de três mil pessoas.
42 Konojel ri xekojonik xkibꞌan ri xkikꞌut ri e taqoꞌn re ri Jesús, xkimulij kibꞌ rukꞌ kiꞌkotemal, junam xkibꞌan chꞌawem, junam xkitij kiwa.
42 Eles se dedicavam ao ensino dos apóstolos e à comunhão, ao partir do pão e às orações.
43 Sibꞌalaj xkimochꞌ kibꞌ konojel ri winaq xuqujeꞌ xemayijanik, rumal ri jastaq xuqujeꞌ kꞌutbꞌal ri xkibꞌan ri uꞌtaqoꞌn ri Jesús.
43 Todos estavam cheios de temor, e muitas maravilhas e sinais eram feitos pelos apóstolos.
44 Konojel ri kojonelabꞌ xkimulij kibꞌ xa pa jun kꞌolibꞌal xuqujeꞌ xkijach ronojel ri kijastaq chibꞌil taq kibꞌ.
44 Todos os que criam mantinham-se unidos e tinham tudo em comum.
45 E kꞌi chike xkikꞌayij ri kulew xuqujeꞌ ri jastaq ke. Ri rajil ri xkiriqo xkiya chike ri kꞌo kirajawaxik.
45 Vendendo suas propriedades e bens, distribuíam a cada um conforme a sua necessidade.
46 Ronojel qꞌij xkimulij kibꞌ pa ri Templo, xuqujeꞌ cho taq kachoch, xkijach kiwa chibꞌil taq kibꞌ man xkikꞌekꞌej taj uyaꞌik. Junam xewaꞌik rukꞌ kiꞌkotemal.
46 Todos os dias, continuavam a reunir-se no pátio do templo. Partiam o pão em suas casas, e juntos participavam das refeições, com alegria e sinceridade de coração,
47 Amaqꞌel xkiya uqꞌij ri Dios, sibꞌalaj nim xiꞌlik kumal konojel ri winaq. Ri Dios kꞌut xuꞌkꞌam loq qꞌij chi qꞌij ri winaq ri kekolotajik rech kekꞌojiꞌ kukꞌ ri kojonelabꞌ.
47 louvando a Deus e tendo a simpatia de todo o povo. E o Senhor lhes acrescentava todos os dias os que iam sendo salvos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.