Atos 28
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs ARC
1 Are xujopan chuchiꞌ ri jaꞌ pa ri utz ulew xqetaꞌmaj chi uj kꞌo pa ri chꞌaqaꞌp ulew ubꞌiꞌ Malta, qonojel utz qawach.
1 Havendo escapado, então, souberam que a ilha se chamava Malta.
2 Ri winaq ri e kꞌo chilaꞌ sibꞌalaj utz qachꞌabꞌexik xkibꞌano. Xkitzij jun qꞌaqꞌ, kꞌa te riꞌ xujkisikꞌij qonojel rech kaqamiqꞌ qibꞌ rumal cher sibꞌalaj tew.
2 E os bárbaros usaram conosco de não pouca humanidade; porque, acendendo uma grande fogueira, nos recolheram a todos por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Ri Pablo xukꞌam apanoq kebꞌ oxibꞌ chaqiꞌj siꞌ, tajin kꞌu kuya pa ri qꞌaqꞌ, xaq kꞌa teꞌ xel loq jun kumatz chuxoꞌl ri siꞌ, xanimaj loq cho ri qꞌaqꞌ, xutiꞌ ri Pablo che ri uqꞌabꞌ.
3 E, havendo Paulo ajuntado uma quantidade de vides e pondo-as no fogo, uma víbora, fugindo do calor, lhe acometeu a mão.
4 Ri winaq ri e kꞌo pa cho ri chꞌaqaꞌp ulew are xkil ri kumatz tzayal che ri uqꞌabꞌ ri Pablo, xkibꞌij chibꞌil taq kibꞌ: Waꞌ we achi riꞌ jun kamisanel, pune man xkam ta kan pa ri plo, kamik kꞌut kutoj na ri etzelal ubꞌanom, kakam laꞌ.
4 E os bárbaros, vendo-lhe a víbora pendurada na mão, diziam uns aos outros: Certamente este homem é homicida, visto como, escapando do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Ri Pablo kꞌut xutota ri uqꞌabꞌ, xqaj ri kumatz pa ri qꞌaqꞌ, man kꞌo ta kꞌu jas xubꞌano.
5 Mas, sacudindo ele a víbora no fogo, não padeceu nenhum mal.
6 Konojel ri winaq kayeꞌm chi kasipoj ri uqꞌabꞌ ri Pablo, o xaq kꞌa teꞌ katzaqik, kakamik. Naj riꞌ xkayeꞌj na jas kubꞌano. Are xkilo chi man kꞌo ta jas jun kꞌax xuriqo, xkikꞌex kichomanik, xkibꞌij chi ri Pablo are jun dios.
6 E eles esperavam que viesse a inchar ou a cair morto de repente; mas tendo esperado já muito e vendo que nenhum incômodo lhe sobrevinha, mudando de parecer, diziam que era um deus.
7 Chunaqaj ri kꞌolibꞌal riꞌ xujopan wi, kꞌo ri rulew ri achi ubꞌiꞌ Plubio kinimal ri winaq ri e kꞌo chilaꞌ pa ri tinimit. Areꞌ sibꞌalaj utz xubꞌan che qakꞌulaxik pa ri rachoch, oxibꞌ qꞌij kꞌut xujrilij rukꞌ utzilal.
7 E ali, próximo daquele mesmo lugar, havia umas herdades que pertenciam ao principal da ilha, por nome Públio, o qual nos recebeu e hospedou benignamente por três dias.
8 Yawabꞌ kꞌu ri utat ri Publio, kꞌo pa chꞌat. Kꞌo qꞌaqꞌ chrij, xuqujeꞌ sibꞌalaj kikꞌ kupamaj. Xeꞌ kꞌu ri Pablo chi rilik, xubꞌan chꞌawem xuya ri uqꞌabꞌ puꞌwiꞌ, xkunataj kꞌu ri achi.
8 Aconteceu estar de cama enfermo de febres e disenteria o pai de Públio, que Paulo foi ver, e, havendo orado, pôs as mãos sobre ele e o curou.
9 Rumal waꞌ we xbꞌantajik, xepe konojel ri yawabꞌibꞌ ri e kꞌo chilaꞌ pa ri tinimit riꞌ, xekunataj kꞌut.
9 Feito, pois, isto, vieram também ter com ele os demais que na ilha tinham enfermidades e sararam,
10 Konojel ri winaq sibꞌalaj nim xujkil wi, kꞌi ri xkisipaj chaqe. Are xujel bꞌik chilaꞌ xujeꞌ chi pa jun jukubꞌ chik, ri winaq xkiya bꞌik ronojel ri rajawaxik chaqe pa ri qabꞌinem.
10 os quais nos distinguiram também com muitas honras; e, havendo de navegar, nos proveram das coisas necessárias.
11 Oxibꞌ ikꞌ xujkꞌoji na chilaꞌ pa Malta, kꞌa te riꞌ xujok pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal aj Alejandría ri karikꞌowisaj ri qꞌalaj chilaꞌ. We jukubꞌ bꞌinibꞌal riꞌ kojtal ri upalaj ri dios Cástor choch, rachiꞌl ri dios Pólux che retal.
11 Três meses depois, partimos num navio de Alexandria, que invernara na ilha, o qual tinha por insígnia Castor e Pólux.
12 Xujopan kꞌu pa ri tinimit Siracusa ri kꞌo chiꞌ ri plo. Chilaꞌ xujkanaj wi kan oxibꞌ qꞌij.
12 E, chegando a Siracusa, ficamos ali três dias,
13 Xujel bꞌik chilaꞌ, xqataqej kꞌu ri qabꞌe pa ri plo chunaqaj ri taqꞌaj kꞌa xujopan na pa ri tinimit Regio. Che ri jun qꞌij chik xpe jun kyaqiqꞌ chaqij pa ri umox ri relibꞌal qꞌij, chukabꞌ qꞌij kꞌut xujopan pa ri tinimit Puteoli.
13 donde, indo costeando, viemos a Régio; e, soprando, um dia depois, um vento do sul, chegamos no segundo dia a Putéoli,
14 Chilaꞌ kꞌut pa Puteoli xeꞌqariq wi jujun qachalal kojonelabꞌ. Xkibꞌij kꞌu chaqe kujkanaj wuqubꞌ qꞌij kukꞌ. Jeꞌ xqabꞌano, kꞌa te riꞌ xujeꞌ pa ri tinimit Roma.
14 onde, achando alguns irmãos, nos rogaram que por sete dias ficássemos com eles; e depois nos dirigimos a Roma.
15 Ri qachalal pa Roma kitom chik chi kujopanik, xujul kikꞌulaj pa bꞌe, xqariq kꞌu qibꞌ pa ri alaj tinimit ubꞌiꞌ Apio, xuqujeꞌ jun kꞌolibꞌal ri kabꞌix oxibꞌ ja kꞌayibꞌal. Xtyoxin ri Pablo che ri Dios are xeꞌril ri alaxik.
15 E de lá, ouvindo os irmãos novas de nós, nos saíram ao encontro à Praça de Ápio e às Três Vendas, e Paulo, vendo-os, deu graças a Deus e tomou ânimo.
16 Are xujopan pa ri tinimit Roma, ri Julio ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuꞌjach ri e kꞌo pa cheꞌ. Ri Pablo kꞌut xya bꞌe che kakꞌojiꞌ utukel pa jun ja. Xchajix kꞌu rumal jun ajchꞌoꞌj chajil tinimit.
16 E, logo que chegamos a Roma, o centurião entregou os presos ao general dos exércitos; mas a Paulo se lhe permitiu morar por sua conta, com o soldado que o guardava.
17 Oxibꞌ qꞌij chik kꞌo ri Pablo pa Roma are xtaqan che kisikꞌixik ri kinimaꞌqil ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo pa Roma. Are xkimulij kibꞌ, ri Pablo xubꞌij chike: Qachalal, ri in man kꞌo ta jas jun kꞌax xinbꞌan chike ri qawinaqil aꞌj Israel, man kꞌo ta kꞌu nubꞌim chrij ri e naqꞌatal wi ri qamam ojer. Pune jeriꞌ xinokisax kꞌu pa cheꞌ pa ri tinimit Jerusalén, kꞌa te riꞌ xinjach loq pa kiqꞌabꞌ ri winaq aꞌj Roma.
17 E aconteceu que, três dias depois, Paulo convocou os principais dos judeus e, juntos eles, lhes disse: Varões irmãos, não havendo eu feito nada contra o povo ou contra os ritos paternos, vim, contudo, preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos,
18 Are xkikꞌot nuchiꞌ, xkaj xinkitzoqopij rumal cher man kꞌo ta numak xkiriqo ri yaꞌtal wi kinkamisaxik.
18 os quais, havendo-me examinado, queriam soltar- me, por não haver em mim crime algum de morte.
19 Are kꞌu ri winaq aꞌj Israel man xkaj taj xintzoqopixik. Rumal riꞌ rajawaxik wi xinbꞌij chi are ri César, ri nimalaj taqanel puꞌwiꞌ Roma, kaqꞌatow na tzij pa nuwiꞌ. Rumal waꞌ in kꞌo waral, man are taj kinbꞌij chi kꞌo kimak ri nuwinaqil.
19 Mas, opondo-se os judeus, foi-me forçoso apelar para César, não tendo, contudo, de que acusar a minha nação.
20 Rumal kꞌu riꞌ xintaqan chisikꞌixik, rech kinwil iwach, xuqujeꞌ kintzijon iwukꞌ. Rumal kꞌu rech ri kuꞌlibꞌal qakꞌuꞌx qonojel ri uj aꞌj Israel, ri in in ximtal rukꞌ we ximbꞌal chꞌichꞌ riꞌ, xcha ri Pablo.
20 Por esta causa vos chamei, para vos ver e falar; porque pela esperança de Israel estou com esta cadeia.
21 Aꞌreꞌ xkibꞌij che ri Pablo: Man kꞌo ta jun wuj ri petinaq pa Judea qakꞌamom ri kꞌo jas kubꞌij chawij, xuqujeꞌ man kꞌo ta jun chike ri qachalal ri e petinaq je laꞌ, ri ulinaq waral, ri umolom amak chaqe.
21 Então, eles lhe disseram: Nós não recebemos acerca de ti cartas algumas da Judeia, nem veio aqui algum dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse de ti mal algum.
22 Kaqaj kꞌut kaqato jas ri kachomaj, qetaꞌm chi pa ronojel tinimit kꞌax kechꞌaw ri winaq chrij we kꞌakꞌ kꞌutuꞌn riꞌ, xechaꞌ.
22 No entanto, bem quiséramos ouvir de ti o que sentes; porque, quanto a esta seita, notório nos é que em toda parte se fala contra ela.
23 Xkichaꞌ kꞌu jun qꞌij rech koꞌpan rukꞌ ri Pablo. E kꞌi kꞌut xoꞌpan rukꞌ pa ri ja jawjeꞌ ri kꞌo wi. Ri Pablo kꞌut xutzijoj chike ri utaqanik ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq. Aqꞌabꞌil xumajij tzijonem kukꞌ kꞌa chaqꞌabꞌ xtoꞌtajik. Xukoj uchuqꞌabꞌ chubꞌixik chike ri winaq chi kekojon che ri Jesús. Xusikꞌij chkiwach ri kubꞌij chrij ri Jesús pa taq ri wuj rech ri Moisés, xuqujeꞌ ri kubꞌij chupam ri kiwuj ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios ojer.
23 E, havendo-lhe eles assinalado um dia, muitos foram ter com ele à pousada, aos quais declarava com bom testemunho o Reino de Deus e procurava persuadi-los à fé de Jesus, tanto pela lei de Moisés como pelos profetas, desde pela manhã até à tarde.
24 Jujun xkikꞌamawaꞌj jas ri xubꞌij ri Pablo, xkikojo, jujun chik man xkikoj taj.
24 E alguns criam no que se dizia, mas outros não criam.
25 Man xjunamataj ta kꞌu ri kichomanik konojel, xa jeriꞌ noꞌjim xkichapleꞌj elem bꞌik. Are kꞌu ri Pablo xubꞌij chike: Qas tzij ri xubꞌij ri Uxlabꞌixel chike ri qamam ojer chuchiꞌ ri qaqꞌalajisal utzij ri Dios Isaías:
25 E, como ficaram entre si discordes, se despediram, dizendo Paulo esta palavra: Bem falou o Espírito Santo a nossos pais pelo profeta Isaías,
26 Jat, jaꞌbꞌij chike we winaq riꞌ: Pune kitatabꞌej, man kichꞌobꞌ ta kꞌu ri kito. Pune kixkaꞌyik, man kixkwin ta kꞌu chuchꞌobꞌik ri kiwilo.
26 dizendo: Vai a este povo e dize: De ouvido, ouvireis e de maneira nenhuma entendereis; e, vendo, vereis e de maneira nenhuma percebereis.
27 Rumal chi ri kanimaꞌ we winaq riꞌ kowirinaq chik. Kitzꞌapim ri kixikin xuqujeꞌ kichꞌuqum ri kibꞌoqꞌoch rech man kekaꞌy taj, xuqujeꞌ rech man kakita taj, rech man kakichꞌobꞌ taj rech man ketzalij ta wukꞌ rech makekunataj taj.
27 Porquanto o coração deste povo está endurecido, e com os ouvidos ouviram pesadamente e fecharam os olhos, para que nunca com os olhos vejam, nem com os ouvidos ouçam, nem do coração entendam, e se convertam, e eu os cure.
28 Chiwetaꞌmaj bꞌa chi ri utz laj tzij rech ri Evangelio ri kutoꞌ ri winaq, katzijox na chike ri nikꞌaj winaq chik ri man aꞌj Israel taj. Aꞌreꞌ kꞌut kakitatabꞌej na.
28 Seja-vos, pois, notório que esta salvação de Deus é enviada aos gentios, e eles a ouvirão.
29 Are xbꞌiꞌtaj waꞌ we tzij riꞌ rumal ri Pablo, konojel ri winaq aꞌj Israel xeꞌl bꞌik, sibꞌalaj xkichomaj rij ri xubꞌij ri Pablo chike.
29 E, havendo ele dito isto, partiram os judeus, tendo entre si grande contenda.
30 Kebꞌ junabꞌ kꞌut xkꞌojiꞌ na ri Pablo pa Roma pa jun qajom ja. Utz xubꞌan che kikꞌulaxik konojel ri xoꞌpan chuchꞌabꞌexik.
30 E Paulo ficou dois anos inteiros na sua própria habitação que alugara e recebia todos quantos vinham vê-lo,
31 Are xkꞌojiꞌ chilaꞌ man xuxiꞌj ta ribꞌ chutzijoxik ri utaqanik ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq, xuqujeꞌ maj jun xqꞌatenik xuya kꞌutuꞌn chrij ri Ajawxel Jesucristo.
31 pregando o Reino de Deus e ensinando com toda a liberdade as coisas pertencentes ao Senhor Jesus Cristo, sem impedimento algum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.