Atos 22

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Loqꞌalaj taq qachalal, ix ix kꞌamal taq qabꞌe, chitampe ri kinbꞌij chiꞌwe.
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Are xkita ri winaq chi ri Pablo xuꞌchꞌabꞌej pa ri tzijobꞌal hebreo, xaq jun xekꞌojiꞌ wi, xkitatabꞌej ri kubꞌij:
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 Ri in in iwinaqil, in aj Israel. Xinalax pa ri tinimit Tarso, tinimit rech Cilicia. Waral kꞌut pa Jerusalén xinkꞌiy wi. Qas utz nutijoxik xbꞌanik puꞌwiꞌ ri taqanik ke ri qamam ojer rumal ri nim achi Gamalielamaqꞌel xintij nuchuqꞌabꞌ chupatanixik ri Dios, jetaq ri kibꞌan ix iwonojel kamik.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Nabꞌe kanoq in xinbꞌan kꞌax chike konojel ri e kojoninaq che ri Jesús, xwaj xeꞌnkamisaj. Xeꞌnchap bꞌik achyabꞌ, ixoqibꞌ, xeꞌnkoj pa cheꞌ.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Ri kinimal chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq xuqujeꞌ konojel ri kinimaꞌqil ri winaq kekwinik kakiqꞌalajisaj chi qas tzij ri kinbꞌij. Rumal cher aꞌreꞌ xkiya bꞌik jujun wuj chwe. Xaq jeriꞌ xineꞌ pa ri tinimit Damasco xubꞌentzukuj ri kojonelabꞌ rech keꞌnchapo, keꞌnkꞌam loq waral pa Jerusalén, chukꞌajisaxik kiwach.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 Bꞌenam kꞌu we pa ri bꞌe, opanem kinbꞌan pa ri tinimit Damasco, qas pa ri nikꞌaj qꞌij, xaq kꞌa teꞌ xtunan jun nimalaj tunal chwij ri xpe chikaj.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Xintzaq puꞌlew, kꞌa te riꞌ xinta jun chꞌabꞌal xpe chikaj xubꞌij chwe: Saulo, Saulo, ¿jas che kabꞌan we nimalaj kꞌax riꞌ chwe?
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 “¿Jachin ri lal, Tat?” xincha che. Xubꞌij chwe: In riꞌ ri Jesús aj Nazaret. Ri tajin kabꞌan kꞌax chwe.
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Ri e kꞌo wukꞌ xkil ri tunal, sibꞌalaj kꞌu xkixiꞌj kibꞌ. Man xkita ta kꞌu ri uchꞌabꞌal ri tajin kachꞌaw wukꞌ.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Ri in kꞌut xinbꞌij: Tat, ¿jas kaj la kinbꞌano? Xubꞌij kꞌu ri Ajawxel Jesús chwe: Chatwaꞌjiloq, chataqej ri abꞌe ri ke pa ri tinimit Damasco. Chilaꞌ kꞌut kabꞌix wi na chawe jas ri rajawaxik kabꞌano.
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Man xinkwin ta chi kꞌut xinkaꞌyik rumal ri tunal, ri sibꞌalaj kajuluwik. Rumal riꞌ xa xintzuyex bꞌik che ri nuqꞌabꞌ kumal ri wachiꞌl, xinkikꞌam bꞌik pa ri tinimit Damasco.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 Kꞌo kꞌu jun achi chilaꞌ, ubꞌiꞌ Ananías. Kojoninaq che ri Dios, kunimaj ri utaqanik ri Moisés. Konojel ri winaq aꞌj Israel ri e kꞌo chilaꞌ pa Damasco kakibꞌij chi sibꞌalaj utz we achi riꞌ.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 We achi riꞌ xopan che nuchꞌabꞌexik, xubꞌij kꞌu chwe: “Wachalal Saulo, chatkaꞌy chi junmul.” Aninaq kꞌut xutzir ri nubꞌoqꞌoch, xinkwinik xinkaꞌyik, xinwil ri achi.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Xubꞌij kꞌu chwe: “At chaꞌtal rumal ri qaDios, ri kiDios ri qamam, rech kawetaꞌmaj jas ri urayinik, xuqujeꞌ rech katuxik patanil rech ri Dios, xuqujeꞌ rech kata ri chꞌabꞌal.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Katok kꞌu na che qꞌalajisal rech ri Dios chkiwach ri winaq, katzijoj na ronojel ri atom xuqujeꞌ awilom.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Jas kꞌu awayeꞌm, chatwaꞌjiloq, chabꞌana aqasanaꞌ jeqel akꞌuꞌx chrij ri Ajawxel Jesús, chata toqꞌobꞌ che rech kasach taj ri amak, kachꞌajchꞌojir kꞌu ri awanimaꞌ.”
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 Ri Pablo xubꞌij: Are xintzalij loq pa we tinimit Jerusalén, xineꞌ kꞌu pa ri Templo. Tajin kinbꞌan chꞌawem chilaꞌ.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Pa jun kꞌutbꞌal kꞌut xinwil ri Ajawxel Jesús, xubꞌij chwe: “Chakowij, chatel bꞌik chanim waral pa Jerusalén, rumal chi ri winaq ri e kꞌo waral man kakikoj ta ri nutzij ri kabꞌij chike.”
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 Ri in kꞌut xinbꞌij che: “Ajawxel, aꞌreꞌ ketaꞌm chi nabꞌe kanoq xineꞌ pa taq ri Sinagoga. Xeꞌnchap konojel ri kekojon che la, xeꞌnkoj pa cheꞌ, xuqujeꞌ xeꞌnchꞌayo.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Are tajin kakikamisaj ri Esteban ri patanil e la, ri kaqꞌalajisan tzij la, ri in in kꞌo kukꞌ. Sibꞌalaj utz kꞌut xinwilo xkamisaxik, in xinchajin ri katzꞌyaq ri tajin kekamisanik.”
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Ri Ajawxel Jesús xubꞌij chwe: “Jat, rumal cher rajawaxik katintaq bꞌik naj kukꞌ ri nikꞌaj winaq chik ri man aꞌj Israel taj.”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Are xubꞌij ri Pablo chike ri winaq aꞌj Israel, chi keꞌ kukꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj, xkichap uraqik kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Kamisax we achi riꞌ! ¡Man yaꞌtal ta che kakꞌasiꞌk!
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Xkichapleꞌj uraqik kichiꞌ, xkiroqij ri katzꞌyaq pa ri ulew, xkijopij ulew chikaj.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xuya taqanik rech kokisax ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ xuya taqanik rech karapuxik, kꞌa te riꞌ kakꞌot uchiꞌ rech kubꞌij jas rumal ri winaq kakiraq kichiꞌ chrij.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Are kꞌu yuttal chik rech kakichꞌayo, ri Pablo xubꞌij che ri kinimal ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ri takꞌal chilaꞌ chuchajixik: ¿La yaꞌtal chiꞌwe kichꞌay jun winaq rech ri tinimit Roma, la man nabꞌe kaqꞌat tzij puꞌwiꞌ?
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Are xuta ri ajchꞌoꞌj chajil tinimit ri xubꞌij ri Pablo, xuꞌbꞌij che ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit: ¿Jas ri tajin kabꞌan che we achi riꞌ? Areꞌ jun winaq rech ri tinimit Roma.
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xeꞌ rukꞌ ri Pablo, xuta che: ¿La qas tzij chi at aj Roma? Ri Pablo xubꞌij: Jeꞌ, qas tzij.
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Ri ajchꞌoꞌj chajil tinimit xubꞌij che ri Pablo: Ri in xintoj nimalaj pwaq rech xya nuwuj rumal ri tinimit Roma. Ri Pablo xubꞌij: Ri in, in aj Roma pa nukꞌojiꞌkal.
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit man xkichꞌay ta chi ri Pablo. Are kꞌu ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, are xretaꞌmaj chi ri Pablo aj Roma, sibꞌalaj xuxiꞌj ribꞌ rumal cher xujatꞌij rukꞌ chꞌichꞌ jatꞌibꞌal.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit xraj xretaꞌmaj jas ri qas umak ri Pablo, ri tajin kakibꞌij ri winaq aꞌj Israel che. Xaq jeriꞌ chukabꞌ qꞌij xresaj ri chꞌichꞌ ximbꞌal che ri Pablo, kꞌa te riꞌ xtaqan che ki mulixik ri kinimaꞌqil ri chꞌawenelabꞌ cho ri Dios pa kiwiꞌ ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ konojel ri kinimaꞌqil ri winaq. Xresaj kꞌu loq ri Pablo, xutakꞌabꞌa chkiwach.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.