Atos 13
K’iche’ of Totonicapan NT (QUC_TTP) vs VC
1 E kꞌo kꞌu qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios xuqujeꞌ aꞌjtijabꞌ pa ri komontyox rech ri tinimit Antioquía pa Siria, ri Bernabé, ri Simón (ri kabꞌix Qꞌeq che), ri Lucio (aj Cirene), ri Manaén ri junam xekꞌiy rukꞌ ri Herodes Antipas, xuqujeꞌ ri Saulo.
1 Havia então na Igreja de Antioquia profetas e doutores, entre eles Barnabé, Simão, apelidado o Negro, Lúcio de Cirene, Manaém, companheiro de infância do tetrarca Herodes, e Saulo.
2 Jun qꞌijal are tajin kakibꞌan chꞌawem xuqujeꞌ tajin kakiqꞌip kiwaꞌim, ri Uxlabꞌixel xubꞌij chike: Chiꞌqꞌata ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo rech kebꞌe che ri chak ri e nusikꞌim wi.
2 Enquanto celebravam o culto do Senhor, depois de terem jejuado, disse-lhes o Espírito Santo: Separai-me Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho destinado.
3 Xkibꞌan kꞌu qꞌipoj waꞌim xuqujeꞌ xkibꞌan chꞌawem pa kiwiꞌ ri Saulo rachiꞌl ri Bernabé xkiya kiqꞌabꞌ pa kiwiꞌ, kꞌa te riꞌ xeꞌkitaq bꞌik.
3 Então, jejuando e orando, impuseram-lhes as mãos e os despediram.
4 Ri Uxlabꞌixel xutaq bꞌik ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo xebꞌe chuchiꞌ ri jaꞌ rech Seleucia kelik bꞌi chilaꞌ xebꞌe puꞌwiꞌ ri jaꞌ xoꞌpan pa jun leꞌaj sutital che jaꞌ pa ri tinimit Chipre.
4 Enviados assim pelo Espírito Santo, foram a Selêucia e dali navegaram para a ilha de Chipre.
5 Are xoꞌpan pa ri tinimit Salamina, xoꞌk pa ri Sinagoga kech ri winaq aꞌj Israel chilaꞌ xkitzijoj wi ri utzij ri Dios. Ri Juan Marcos xeꞌ kukꞌ chikitoꞌik.
5 Chegados a Salamina, pregavam a palavra de Deus nas sinagogas dos judeus. Tinham com eles João para auxiliá-los.
6 Xebꞌe pa jaljoj taq tinimit kꞌa te riꞌ xoꞌpan pa ri tinimit Pafos. Chilaꞌ xketaꞌmaj wi uwach jun ajqꞌij, jun menkꞌetinel aꞌj Israel ubꞌiꞌ Barjesús.
6 Percorreram toda a ilha até Pafos e acharam um judeu chamado Barjesus, mago e falso profeta,
7 Ri achi riꞌ kachakun rukꞌ ri qꞌatal tzij, Sergio Paulo, jun qꞌatal tzij ri sibꞌalaj kꞌo retaꞌmabꞌal. Xtaqan kꞌu chikisikꞌixik ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo, rumal cher karaj kuta ri utzij ri Dios.
7 que vivia na companhia do procônsul Sérgio Paulo, homem sensato. Este chamou Barnabé e Saulo, e exprimiu-lhes o desejo de ouvir a palavra de Deus.
8 Are kꞌu ri Elimas ri ajqꞌij (are waꞌ ri ubꞌiꞌ pa tzijobꞌal griego) xukoj ukꞌuꞌx ri nim qꞌatal tzij rech man kutatabꞌej ta ri kakitzijoj ri Bernabé rachiꞌl ri Saulo rech jeriꞌ man kakojon taj.
8 Mas Élimas, o Mago - pois assim é interpretado o seu nome -, se lhes opunha, procurando desviar da fé o procônsul.
9 Ri Saulo ubꞌiꞌ Pablo xnoj che ri Uxlabꞌixel ko xukaꞌyej ri achi.
9 Então Saulo, chamado também Paulo, cheio do Espírito Santo, cravou nele os olhos e disse-lhe:
10 Kꞌa te riꞌ xubꞌij che: ¡Ralkꞌwaꞌl itzel, at ukꞌulel ri sukꞌal, at nojinaq che menkꞌetinik, xuqujeꞌ bꞌanoj tzij. At ukꞌulel ronojel utzilal! ¿Jampaꞌ kattaniꞌk chukotik ri utz laj ubꞌe ri Ajawxel?
10 Filho do demônio, cheio de todo engano e de toda astúcia, inimigo de toda justiça, não cessas de perverter os caminhos retos do Senhor!
11 Ri Ajawxel kꞌut kuqꞌat tzij paꞌwiꞌ rumal riꞌ katmoyar chanim. Man kawil ta chi ri utunal ri qꞌij jun janipa qꞌij. Jeriꞌ aninaq xok sutzꞌ xuqujeꞌ qꞌequꞌmal pa ri ubꞌoqꞌoch ri achi, xuchapleꞌj bꞌinem, man karil ta chi ri ubꞌe, xa xuta chi toqꞌobꞌ xtzuyexik kakꞌut ri ubꞌe.
11 Eis que agora está sobre ti a mão do Senhor e ficarás cego. Não verás o sol até nova ordem! Caíram logo sobre ele a escuridão e as trevas, e, andando à roda, buscava quem lhe desse a mão.
12 Ri qꞌatal tzij are xril ri xkꞌulmatajik, xkojonik rumal xmayijanik che ri kꞌutuꞌn rech ri Ajawxel Jesús.
12 À vista deste prodígio, o procônsul abraçou a fé, admirando vivamente a doutrina do Senhor.
13 Ri Pablo xuqujeꞌ ri e rachiꞌl xeꞌl bꞌik pa ri tinimit Pafos, xebꞌe pa jun jukubꞌ bꞌinibꞌal puꞌwiꞌ ri jaꞌ, xebꞌe pa ri tinimit Panfilia. Xoꞌpan chuchiꞌ ri jaꞌ pa ri tinimit Perge. Chilaꞌ xtzalij wi kanoq ri Juan Marcos xeꞌ kanoq pa Jerusalén.
13 Paulo e os seus companheiros navegaram de Pafos e chegaram a Perge, na Panfília, de onde João, apartando-se deles, voltou para Jerusalém.
14 Ri Pablo kꞌut rachiꞌl ri Bernabé xkisukꞌu xoꞌpan pa ri tinimit Antioquíapa Pisidia. Pa ri qꞌij rech uxlanem xebꞌe pa ri mulim ibꞌ pa ri Sinagoga.
14 Mas eles, deixando Perge, foram para Antioquia da Pisídia. Ali entraram em dia de sábado na sinagoga, e sentaram-se.
15 Are xsikꞌitaj ri wuj rech ri Moisés, ri naqꞌatalik kakisikꞌij xuqujeꞌ ri kiwuj ri e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, ri e kꞌamal taq bꞌe kech ri winaq ri kimulin kibꞌ xkitaq ubꞌixik chike: Alaxik, we kꞌo tzij iwukꞌ ri kuya jororemal xuqujeꞌ kuꞌtaqchiꞌj ri alaxik kebꞌe chikiwach, chixqꞌaxoq jiꞌbꞌij.
15 Depois da leitura da lei e dos profetas, mandaram-lhes dizer os chefes da sinagoga: Irmãos, se tendes alguma palavra de exortação ao povo, falai-a.
16 Xwaꞌjil kꞌu ri Pablo, pa memal tzij xubꞌij chike chi man kechꞌaw ta na kꞌa te riꞌ xuchapleꞌj chꞌawem xubꞌij: Chitampeꞌ, achyabꞌ aꞌj Israel xuqujeꞌ ri ix man ix aꞌj Israel taj, ri kixiꞌj iwibꞌ cho ri Dios.
16 Paulo levantou-se, fez um sinal com a mão e falou: Homens de Israel e vós que temeis a Deus, ouvi.
17 Ri Dios rech we tinimit Israel xuꞌchaꞌ ri qamam ojer, xuꞌkꞌiyarisaj, xuya kichuqꞌabꞌ are xekꞌojiꞌ pa ri tinimit Egipto, kꞌa te riꞌ rukꞌ ri kwinel laj uqꞌabꞌ xeꞌresaj loq pa ri patanijik.
17 O Deus do povo de Israel escolheu nossos pais e exaltou este povo no tempo em que habitava na terra do Egito, de onde os tirou com o poder de seu braço.
18 Xukochꞌ uwach chike kawinaq junabꞌ are xebꞌin pa ri katzꞌinow ulew.
18 Por espaço de quarenta anos alimentou-os no deserto.
19 Xusach kiwach wuqubꞌ tinimit ri e kꞌo pa Canaán rech jeriꞌ xuya ri ulew chike ri winaq aꞌj Israel.
19 Destruiu sete nações na terra de Canaã e distribuiu-lhes por sorte aquela terra durante quase quatrocentos e cinqüenta anos.
20 We jastaq riꞌ xkꞌulmatajik kajibꞌ ciento rukꞌ kawinaq lajuj junabꞌ. Kꞌa te riꞌ ri Dios xuꞌkoj qꞌatal taq tzij kꞌamal taq kibꞌe ri tinimit Israel, ri kꞌisbꞌal qꞌatal tzij are ri Samuel.
20 Em seguida, lhes deu juízes até o profeta Samuel.
21 Ri winaq xkita kꞌu jun kitaqanel, ri Dios xuya chike ri Saúl ukꞌojol ri Cis, rech ri jupuq winaq rech Benjamín are waꞌ xtaqan pa Israel kawinaq junabꞌ.
21 Pediram então um rei, e Deus lhes deu, por quarenta anos, Saul, filho de Cis, da tribo de Benjamim.
22 Ri Dios are xresaj ri Saúl che taqanel, xukoj ri David che ukꞌaxel, are waꞌ ri xbꞌix che rumal ri Dios: Ri David ukꞌojol ri Isaí are qas kaqaj chinuwach, rumal cher kubꞌan na ronojel ri kinbꞌij che kubꞌano.
22 Depois, Deus o rejeitou e mandou-lhes Davi como rei, de quem deu este testemunho: Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará todas as minhas vontades.
23 Ri Jesús kꞌut are jun chike ri e rijaꞌl ri David are waꞌ ri kolonel uchiꞌm loq ri Dios chike ri utinimit Israel.
23 De sua descendência, conforme a promessa, Deus fez sair para Israel o Salvador Jesus.
24 Majoꞌq kape ri Jesús, are xpe ri Juan Bꞌanal qasanaꞌ, xubꞌij chike ri winaq aꞌj Israel chi rajawaxik kakikꞌex kikꞌuꞌx che ri kimak, ketzalij rukꞌ ri Dios, xuqujeꞌ kabꞌan kiqasanaꞌ.
24 João tinha pregado, desde antes da sua vinda, o batismo do arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Are xuriq ri kꞌisbꞌal qꞌij rech ukꞌaslemal ri Juan, xubꞌij: “¿Teꞌq piꞌkꞌuꞌx chi in in Mesías? Man in taj. Kape kꞌu na Areꞌ, man taqal ta kꞌu chwe in kinoq che patanil re, man ne taqal ta chwe kinkir ri ximbꞌal uxajabꞌ.”
25 Terminando a sua carreira, dizia: Eu não sou aquele que vós pensais, mas após mim virá aquele de quem não sou digno de desatar o calçado.
26 Qachalal ralkꞌwaꞌl ri Abraham xuqujeꞌ winaq ri man ix aꞌj Israel taj ix ri kixiꞌj iwibꞌ cho ri Dios, we tzij rech kolotajem chaqe uj xyaꞌtaj wi.
26 Irmãos, filhos de Abraão, e os que entre vós temem a Deus: a nós é que foi dirigida a mensagem de salvação.
27 Ri winaq aꞌj Jerusalén, xuqujeꞌ ri kꞌamal taq kibꞌe man xkichꞌobꞌ taj chi ri Jesús xtzijox loq kumal ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios. Rumal riꞌ xkiqꞌat tzij puꞌwiꞌ je xkibꞌano jetaq ri kitzijom loq ri qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, ri kasikꞌix pa ronojel taq qꞌij rech uxlanem.
27 Com efeito, os habitantes de Jerusalém e os seus magistrados não conheceram Jesus, e, sentenciando-o, cumpriram os oráculos dos profetas, que cada sábado são lidos.
28 Man kꞌo ta kꞌu rumal kakamisaxik, pune jeriꞌ xkita wi che ri Pilato chi kakamisaxik.
28 Embora não achassem nele culpa alguma de morte, pediram a Pilatos que lhe tirasse a vida.
29 Are xbꞌantaj kumal ronojel ri tzꞌibꞌatal chrij ri Jesús, xkiqasaj cho ri cheꞌ kꞌa te riꞌ xeꞌkimuqu kanoq.
29 Depois de realizarem todas as coisas que dele estavam escritas, tirando-o do madeiro, puseram-no num sepulcro.
30 Ri Dios kꞌut xukꞌastajisaj uwach chkixoꞌl ri kaminaqibꞌ.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos.
31 Ri Jesús xukꞌut ribꞌ sibꞌalaj kꞌi mul chikiwach ri winaq ri xebꞌin rukꞌ kelik loq pa Galilea xebꞌe pa ri tinimit Jerusalén. Kamik riꞌ, are waꞌ we winaq riꞌ ketzijon ri ukamikal xuqujeꞌ ri kꞌastajibꞌal uwach ri Jesús chike ri tinimit Israel.
31 Durante muitos dias apareceu àqueles que com ele subiram da Galiléia a Jerusalém, os quais até agora são testemunhas dele junto ao povo.
32 Kamik riꞌ, uj kꞌo waral chutzijoxik ri utz laj tzij ri bꞌiꞌtal loq chike ri e qamam ojer.
32 Nós vos anunciamos: a promessa feita a nossos pais,
33 Ri Dios xubꞌano ri ubꞌim loq chaqe are xukꞌastajisaj uwach ri Jesús. Are waꞌ ri kubꞌij ri ukabꞌ Salmo che ri Jesús. At at nukꞌojol, kamik riꞌ xinux aTat.
33 Deus a tem cumprido diante de nós, seus filhos, suscitando Jesus, como também está escrito no Salmo segundo: Tu és meu Filho, eu hoje te gerei {Sl 2,7}.
34 Ri Dios xubꞌij loq chi kuwaꞌjilisaj na ri Jesús chikixoꞌl ri kaminaqibꞌ, man xuya ta kanoq pa ri jul rech kaqꞌayik, xubꞌij xuqujeꞌ: Kinya na ri Tyoxalaj tewechibꞌal ri nuchiꞌm loq che ri David.
34 Que Deus o ressuscitou dentre os mortos, para nunca mais tornar à corrupção, ele o declarou desta maneira: Eu vos darei as coisas sagradas prometidas a Davi {Is 55,3}.
35 Kꞌo chi jun Salmo ri kꞌyaqal kubꞌan chubꞌixik: Man kaya ta la bꞌe chi ri Tyox patanil e la kaqꞌay pa ri jul.
35 E diz também noutra passagem: Não permitirás que teu Santo experimente a corrupção {Sl 15,10}.
36 We Salmo riꞌ man are ta kutzijoj rij ri David. Ri David are xepatanitaj ri e rach kꞌiyik, xkam bꞌik, xmuq kukꞌ ri ratiꞌt umam, xqꞌay ri areꞌ.
36 Ora, Davi, depois de ter servido em vida aos desígnios de Deus, morreu. Foi reunido a seus pais e experimentou a corrupção.
37 Man are ta kutzijoj rij ri David xane jun winaq chik ri xkꞌastajisax rumal ri Dios ri man xqꞌay ta ri ubꞌaqil.
37 Mas aquele a quem Deus ressuscitou não experimentou a corrupção.
38 Qachalal, chitampeꞌ, uj kꞌo waral che uqꞌalajisaxik chi kꞌo kuybꞌal imak rumal ri Jesús.
38 Sabei, pois, irmãos, que por ele se vos anuncia a remissão dos pecados.
39 Xapachin ri kakojon che ri Jesús kabꞌantaj sukꞌ che cho ri Dios, are waꞌ ri man xkwin ta ri utaqanik ri Moisés xubꞌano.
39 Todo aquele que crê é justificado por ele de tudo aquilo que não pôde ser pela Lei de Moisés.
40 Qas chixchomanoq rech man kakꞌulmataj ta iwukꞌ ri xkibꞌij loq ri e qꞌalajisal taq rech ri utzij ri Dios, are xkibꞌij:
40 Cuidai, pois, que não venha sobre vós o que foi dito pelos profetas:
41 Chiwilampeꞌ ix ri ix ajyoqꞌolobꞌ, chixmayijanoq xuqujeꞌ sach iwach, rumal cher tajin kinbꞌan jun jastaq ri pune kꞌo katzijon chiꞌwe man kikoj ta wi riꞌ.
41 Vede, ó desprezadores, pasmai e morrei de espanto. Pois eu vou realizar uma obra em vossos dias, obra a que não creríeis, se alguém vo-la contasse {Hab 1,5}.
42 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé are xeꞌl loq pa ri Sinagoga xebꞌochiꞌx kumal ri winaq rech kakitzalij utzijoxik ri jastaq pa jun qꞌij chik rech uxlanem.
42 Ao saírem, rogavam que lhes repetissem essas palavras no sábado seguinte.
43 E kꞌi winaq aꞌj Israel xuqujeꞌ winaq ri xkibꞌan aꞌj Israel chibꞌil kibꞌ xeꞌkitereneꞌj ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé. Konojel we winaq riꞌ xeꞌkitaqchiꞌj ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé rech kajeqiꞌ kikꞌuꞌx pa ri utoqꞌobꞌ ri Dios.
43 Depois que a assembléia terminou, muitos judeus e prosélitos devotos seguiram Paulo e Barnabé, os quais com muitas palavras os exortavam a perseverar na graça de Deus.
44 Che ri jun qꞌij chik rech uxlanem, konojel ri winaq rech ri tinimit xkimulij kibꞌ chutayik ri utzij ri Dios.
44 No sábado seguinte, afluiu quase toda a cidade para ouvir a palavra de Deus.
45 Ri winaq aꞌj Israel are xkil ri kikꞌyal ri winaq, itzel xkinaꞌo xkichapleꞌj ubꞌixik bꞌanoj taq tzij chirij ri Pablo, xkichapleꞌj ukꞌululaꞌxik ronojel ri kubꞌij.
45 Os judeus, vendo a multidão, encheram-se de inveja e puseram-se a protestar com injúrias contra o que Paulo falava.
46 Ri Pablo xuqujeꞌ ri Bernabé xkibꞌij rukꞌ chuqꞌabꞌ: Sibꞌalaj rajawaxik nabꞌe kaqatzijoj ri utzij ri Dios chiꞌwe ix, ri ix aj Israel, rumal kꞌu cher xiwetzelaj uwach kinaꞌo chi man kataqiꞌ ta chiꞌwe ri jun alik kꞌaslemal, rumal riꞌ kaqatzijoj chi we tzij riꞌ chike ri winaq ri man aꞌj Israel taj.
46 Então Paulo e Barnabé disseram-lhes resolutamente: Era a vós que em primeiro lugar se devia anunciar a palavra de Deus. Mas, porque a rejeitais e vos julgais indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os pagãos.
47 Ri Ajawxel xuya we taqanik riꞌ chaqe are xubꞌij: At nuyaꞌom chikitunaxik ri winaq ri man aꞌj Israel taj, rech katzijoj ri koltajem pa taq ri naja taq tinimit rech ri uwachulew.
47 Porque o Senhor assim no-lo mandou: Eu te estabeleci para seres luz das nações, e levares a salvação até os confins da terra {Is 49,6}.
48 Ri winaq ri man aꞌj Israel taj are xkita ri xbꞌixik, xetyoxin che ri Ajawxel rumal ri utzij, konojel ri e chaꞌtal chukꞌamawaꞌxik ri jun alik kꞌaslemal, xekojonik.
48 Estas palavras encheram de alegria os pagãos que glorificavam a palavra do Senhor. Todos os que estavam predispostos para a vida eterna fizeram ato de fé.
49 Ri utzij ri Dios xjabꞌun pa ri tinimit riꞌ.
49 Divulgava-se, assim, a palavra do Senhor por toda a região.
50 Are kꞌu ri kꞌamal taq kibꞌe ri winaq aꞌj Israel xeꞌkitaqchiꞌj ixoqibꞌ ri muꞌl kikꞌuꞌx pa ri kinaqꞌatajibꞌal xuqujeꞌ e kꞌamal taq bꞌe rech ri tinimit rech xkimulij kibꞌ chikij ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé rech jeriꞌ xeꞌkesaj bꞌik pa ri tinimit.
50 Mas os judeus instigaram certas mulheres religiosas da aristocracia e os principais da cidade, que excitaram uma perseguição contra Paulo e Barnabé e os expulsaram do seu território.
51 Ri Pablo rachiꞌl ri Bernabé xeꞌl loq pa ri tinimit, xkitota kan ri ulew che ri kaqan kꞌutbꞌal rech chi maj kimak chike ri winaq we kape kꞌaxkꞌolal pa kiwiꞌ. Kꞌa te riꞌ xebꞌe pa ri tinimit Iconio.
51 Estes sacudiram contra eles o pó dos seus pés, e foram a Icônio.
52 Ri tijoxelabꞌ xenoj che kiꞌkotemal xuqujeꞌ che ri Uxlabꞌixel.
52 Os discípulos, por sua vez, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.