Atos 23
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NTLH
1 Xuꞌkaꞌyej ri Pablo ri kinimaꞌqil ri qꞌatal taq tzij, xuchapleꞌj ubꞌixik: Alaxik, amaqꞌel nukꞌaslebꞌem chꞌojchꞌojlaj chomabꞌal cho ri Dios.
1 Então Paulo olhou firmemente para os membros do Conselho e disse: — Meus irmãos, tenho vivido até hoje com a consciência limpa diante de Deus.
2 Aninaq, ri Ananías, kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios, xuꞌtaq ri e kꞌo chunaqaj ri Pablo kakichꞌay puꞌchiꞌ.
2 Mas Ananias, o Grande Sacerdote , mandou que os homens que estavam perto de Paulo dessem um tapa na boca dele.
3 Xubꞌij kꞌu ri Pablo che: Chatuchꞌaya at ri Dios, kawach, ¿jas uwach qꞌatal tzij katuxik we at kaqꞌipij ri taqanik kattaqan che nuchꞌayik?
3 Aí Paulo disse a Ananias: — Hipócrita, Deus o castigará por isso! Você está sentado aí para me julgar de acordo com a
4 Xkibꞌij ri e kꞌo chunaqaj ri Pablo: ¿Jeriꞌ kabꞌan chukꞌululaꞌxik ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq?
4 Os homens que estavam perto de Paulo perguntaram: — Você está insultando o Grande Sacerdote, o
5 Chikuyuꞌ, alaxik. Man wetaꞌm taj chi are kinimaꞌqil chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq. Kubꞌij ri tzꞌibꞌatalik, maj jun kawetzelaj chike ri kꞌamal taq bꞌe rech ri atinimit.
5 Paulo respondeu: — Meus irmãos, eu não sabia que ele é o Grande Sacerdote. Pois as
6 Xril ri Pablo chi ri e kꞌamal taq bꞌe rech ri Tinimit e kꞌo saduceos xuqujeꞌ fariseos chike. Xuraq uchiꞌ, xubꞌij: Alaxik, in xuqujeꞌ in Fariseo, jacha ri watiꞌt numam. In kꞌo pa ri uqꞌabꞌ ri qꞌatbꞌal tzij rumal chi kuꞌl na kꞌuꞌx che ri kꞌastajibꞌal kiwach ri kaminaqibꞌ.
6 Quando Paulo percebeu que alguns do Conselho eram do partido dos saduceus e outros do partido dos fariseus , disse bem alto: — Meus irmãos, eu sou fariseu e filho de fariseus. Estou aqui sendo julgado porque creio que os mortos vão ressuscitar.
7 Are jewaꞌ xubꞌij. Ri achyabꞌ fariseos xuqujeꞌ ri e saduceos xoꞌk pa chꞌoꞌj.
7 Assim que ele disse isso, os fariseus e os saduceus começaram a discutir, e o Conselho se dividiu.
8 Rumal chi ri achyabꞌ saduceos man kakikoj taj chi kꞌo kꞌastajibꞌal wach, man kakikoj taj chi e kꞌo angelibꞌ, man kakikoj taj chi e kꞌo taq uxlabꞌal. Are kꞌu ri achyabꞌ fariseos kakikojo chi e kꞌo taq waꞌ.
8 É que os saduceus não creem que os mortos vão ressuscitar, nem que existem anjos ou espíritos; mas os fariseus creem nessas coisas.
9 Xaq jeriꞌ xkꞌulmataj chꞌoꞌj chikixoꞌl, xewaꞌjil kꞌu jujun chike ri aꞌjtijabꞌ rech ri taqanik, ri e fariseos, xkichapleꞌj uyajik kibꞌ, ko xkichꞌabꞌej kibꞌ, xkibꞌij: Maj etzelal kaqarik uj che we achi riꞌ wine jun uxlabꞌal o jun ángel chꞌabꞌeninaq man kaqakꞌopij ta qibꞌ cho ri Dios.
9 E assim a gritaria aumentou ainda mais. Então alguns mestres da Lei que pertenciam ao partido dos fariseus se levantaram e protestaram. Eles disseram: — Não vemos nenhum mal neste homem. Pode ser mesmo que um anjo ou um espírito tenha falado com ele.
10 Xril ri qꞌatal tzij chi xnimataj ri chꞌoꞌj chikixoꞌl, pukꞌuꞌx chi kakipil ri Pablo. Xuꞌsikꞌij ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq rech ri tinimit, xtaqanik chi kakesaj bꞌik chikixoꞌl, kakitzalij pa ri ja rech qꞌatbꞌal tzij.
10 A briga chegou a tal ponto, que o comandante ficou com medo de que Paulo fosse despedaçado por eles. Por isso mandou os guardas descerem para tirar Paulo do meio deles e o levar de volta para a fortaleza.
11 Che ri chaqꞌabꞌil riꞌ, xukꞌut ribꞌ ri Ajawxel cho ri Pablo, xubꞌij che: Chabꞌana achuqꞌabꞌ Pablo, jacha ri xabꞌan chi nuqꞌalajisaxik pa Jerusalén je kabꞌan na che nuqꞌalajisaxik je laꞌ pa ri tinimit Roma.
11 Na noite seguinte o Senhor Jesus apareceu a Paulo e disse:
12 Saqir chukabꞌ qꞌij, xkimulij kibꞌ jupuq achyabꞌ aꞌj Israel, xkijunamaj kitzij, qas tzij xekꞌojiꞌk xkibꞌij chi man kewaꞌ ta na xuqujeꞌ man ke qumun ta na kꞌa kakamisataj na ri Pablo kumal.
12 Na manhã seguinte alguns judeus se ajuntaram e juraram que não iam comer nem beber nada enquanto não matassem Paulo.
13 Kikꞌow na cho kawinaq ri kikꞌiyal ri kamisanelabꞌ.
13 Os homens que combinaram fazer isso eram mais de quarenta.
14 Xeꞌkikꞌutu kibꞌ chikiwach ri e kꞌamal taq bꞌe kech ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios xuqujeꞌ ri e kꞌamal taq bꞌe xkibꞌij che: Ri uj qabꞌim chi qaj etzelal pa qawiꞌ xuqujeꞌ man kaqatij ta qawa we man nabꞌe kaqakamisaj ri Pablo.
14 Eles foram falar com os chefes dos sacerdotes e com os líderes do povo e disseram: — Nós fizemos o seguinte juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa enquanto não matarmos Paulo.”
15 Xaq jeriꞌ ri ix xuqujeꞌ ri ix unimaꞌqil qꞌatal tzij rajawaxik kibꞌij che ri qas kabꞌan rech chi kakꞌam chi bꞌik junmul ri Pablo chikiwach ri qꞌatal taq tzij, chijaluj chi xa kiwaj kiwilo jas qas ubꞌanik ri umak, kꞌa majoꞌq kꞌu kopan cho ri qꞌatbꞌal tzij, are keqakamisaj.
15 Agora vocês e o Conselho Superior , mandem pedir ao comandante que traga Paulo aqui. Digam que estão querendo examinar melhor o caso dele. Então, antes que ele chegue, nós estaremos prontos para matá-lo.
16 Xretaꞌmaj kꞌu ri chꞌut ukꞌojol ri Pablo, ral ri ranabꞌ, ri kichomanik, xeꞌ pa ri ja rech qꞌatbꞌal tzij xuꞌtzijoj che ri Pablo.
16 Mas o filho da irmã de Paulo ficou sabendo do plano; ele entrou na fortaleza e contou tudo a Paulo.
17 Xtaqan ri Pablo che usikꞌixik jun chike ri ajchakibꞌ rech ri qꞌatbꞌal tzij rech ri tinimit Roma, xubꞌij che chakꞌama bꞌik we ala riꞌ rukꞌ ri unimal ri qꞌatal tzij. Kubꞌij jun utaqkil che: Choqꞌaqꞌ rij.
17 Então Paulo chamou um dos oficiais e disse: — Leve este moço ao comandante. Ele tem uma coisa para contar a ele.
18 Jaꞌe, xchaꞌ. Ri ajchak rech ri qꞌatbꞌal tzij xuꞌya ubꞌixik. “Xinusikꞌij ri Pablo ri kꞌo pa cheꞌ, xubꞌij chwe chi kinkꞌam loq ukꞌ la we ala riꞌ, kulubꞌij jun utaqkil che la.”
18 O oficial levou o moço ao comandante e disse: — Aquele preso que se chama Paulo mandou me chamar e pediu que eu trouxesse este moço porque ele tem uma informação para o senhor.
19 Ri qas kabꞌan rech pa kiwiꞌ ri ajchakibꞌ rech ri qꞌatbꞌal tzij xutzuyej bꞌik ri ala che ri uqꞌabꞌ, xkiqꞌat bꞌi kibꞌ xaq aꞌreꞌ, xuta che: ¿Jas ri kawaj kabꞌij chwe?
19 O comandante pegou o moço pela mão, levou-o para um lado e perguntou: — O que é que você tem para me contar?
20 Ri ala xubꞌij: Nikꞌaj achyabꞌ aꞌj Israel kakaj kakibꞌij che la chi kakꞌam la bꞌik ri Pablo chikiwach ri uꞌnimaꞌqil qꞌatal taq tzij, kakijaluj chi xa kakikꞌot uchiꞌ.
20 Ele respondeu: — Alguns judeus combinaram pedir ao senhor que leve Paulo amanhã ao Conselho Superior, com a desculpa de quererem examinar melhor o caso dele.
21 Ma kimenkꞌetij la, rumal chi kawinaq ri kaꞌjilabꞌ ri achyabꞌ ri kawom kibꞌ pa taq ri bꞌe, xaq kayeꞌm uqꞌatexik ri Pablo, rech kakikamisaj. Xwi kayeꞌm jas ri kabꞌij la.
21 Mas não acredite nisso, pois mais de quarenta deles vão ficar escondidos esperando Paulo para o matar. Todos eles fizeram este juramento: “Que Deus nos amaldiçoe se comermos ou bebermos qualquer coisa antes de termos matado Paulo.” Eles estão prontos para cumprir o juramento e esperam apenas saber o que o senhor vai resolver.
22 Maj bꞌa jun ketaꞌman ri xabꞌij chwe, xcha ri qꞌatal tzij che ri ala.
22 Então o comandante respondeu: — Não diga a ninguém que você me contou isso. E mandou que o moço fosse embora.
23 Ri nim qꞌatal tzij xuꞌsikꞌij kebꞌ uꞌtaqoꞌn ri kabꞌan ke pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit. Xubꞌij chike chi kewok lajujkꞌal 200 ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit rech kebꞌe je laꞌ pa ri tinimit Cesarea, bꞌelej qꞌotaj okinaq ri aqꞌabꞌ rech kamik, che kikꞌamaꞌ bꞌik lajujkꞌal 200 aꞌjtzꞌijtzꞌaq taq chꞌichꞌ chꞌoꞌjibꞌal, xuqujeꞌ oxkꞌal lajuj ajkejabꞌ.
23 Então o comandante chamou dois oficiais e disse: — Arranjem duzentos soldados, e mais setenta cavaleiros, e duzentos lanceiros para ir até a cidade de Cesareia. Estejam prontos para sair daqui às nove horas da noite.
24 Cheyoꞌq bꞌik kikej ri kekꞌamow bꞌik ri Pablo rech jeriꞌ utz uwach kopan rukꞌ ri qꞌatal tzij Félix.
24 Preparem também cavalos para Paulo montar e o levem com toda a segurança para o governador Félix.
25 Kꞌa te riꞌ xutzꞌibꞌaj bꞌik we wuj riꞌ che ri qꞌatal tzij.
25 Depois o comandante escreveu uma carta que dizia o seguinte:
26 Ri Claudio Lisias: Kutaq rutzil wach la nimalaj reqeleꞌn qꞌatal tzij, Félix.
26 “Excelentíssimo Governador Félix, “Saudações.
27 Achyabꞌ e winaq aꞌj Israel xkichap we achi riꞌ, raj xkikamisaj are xinopanik e wachiꞌl ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit, xinwetaꞌmaj kꞌut chi we achi riꞌ aj Roma, xintoꞌo xinqꞌaxaj pa jun kꞌolibꞌal ri maj keqelenik.
27 “Alguns judeus agarraram este homem e quase o mataram. Quando soube que ele era cidadão romano, eu fui com os meus soldados e não deixei que ele fosse morto.
28 Kꞌa te riꞌ xinkꞌam bꞌik chikiwach ri uꞌnimaꞌqil qꞌatal taq tzij kech ri winaq aꞌj Israel, chi rilik jas rumal kakitzujuj.
28 Eu queria saber por que o estavam acusando e por isso resolvi levá-lo diante do Conselho Superior dos judeus.
29 Xinwetaꞌmaj chi ri umak xaq rumal taq taqanik rech ri kinaqꞌatajibꞌal aꞌreꞌ aꞌj Israel. Man taqal ta kꞌut kok pa cheꞌ xuqujeꞌ maj kamikal chirij.
29 Então descobri que ele não tinha feito nada para merecer a prisão ou a morte. A acusação contra ele era a respeito da própria lei deles.
30 Are xbꞌix chwe chi xkimulij kibꞌ chukamisaxik, aninaq xintaq bꞌik che la. Xinbꞌij chike ri xetzujun chwe, chi jeꞌ kiya ubꞌixik ri umak che la.
30 Quando fui informado de que havia um plano para matá-lo, resolvi mandá-lo ao senhor. E disse para aqueles judeus que fizessem as acusações na sua presença. “Saúde. “Cláudio Lísias.”
31 Xaq jeriꞌ che we chaqꞌabꞌil riꞌ, jacha we xintaqan wi, ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit xkikꞌam bꞌik ri Pablo kꞌa pa ri tinimit Antípatris.
31 Então os soldados cumpriram as ordens. Pegaram Paulo e o levaram durante a noite até a cidade de Antipátride.
32 Saqir chukabꞌ qꞌij xetzalij ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit pa ri ja ri e kꞌo wi xwi xeꞌkiya kan ri xebꞌe chirij kej rech xebꞌe rukꞌ ri Pablo.
32 No dia seguinte os soldados voltaram para a fortaleza, deixando que os cavaleiros continuassem a viagem com Paulo.
33 Xoꞌpan kꞌu pa ri tinimit Cesarea, xkijach ri Pablo cho ri qꞌatal tzij Félix xuqujeꞌ xkijach ri wuj.
33 Eles o levaram para a cidade de Cesareia, deram a carta ao Governador e lhe entregaram Paulo.
34 Xusikꞌij kꞌu uwach ri wuj ri qꞌatal tzij kꞌa te riꞌ xuta che ri Pablo: ¿Jas tinimit kape wi? Pa ri Cilicia kinpe wi, xcha ri Pablo.
34 O Governador leu a carta e perguntou a Paulo de onde ele era. Quando soube que era da região da Cilícia,
35 Kinta riꞌ jas ri amak we xuꞌlik ri winaq ri e tzujul taq awe, xcha ri qꞌatal tzij che. Kꞌa te riꞌ xtaqan ri qꞌatal tzij chi kayak ri Pablo pa ri cheꞌ rech ri ja kꞌolibꞌal kech ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil taq tinimit rech ri nim taqanel Herodes.
35 disse: — Quando os seus acusadores chegarem, eu ouvirei o que você tem para dizer. Em seguida mandou que ele ficasse preso no palácio do Governador .
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.