Atos 19
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs ARA
1 Ri Apolos kꞌo pa ri tinimit Corinto, are kꞌu ri Pablo xikꞌow pa taq tinimit ri naqaj e kꞌo wi, kꞌa te riꞌ xopan pa ri tinimit Éfeso, chilaꞌ xuꞌriq wi e kꞌi kojonelabꞌ.
1 Aconteceu que, estando Apolo em Corinto, Paulo, tendo passado pelas regiões mais altas, chegou a Éfeso e, achando ali alguns discípulos,
2 Xuta chike: ¿La xikꞌamawaꞌj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel are xixkojonik? Man xqakꞌamawaꞌj taj, xechaꞌ. Man e qetaꞌm taj we kꞌo Tyoxalaj Uxlabꞌixel.
2 perguntou-lhes: Recebestes, porventura, o Espírito Santo quando crestes? Ao que lhe responderam: Pelo contrário, nem mesmo ouvimos que existe o Espírito Santo.
3 ¿Jachin chike qasanaꞌ xikꞌamawaꞌj ix? Are ri qasanaꞌ rech ri Juan, xecha che.
3 Então, Paulo perguntou: Em que, pois, fostes batizados? Responderam: No batismo de João.
4 Ri Pablo xubꞌij chike: Ri qasanaꞌ ri xubꞌan ri Juan, xubꞌano rech kakikꞌex kikꞌuꞌx ri winaq che kimak xubꞌij kꞌu chike ri winaq chi rajawaxik kekojon che ri kape na, ri Jesús.
4 Disse-lhes Paulo: João realizou batismo de arrependimento, dizendo ao povo que cresse naquele que vinha depois dele, a saber, em Jesus.
5 Are xetoꞌtaj chutatabꞌexik ri xbꞌix chike, xbꞌan kiqasanaꞌ pa ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Jesús.
5 Eles, tendo ouvido isto, foram batizados em o nome do Senhor Jesus.
6 Are xuya ri uqꞌabꞌ ri Pablo pa kiwiꞌ, xqaj ri Tyoxalaj Uxlabꞌixel pa kiwiꞌ, xechꞌaw pa juleꞌ taq chꞌabꞌal chik, xuqujeꞌ xkiqꞌalajisaj ri utzij ri Dios.
6 E, impondo-lhes Paulo as mãos, veio sobre eles o Espírito Santo; e tanto falavam em línguas como profetizavam.
7 E kabꞌlajuj achyabꞌ chkonojel.
7 Eram, ao todo, uns doze homens.
8 Ri Pablo oxibꞌ ikꞌ xtzijonik xuqujeꞌ xmenkꞌetinik chirij ri ajawarem rech ri Dios pa ri Sinagoga.
8 Durante três meses, Paulo frequentou a sinagoga, onde falava ousadamente, dissertando e persuadindo com respeito ao reino de Deus.
9 E kꞌo jujun man xkaj taj xekojon che ri utzij ri Jesús, xkichapleꞌj ubꞌixik itzel taq jastaq chike ri kojonelabꞌ chikiwach konojel ri winaq. Rumal riꞌ, ri Pablo xel bꞌik pa ri Sinagoga, xuꞌkꞌam bꞌik ri kojonelabꞌ, amaqꞌel, xtzijon kukꞌ pa ri ja tijobꞌal re ri achi ubꞌiꞌnam Tirano. Xuchoqꞌ uwach ri xbꞌix che.
9 Visto que alguns deles se mostravam empedernidos e descrentes, falando mal do Caminho diante da multidão, Paulo, apartando-se deles, separou os discípulos, passando a discorrer diariamente na escola de Tirano.
10 Kebꞌ junabꞌ jewaꞌ xkꞌulmatajik xaq jeriꞌ ri winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ ri winaq ri man aꞌj Israel taj ri e kꞌo pa taq ri tinimit rech Asia, xkitatabꞌej ri utzij ri Ajawxel.
10 Durou isto por espaço de dois anos, dando ensejo a que todos os habitantes da Ásia ouvissem a palavra do Senhor, tanto judeus como gregos.
11 Ri Dios kꞌut xuya kwinem che ri Pablo kubꞌan nimaq taq kꞌutbꞌal xuqujeꞌ kunanik.
11 E Deus, pelas mãos de Paulo, fazia milagres extraordinários,
12 Ri yawabꞌibꞌ kekunatajik are kaya ri kisuꞌt xuqujeꞌ chꞌuqbꞌal taq kichꞌek chirij ri Pablo xuqujeꞌ ri itzel taq uxlabꞌal keꞌl bꞌik chike.
12 a ponto de levarem aos enfermos lenços e aventais do seu uso pessoal, diante dos quais as enfermidades fugiam das suas vítimas, e os espíritos malignos se retiravam.
13 Kꞌo kꞌu jun wok winaq aꞌj Israel ri kewaꞌkat pa taq kiꞌ tinimit, keꞌkesaj itzel taq uxlabꞌal, kakikoj ri ubꞌiꞌ ri Ajawxel Jesús, kakibꞌij: Pa ri ubꞌiꞌ ri Jesús ri kutzijoj ri Pablo, katqesaj bꞌik itzel uxlabꞌal.
13 E alguns judeus, exorcistas ambulantes, tentaram invocar o nome do Senhor Jesus sobre possessos de espíritos malignos, dizendo: Esconjuro-vos por Jesus, a quem Paulo prega.
14 Ri kebꞌanow we riꞌ are ri e wuqubꞌ ralkꞌwaꞌl ri Esceva, jun pare kꞌamal bꞌe.
14 Os que faziam isto eram sete filhos de um judeu chamado Ceva, sumo sacerdote.
15 Junmul kꞌut are xkaj jewaꞌ xkibꞌano, ri itzel uxlabꞌal xubꞌij chike: Wetaꞌm uwach ri Jesús, xuqujeꞌ wetaꞌm jachin riꞌ ri Pablo, ¿ix jachin kꞌu ri ix?
15 Mas o espírito maligno lhes respondeu: Conheço a Jesus e sei quem é Paulo; mas vós, quem sois?
16 Ri achi kꞌut ri kꞌo itzel uxlabꞌal che, xukꞌyaq ribꞌ chikij rukꞌ chꞌuꞌjilal, xkixiꞌxitej kꞌu kibꞌ, xkiriq kꞌax xuqujeꞌ kechꞌanchꞌatik xebꞌe cho kachoch.
16 E o possesso do espírito maligno saltou sobre eles, subjugando a todos, e, de tal modo prevaleceu contra eles, que, desnudos e feridos, fugiram daquela casa.
17 We kꞌulmatajik riꞌ xetaꞌmataj kumal konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Éfeso, winaq aꞌj Israel, xuqujeꞌ winaq ri man aꞌj Israel taj, konojel xkixiꞌj kibꞌ, rumal riꞌ xkinimarisaj uqꞌij ri Ajawxel Jesús.
17 Chegou este fato ao conhecimento de todos, assim judeus como gregos habitantes de Éfeso; veio temor sobre todos eles, e o nome do Senhor Jesus era engrandecido.
18 E kꞌi chike ri winaq ri xekojonik, xkitzujuj kibꞌ che ri man utz taj ri kibꞌanom kan nabꞌe.
18 Muitos dos que creram vieram confessando e denunciando publicamente as suas próprias obras.
19 E kꞌi xuqujeꞌ chike ri kakibꞌan kan itzinik nabꞌe xkikꞌam loq ri kiwuj ri rech itzibꞌal, xkiporoj chkiwach konojel ri winaq. Ri rajil ri wuj ri xkiporoj, are kawinaq lajuj mil qꞌana pwaq.
19 Também muitos dos que haviam praticado artes mágicas, reunindo os seus livros, os queimaram diante de todos. Calculados os seus preços, achou-se que montavam a cinquenta mil denários.
20 E kꞌi winaq xekojonik rumal ronojel ri xkꞌulmatajik.
20 Assim, a palavra do Senhor crescia e prevalecia poderosamente.
21 Ri Pablo xuchomaj kisolixik ri tinimit rech Macedonia, rech Acaya, are majaꞌ keꞌ pa ri tinimit Jerusalén. Xuchomaj chi we xtoꞌtaj pa Jerusalén, rajawaxik keꞌ pa ri tinimit Roma.
21 Cumpridas estas coisas, Paulo resolveu, no seu espírito, ir a Jerusalém, passando pela Macedônia e Acaia, considerando: Depois de haver estado ali, importa-me ver também Roma.
22 Xuꞌtaq kꞌu bꞌik ri Timoteo rachiꞌl ri Erasto, kebꞌ chike ri ketobꞌan rukꞌ, xebꞌe pa Macedonia. Are kꞌu ri areꞌ xkanaj kan jun janipa qꞌij pa Asia.
22 Tendo enviado à Macedônia dois daqueles que lhe ministravam, Timóteo e Erasto, permaneceu algum tempo na Ásia.
23 Pa taq ri qꞌij riꞌ xchapleꞌtaj jun chꞌoꞌj chkixoꞌl ri winaq pa ri tinimit Éfeso rumal ri utz laj tzij rech ri kꞌakꞌ taq tzij.
23 Por esse tempo, houve grande alvoroço acerca do Caminho.
24 Kꞌo kꞌu jun achi ubꞌiꞌ Demetrio. Jun chꞌayal chꞌichꞌ ri kubꞌan alaj taq ja che saq pwaq karesaj uwach ri rachoch ri Diana ri kidios ri winaq aꞌj Éfeso, nima pwaq kakichꞌek ri achyabꞌ ri kechakun rukꞌ.
24 Pois um ourives, chamado Demétrio, que fazia, de prata, nichos de Diana e que dava muito lucro aos artífices,
25 Ri Demetrio xuꞌmulij ajchakibꞌ, xuqujeꞌ nikꞌaj achyabꞌ ri junam kichak rukꞌ, xubꞌij chike: Iwetaꞌm chi nim tajin kiqachꞌek chrij we chak riꞌ.
25 convocando-os juntamente com outros da mesma profissão, disse-lhes: Senhores, sabeis que deste ofício vem a nossa prosperidade
26 Kiwil bꞌa ri achi Pablo, kubꞌij chi we tzꞌaq riꞌ e winaq e bꞌanowinaq man e dios taj. Man xwi ta kꞌu ukojom kikꞌuꞌx ri winaq pa Éfeso, xane ukojom kikꞌuꞌx konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit Asia.
26 e estais vendo e ouvindo que não só em Éfeso, mas em quase toda a Ásia, este Paulo tem persuadido e desencaminhado muita gente, afirmando não serem deuses os que são feitos por mãos humanas.
27 We man nim chik kilik ri templo rech ri Diana, kasach uwach waꞌ we qakꞌay, sibꞌalaj kꞌax riꞌ. Man kaya ta chi kꞌu uqꞌij we nimalaj dios ri kaqꞌijilax kumal konojel ri winaq aꞌj Asia, xuqujeꞌ kumal konojel ri winaq ri e kꞌo cho ri uwachulew.
27 Não somente há o perigo de a nossa profissão cair em descrédito, como também o de o próprio templo da grande deusa, Diana, ser estimado em nada, e ser mesmo destruída a majestade daquela que toda a Ásia e o mundo adoram.
28 Ri winaq are xkita ri xbꞌix chike, sibꞌalaj xpe koyawal, xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Nim uqꞌij ri Diana ri kidios ri aꞌj Éfeso!
28 Ouvindo isto, encheram-se de furor e clamavam: Grande é a Diana dos efésios!
29 Konojel ri winaq ri e kꞌo pa ri tinimit xkikꞌyaq kibꞌ chikij ri Gayo, xuqujeꞌ ri Aristarco are waꞌ ri achyabꞌ aꞌj Macedonia e rachiꞌl ri Pablo. Ri winaq xeꞌkicharchatej bꞌik xeꞌkikꞌam bꞌik pa ri kꞌolibꞌal ri kakimulij wi kibꞌ ri winaq.
29 Foi a cidade tomada de confusão, e todos, à uma, arremeteram para o teatro, arrebatando os macedônios Gaio e Aristarco, companheiros de Paulo.
30 Ri Pablo are xraj xok bꞌik chikixoꞌl ri winaq, ri kojonelabꞌ man xkiya ta bꞌe che.
30 Querendo este apresentar-se ao povo, não lhe permitiram os discípulos.
31 E kꞌo xuqujeꞌ jujun qꞌatal tzij rech ri tinimit Asia, kech chꞌabꞌeꞌn ri Pablo, xkitaq ubꞌixik che chi man kok ta chkixoꞌl ri winaq.
31 Também asiarcas, que eram amigos de Paulo, mandaram rogar-lhe que não se arriscasse indo ao teatro.
32 Ri winaq ri kimulim kibꞌ xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij jaljoj taq jastaq. E kꞌi chike man ketaꞌm taj jas che kimulim kibꞌ.
32 Uns, pois, gritavam de uma forma; outros, de outra; porque a assembleia caíra em confusão. E, na sua maior parte, nem sabiam por que motivo estavam reunidos.
33 Kꞌo kꞌu jun achi aj Israel chilaꞌ ubꞌiꞌ Alejandro, xkichꞌikmayij bꞌik rech kubꞌij jas tajin kakꞌulmatajik. Ri Alejandro xuyak ri uqꞌabꞌ rech man kechꞌaw ta na ri winaq.
33 Então, tiraram Alexandre dentre a multidão, impelindo-o os judeus para a frente. Este, acenando com a mão, queria falar ao povo.
34 Ri winaq are xkichꞌobꞌo chi ri Alejandro aj Israel, konojel xkiraq kichiꞌ, xkibꞌij: ¡Nim uqꞌij ri Diana, ri kidios ri aꞌj Éfeso!
34 Quando, porém, reconheceram que ele era judeu, todos, a uma voz, gritaram por espaço de quase duas horas: Grande é a Diana dos efésios!
35 Xpe kꞌu jun qꞌatal tzij rech ri tinimit xkwinik xuꞌtanabꞌa ri winaq, xubꞌij chike: Achyabꞌ aꞌj Éfeso, konojel ri winaq ketaꞌm chi we tinimit Éfeso are e chajil re ri utemplo ri qadios Diana,ri utzꞌaqil xa xqaj loq chikaj.
35 O escrivão da cidade, tendo apaziguado o povo, disse: Senhores, efésios: quem, porventura, não sabe que a cidade de Éfeso é a guardiã do templo da grande Diana e da imagem que caiu de Júpiter?
36 Qetaꞌm kꞌut chi man kꞌo ta jun ri mat retaꞌm. Xaq jeriꞌ makiyak ta chꞌoꞌj, qas chichomaj na ri kibꞌano.
36 Ora, não podendo isto ser contraditado, convém que vos mantenhais calmos e nada façais precipitadamente;
37 We achyabꞌ we iꞌkꞌamom loq man kꞌo ta jun awas kibꞌanom, maj jastaq keleqꞌam pa ri templo, man e yoqꞌoꞌwinaq ta che ri qaDiana, ri qadios.
37 porque estes homens que aqui trouxestes não são sacrílegos, nem blasfemam contra a nossa deusa.
38 Ri Demetrio xuqujeꞌ ri rajchakibꞌ we kꞌo kichꞌoꞌj rukꞌ jachinaq, are kipatan ri qꞌatal taq tzij xuqujeꞌ ri qꞌatbꞌal taq tzij ri e kꞌolik. Chilaꞌ jeꞌkibꞌij wi jachike ri kꞌo pa kanimaꞌ.
38 Portanto, se Demétrio e os artífices que o acompanham têm alguma queixa contra alguém, há audiências e procônsules; que se acusem uns aos outros.
39 We kꞌo chi ne jun jastaq ri kiwaj, kuyaꞌo kibꞌij chaqe rech kaqamulij qibꞌ chuchomaxik.
39 Mas, se alguma outra coisa pleiteais, será decidida em assembleia regular.
40 Xibꞌibꞌal riꞌ we kabꞌix chaqe chi xa man kujniman ta chike ri ketaqan pa qawiꞌ, xa rumal ri xbꞌantaj waral kamik. Jas kꞌu kaqabꞌij riꞌ we xta chaqe ri xkꞌulmataj kamik qetaꞌm uj chi man kꞌo ta rumal.
40 Porque também corremos perigo de que, por hoje, sejamos acusados de sedição, não havendo motivo algum que possamos alegar para justificar este ajuntamento.
41 Are xtoꞌtaj ri qꞌatal tzij chubꞌixik we tzij riꞌ xuꞌtaq bꞌik ri winaq cho taq kachoch.
41 E, havendo dito isto, dissolveu a assembleia.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.