Atos 21

K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Are xqajach qibꞌ kukꞌ ri alaxik, xujok pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ jaꞌ, sukꞌum xujeꞌ pa leꞌaj sutital che jaꞌ ubꞌiꞌnam Cos. Chukabꞌ qꞌij xujqꞌax chik pa ri tinimit Rodas, kꞌa te riꞌ xujeꞌ pa ri tinimit Pátara.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 Xqariq kꞌu jun jukubꞌ bꞌinibꞌal ri kꞌo pa Pátara ri keꞌ pa Fenicia, xujeꞌ chupam.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Are xujqꞌax pa ri plo, xqil apanoq pa ri qamox ri chꞌaqaꞌp ulew sutital che jaꞌ ubꞌiꞌ Chipre, xqataqej ri qabꞌe, xujopan je laꞌ pa Tiro ri kꞌo pa Siria xujikꞌow na chilaꞌ rumal chi ri jukubꞌ bꞌinibꞌal xuya na nikꞌaj jastaq chilaꞌ.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Xeꞌqariq kꞌu jujun kojonelabꞌ chilaꞌ, xujkanaj kan wuqubꞌ qꞌij kukꞌ. E kꞌo kꞌu e kojonelabꞌ ri xkiqꞌalajisaj jastaq ri xubꞌij ri Uxlabꞌixel chike, rumal riꞌ xkibꞌij che ri Pablo chi man keꞌ ta pa ri tinimit Jerusalén.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Are xtzꞌaqat wuqubꞌ qꞌij uj kꞌo kukꞌ ri kojonelabꞌ, xujel bꞌik pa ri tinimit Tiro. Konojel ri kojonelabꞌ, ri achyabꞌ, ri e kixoqil, xuqujeꞌ ri e kalkꞌwaꞌl xujeꞌkijacha kanoq. Are xujopan chuchiꞌ ri plo xujxukiꞌk, xqbꞌan chꞌawem cho ri Dios.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Kꞌa te riꞌ xeꞌqamatzej kanoq kꞌa te riꞌ xujtzalij pa ri jukubꞌ bꞌinibꞌal, ri aꞌlaxik kꞌut xetzalij kan cho kachoch.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Ri uj xqataqej ri qabꞌe pa ri plo, qelik loq pa ri tinimit Tiro xujopan pa ri tinimit Tolemaida. Xqaya rutzil kiwach ri qachalal ri e kꞌo chilaꞌ xuqujeꞌ xujkanaj kan jun qꞌij kukꞌ.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Chukabꞌ qꞌij ri Pablo xuqujeꞌ ri uj xujel bꞌik pa Tolemaida, xujeꞌ pa ri tinimit Cesarea, are uj kꞌo chi chilaꞌ xujeꞌ cho rachoch ri Felipe, tzijol rech ri Utz laj uTzij ri Dios, jun chike ri wuqubꞌ patanijelabꞌ ri xechaꞌ pa Jerusalén.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 Ri Felipe e kꞌo kajibꞌ umiꞌal ri man e kꞌulan taj. We alitomabꞌ riꞌ e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Kebꞌ oxibꞌ qꞌij chik uj kꞌo chilaꞌ, are xopan jun qꞌalajisal rech ri utzij ri Dios, ubꞌiꞌ Agabo upetik pa ri tinimit Judea.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Xujuchꞌabꞌej, kꞌa te riꞌ xukꞌam ri ximbꞌal upam ri Pablo, xuxim ri raqan xuqujeꞌ ri uqꞌabꞌ rukꞌ, xubꞌij: Ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel kubꞌij are kopan ri ajchoqꞌe we pas riꞌ pa ri tinimit Jerusalén, jewaꞌ kakibꞌan na ri winaq aꞌj Israel chuyutik. Kakijach na pa kiqꞌabꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Are xqata we tzij riꞌ, uj e qachiꞌl ri winaq aꞌj Cesarea xqabꞌochiꞌj ri Pablo rech man keꞌ ta pa Jerusalén.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Ri Pablo kꞌut xubꞌij: ¿Jas che kixoqꞌik, xaq kiyak nubꞌis? Ri in nujachom wibꞌ, man xwi taj pa yutik, xane nujachom wibꞌ pa kamikal rumal rech ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel je laꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Man xujkwin ta kꞌut xqaqꞌatej, xaq xqaya chi jeriꞌ, Xwi xqabꞌij che: ¡Chubꞌana ri urayibꞌal ukꞌuꞌx ri Ajawxel awukꞌ!
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Are ikꞌowinaq chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij, xqasukꞌumaj ri qajastaq xujeꞌ pa ri tinimit Jerusalén.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Xujkachiꞌlaj bꞌik jujun kojonelabꞌ aꞌj Cesarea. Jun chike ubꞌiꞌ Mnasón kel pa Chipre. Ojer laj kojonel, qachomam kꞌut chi kujkanaj kan rukꞌ cho ri rachoch.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Are xujopan pa ri tinimit Jerusalén, xujkikꞌulaj ri qachalal, sibꞌalaj xekiꞌkot qukꞌ.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Chukabꞌ qꞌij xeꞌ ri Pablo qukꞌ, xujeꞌ kꞌu chuchꞌabꞌexik ri Jacobo. Kimulim kꞌu kibꞌ konojel ri kꞌamal taq kibꞌe ri kojonelabꞌ rech Jerusalén chilaꞌ.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 Ri Pablo xuya rutzil kiwach konojel, kꞌa te riꞌ xutzijoj ronojel ri ubꞌanom ri Dios chkixoꞌl ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 Are xkita ri xubꞌij, xkiya uqꞌij ri Dios. Xkibꞌij che ri Pablo: Jeꞌ, qachalal. Pune ta ne jeriꞌ, e kꞌi mil winaq aꞌj Israel e kojoninaq. Kakibꞌij chi rajawaxik wi kaqataqej u ubꞌanik ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Bꞌiꞌtal kꞌu chike we winaq riꞌ chi ri at tajin kaꞌtijoj konojel ri winaq aꞌj Israel chi man rajawaxik ta chik keꞌniman che ri xtaqan wi ri qamam Moisés. Xuqujeꞌ kakibꞌij chi kabꞌij chi man rajawaxik taj kokisax ketal xuqujeꞌ man rajawaxik taj kakaꞌn ri naqꞌatajibꞌal ke ri winaq aꞌj Israel.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 ¿Jas kꞌu kaqabꞌano? Kakimulij na kibꞌ riꞌ ri winaq are kakito chi at ulinaq waral.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 Are utz na we kabꞌan ri kaqabꞌij: e kꞌo kajibꞌ achyabꞌ qukꞌ ri kakaꞌn na jas ri xkitzuj u ubꞌanik cho ri Dios.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 Chaꞌkꞌama bꞌik we achyabꞌ riꞌ awukꞌ pa ri Templo, are kakesaj ri awas chikij, chabꞌana awe kukꞌ. Chaya ri pwaq ri rajawaxik chike rech kekwinik kakisokaj ri kiwiꞌ rech konojel kakilo chi man qas tzij ta riꞌ ri kabꞌix chawe, xane at kanimaj ri kubꞌij ri utaqanik ri Moisés.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 Are kꞌu ri winaq ri e kojoninaq ri man aꞌj Israel taj, qatzꞌibꞌam bꞌik wuj chike, qabꞌim chike chi rajawaxik man kakitij ta ri tiꞌj ri yoꞌm chkiwach taq tyox ri xa e bꞌanom kumal winaq, man kakitij ta kikꞌ, man kakitij ta ki tiꞌjol awaj e jitzꞌatalik, xuqujeꞌ man kakaꞌn ta mak kukꞌ taq achyabꞌ xuqujeꞌ ixoqibꞌ.
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Xpe kꞌu ri Pablo, xuꞌkꞌam bꞌik kajibꞌ achyabꞌ rukꞌ. Chukabꞌ qꞌij xresaj ri awas chirij junam kukꞌ, kꞌa te riꞌ xok pa ri Templo chubꞌixik chike janipa qꞌij karaj na chi resaxik ri awas chikij, are kakitzuj aꞌwaj chi kijujunal cho ri Dios.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Jubꞌiqꞌ kꞌu karaj katzꞌaqat ri wuqubꞌ qꞌij, e kꞌo jujun winaq aꞌj Israel e petinaq pa ri tinimit Asia ri xkil ri Pablo kꞌo pa ri Templo. Xeꞌkimulij ri winaq, xkikoj kikꞌuꞌx,
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Achyabꞌ aꞌj Israel! ¡Chujitoꞌ! We achi riꞌ kawaꞌkat pa ronojel taq ri tinimit. Kuya kꞌutuꞌn chike ri winaq puꞌwi ri man utz taj kakibꞌan ri qawinaqil, chrij ri utaqanik ri Moisés, xuqujeꞌ chrij we loqꞌalaj ja riꞌ. Uꞌkꞌamom kꞌu bꞌik jujun winaq aꞌj Grecia ri man e qawinaqil taj pa ri Templo, ubꞌanom ri awas ubꞌanik pa we loqꞌalaj kꞌolibꞌal riꞌ.
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 Je xkibꞌij waꞌ rumal cher kilom chi ri Pablo kꞌo pa ri tinimit Jerusalén, rachiꞌl ri Trófimo aj Éfeso, man aj Israel taj. Pa kikꞌuꞌx kꞌut chi xukꞌam bꞌik pa ri Templo.
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén xeꞌl chꞌuꞌj. Aninaq xkimulij kibꞌ, xkichap ri Pablo, xkichararej loq chupam ri Templo, xkitzꞌapij kꞌu kan ri uchiꞌ ri tinimit.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Tajin kakitzukuj jas kakibꞌan chukamisaxik are xuta ri achi, ri kinimal ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit aꞌj Roma, chi konojel ri winaq pa ri tinimit Jerusalén e chꞌuꞌjarinaq.
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Ri nim taqanel riꞌ xuꞌmulij jujun aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuqujeꞌ jujun chike ri kinimal taq ri aꞌj chꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, aninaq xebꞌe jawjeꞌ e kꞌo wi ri winaq. Are xkil ri winaq ri nim taqanel e rachiꞌl ri ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xkitanabꞌaꞌ uchꞌayik ri Pablo.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Xpe kꞌu ri achi riꞌ ri kataqan pa kiwiꞌ ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuꞌchapa ri Pablo. Kꞌa te riꞌ xtaqan chuyutik rukꞌ kebꞌ chꞌichꞌ ximbꞌal. Xuta kꞌu chike ri winaq jachin riꞌ ri Pablo, xuqujeꞌ jas ri umak.
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Are kꞌu ri winaq xkiraq kichiꞌ, jaljoj ri kakibꞌij. Ri achi man xkwin ta chuchꞌobꞌik jas ri xkꞌulmatajik rumal cher man kꞌyaqal ta ri kakibꞌij. Xtaqan kꞌu bꞌik chukꞌamik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Are xoꞌpan cho taq ri wiq rech ri ja, ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit ri e kꞌamowinaq bꞌik ri Pablo xkitelej, xkipaqabꞌaꞌ, rumal cher konojel ri winaq kakaj kakesaj kan ri Pablo rech kakichꞌayo.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Konojel kꞌu ri winaq ri e teren chikij kakiraq kichiꞌ, kakibꞌij: ¡Kamisaxoq!
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Are xkꞌam bꞌik ri Pablo pa ri ja ri e kꞌo wi ri aꞌj ajchꞌoꞌjabꞌ chajil tinimit, xuta che ri achi ri kataqan pa kiwiꞌ, xubꞌij: ¿La utz kintzijon jubꞌiqꞌ ukꞌ la? Ri achi xuta che, xubꞌij: ¿La awetaꞌm katchꞌaw pa chꞌabꞌal griego?
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 ¿La man at riꞌ ri achi, ri at aj Egipto, ri chi kebꞌ oxibꞌ qꞌij xwaꞌjil chirij ri qꞌatbꞌal tzij, kꞌa te riꞌ xuꞌmulij kajibꞌ mil achyabꞌ kamisanelabꞌ, xukꞌam bꞌik pa ri juyubꞌ ri katzꞌinowik?
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Xubꞌij kꞌu ri Pablo che: In in jun chike ri winaq aꞌj Israel, xinalax pa ri tinimit Tarso, jun tinimit rech Cilicia ri nim u ubꞌanik. Bꞌana la jun toqꞌobꞌ chwe, ya la bꞌe chwe kenchꞌabꞌej ri winaq.
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Ri achi xuya bꞌe che ri Pablo, ri Pablo kꞌut xtakꞌiꞌ puꞌwiꞌ taq ri wiq, xuyak ri uqꞌabꞌ chkiwach ri winaq rech man kechꞌaw taj. Are xetaniꞌ ri winaq, ri Pablo xuchꞌabꞌej pa ri tzijobꞌal hebreo, xubꞌij:
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.