Mateus 6

K'iche' Cantel NT, new spelling (QUC_NEW) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ru patänixik ri Dios ri kib'ano, mib'an wa' chkiwäch ri winaq xaq rech käkilo, käkiya k'u i q'ij. We je' kib'an wa', ri qa Tat ri k'o chila' chikaj man k'o tä tojb'al iwe kuya na.
1 “Tenham cuidado! Não pratiquem suas boas ações em público, para serem admirados por outros, pois não receberão a recompensa de seu Pai, que está no céu.
2 Rumal ri' aretaq keito' ri k'o ki rajwaxik, mitzijoj chke konojel ri winaq, je' jas ri käka'n ri winaq ri xaq kieb' ki wäch käkitzijoj chke konojel ri winaq pa taq ri rachoch Dios, pa taq ri b'e. Je' käka'n wa' xaq xuwi rech utz kech'aw ri winaq chkij. Qas tzij k'ut kinb'ij chiwe chi ri käb'ix chkij xuwi wa' ri tojb'al ke käkiriq na.
2 Quando ajudarem alguém necessitado, não façam como os hipócritas que tocam trombetas nas sinagogas e nas ruas para serem elogiados pelos outros. Eu lhes digo a verdade: eles não receberão outra recompensa além dessa.
3 Xane ri ix aretaq k'o jas u wäch jun tob'anik ri kiya chke ri k'o ki rajwaxik, k'o jun metamanik. Mitzijoj ne wa' che ri utzalaj iwachi'l.
3 Mas, quando ajudarem alguém necessitado, não deixem que a mão esquerda saiba o que a direita está fazendo.
4 Chib'ana b'a' ri utzil xaq chelaq'al. Ri qa Tat k'ut ri kilow ronojel ri kib'an chelaq'al, are käyo'w na ri tojb'al iwe, —xcha ri Jesús.
4 Deem sua ajuda em segredo, e seu Pai, que observa em segredo, os recompensará.”
5 Ri ix aretaq kib'an orar mib'an iwe jas ri käka'n ri winaq ri xaq kieb' ki wäch, ri käqaj chkiwäch xaq e tak'atoj käka'n orar pa taq ri rachoch Dios, pa taq ri u cruz taq b'e. Xaq are käkaj chi ke'ilitaj kumal ri winaq. Qas tzij kinb'ij chiwe chi xuwi wa' ri tojb'al ke käkiriq na.
5 “Quando vocês orarem, não sejam como os hipócritas, que gostam de orar em público nas sinagogas e nas esquinas, onde todos possam vê-los. Eu lhes digo a verdade: eles não receberão outra recompensa além dessa.
6 Xane ri ix aretaq kib'an orar, chixok pa ja, chitz'apij ri uchija. Chib'ana orar chuwäch ri qa Tat ri k'o iwuk' pa i tukiel wi. Ri qa Tat k'ut ri kilowik chi tajin kib'an orar chelaq'al, are käyo'w na ri tojb'al iwe.
6 Mas, quando orarem, cada um vá para seu quarto, feche a porta e ore a seu Pai, em segredo. Então seu Pai, que observa em segredo, os recompensará.
7 Aretaq kib'an orar, mib'ij k'ia tzij ri man k'o tä ki patän, jas ri käka'n ri winaq ri man qas ketam tä u wäch ri Dios. Ri e are' käkichomaj chi ri Dios keutatab'ej xa rumal chi k'ia ri käkib'ij pa taq ri oración ri käka'no.
7 “Ao orar, não repitam frases vazias sem parar, como fazem os gentios. Eles acham que, se repetirem as palavras várias vezes, suas orações serão respondidas.
8 Mib'an b'a' iwe jas ri käka'n ri e are'. Rumal chi ri qa Tat retam chik jas ri rajwaxik chiwe k'ä mäja' kita' wa' che.
8 Não sejam como eles, pois seu Pai sabe exatamente do que vocês precisam antes mesmo de pedirem.
9 Rumal ri' aretaq kib'an orar, je wa' chib'ij:
9 “Portanto, orem da seguinte forma: Pai nosso que estás no céu, santificado seja o teu nome.
10 — ausente —
10 Venha o teu reino. Seja feita a tua vontade, assim na terra como no céu.
11 — ausente —
11 Dá-nos hoje o pão para este dia,
12 — ausente —
12 e perdoa nossas dívidas, assim como perdoamos os nossos devedores.
13 (Je wa' kib'ij aretaq kib'an orar, —xcha ri Jesús chke.)
13 E não nos deixes cair em tentação, mas livra-nos do mal. Pois teu é o reino, o poder e a glória para sempre. Amém.
14 We ri ix kisach ki mak nik'iaj winaq chik ri ka'nom k'äx chiwe, ri qa Tat ri k'o chila' chikaj xuquje' kusach na ri i mak ix.
14 “Seu Pai celestial os perdoará se perdoarem aqueles que pecam contra vocês.
15 Are k'u we man kisach ki mak nik'iaj winaq chik, ri qa Tat man kusach tä na ri i mak ix, —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
15 Mas, se vocês se recusarem a perdoar os outros, seu Pai não perdoará seus pecados.”
16 Aretaq ri ix kib'an ayuno mib'an iwe jas ri käka'n ri achijab' ri xaq kieb' ki wäch. Ri e are' käka'n che kib' chi keb'isonik. Je' käka'n wa' xaq rech käkil ri winaq chi tajin käka'n ayuno. Qas tzij kinb'ij chiwe chi xuwi wa' ri tojb'al ke käkiriq na.
16 “Quando jejuarem, não façam como os hipócritas, que se esforçam para parecer tristes e desarrumados a fim de que as pessoas percebam que estão jejuando. Eu lhes digo a verdade: eles não receberão outra recompensa além dessa.
17 Ri ix k'ut aretaq kib'an ayuno, chich'aja ri i palaj, utz kib'an chuxayik ri i wi'.
17 Mas, quando jejuarem, penteiem o cabelo e lavem o rosto.
18 Je wa' kib'ano rech ri winaq man käkich'ob' taj chi tajin kib'an ayuno, xane xaq xuwi ri qa Tat ri k'o iwuk' pa i tukiel wi kilowik. Are k'ut käyo'w na ri tojb'al iwe.
18 Desse modo, ninguém notará que estão jejuando, exceto seu Pai, que sabe o que vocês fazem em segredo. E seu Pai, que observa em segredo, os recompensará.”
19 Mimulij i q'inomal waral cho ruwächulew, rumal chi waral xa kechikopir ri jastaq, xa keq'elob'ik, xa kelaq'axik.
19 “Não ajuntem tesouros aqui na terra, onde as traças e a ferrugem os destroem, e onde ladrões arrombam casas e os furtam.
20 Xane are chimulij i q'inomal chila' chikaj, jawije' ri man kechikopir tä wi, man keq'elob' taj, man kelaq'ax tä k'ut.
20 Ajuntem seus tesouros no céu, onde traças e ferrugem não destroem, e onde ladrões não arrombam nem furtam.
21 Ri k'o wi ri i q'inomal, chila' ri' b'enaq wi ri iwanima', —xcha ri Jesús.
21 Onde seu tesouro estiver, ali também estará seu coração.
22 Ri a waq'äch are je' jas jun candela ri kuya saqil chawe. We utz ri a waq'äch, q'alaj ri' ri a b'e chawäch.
22 “Seus olhos são como uma lâmpada que ilumina todo o corpo. Quando os olhos são bons, todo o corpo se enche de luz.
23 We k'u man utz ra waq'äch, man q'alaj tä ri' ra b'e, at k'o ri' pa q'equm. We ri saqil ri k'o pa ri awanima' kub'an q'equm, ¡sib'alaj nim na ri q'equm ri'! —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
23 Mas, quando os olhos são maus, o corpo se enche de escuridão. E, se a luz que há em vocês é, na verdade, escuridão, como é profunda essa escuridão!
24 Man k'o tä jun winaq käkowinik keupatänij kieb' patrón. Käretzelaj k'u na u wäch ri jun, loq' käril na ri jun chik. Kub'an ri jikomal ruk' ri jun, man nim tä k'u käril wi ri jun chik. Jun winaq man kuya' taj kupatänij ri Dios we b'enaq u k'ux ruk' ri q'inomal, —xcha ri Jesús chke.
24 “Ninguém pode servir a dois senhores, pois odiará um e amará o outro; será dedicado a um e desprezará o outro. Vocês não podem servir a Deus e ao dinheiro.”
25 Rumal ri' kinb'ij chiwe: Mixok il che jas ri kib'an chuch'akik ri i wa o ri kitijo. Mixok il che ri iwatz'iaq ri kikojo. Are k'u nim na u b'anik ri k'aslemal chuwäch ri kitijo, are k'u nim na u b'anik ri i cuerpo chuwäch ri atz'iaq ri kikojo.
25 “Por isso eu lhes digo que não se preocupem com a vida diária, se terão o suficiente para comer, beber ou vestir. A vida não é mais que comida, e o corpo não é mais que roupa?
26 Chiwilampe ri chikop ri kerapap chikaj. Man käka'n tä tiko'n, man käkiyak tä k'u u wäch ri tiko'n chuk'olik wa' pa taq k'uja. Pune je ri', ri qa Tat ri k'o chila' chikaj ketzuquwik. Nim k'u na i q'ij ix chkiwäch ri chikop ajuwokaj.
26 Observem os pássaros. Eles não plantam nem colhem, nem guardam alimento em celeiros, pois seu Pai celestial os alimenta. Acaso vocês não são muito mais valiosos que os pássaros?
27 ¿A k'o lo jun chiwe ri käkowinik käk'asi chi na kieb' oxib' junab' xa rumal chi sib'alaj kok il che? ¡Man k'o taj! —xcha ri Jesús chke.
27 Qual de vocês, por mais preocupado que esteja, pode acrescentar ao menos uma hora à sua vida?
28 ¿Jas k'u che sib'alaj kixok il che ri iwatz'iaq? Chiwilampe ri kotz'ij pa taq ri juyub' jas käka'no kek'iyik. Man keb'atz'in taj, xuquje' man kekiemen taj.
28 “E por que se preocupar com a roupa? Observem como crescem os lírios do campo. Não trabalham nem fazem roupas
29 Kinb'ij k'u chiwe chi pune ta ne je ri', ri nim taqanel Salomón, ruk' ronojel ru q'inomal, man xkowin tä xukoj jun ratz'iaq je' jas jun chke we kotz'ij ri', —xcha chke.
29 e, no entanto, nem Salomão em toda a sua glória se vestiu como eles.
30 We ri Dios je wa' u b'anom che ri katz'iaq ri q'ayes ri e k'o kämik pa juyub', chuweq k'ut xa keyi' na pa ri q'aq', ¡e ta k'u lo ri ix! ¿A mat kixrilij na ri Dios che ri iwatz'iaq? Ri ix xa jub'iq' kixkojonik, —xcha chke.
30 E, se Deus veste com tamanha beleza as flores silvestres que hoje estão aqui e amanhã são lançadas ao fogo, não será muito mais generoso com vocês, gente de pequena fé?
31 Rumal ri', mixok b'a' il, mib'ij: “¿Jawije' käpe wi ri qa wa? o ¿jawije' käpe wi ri käqatijo? o ¿jawije' käpe wi ri qatz'iaq?” —mixcha', —xcha chke.
31 “Portanto, não se preocupem, dizendo: ‘O que vamos comer? O que vamos beber? O que vamos vestir?’.
32 Konojel k'u we jastaq ri' are ri käkitzukuj ri winaq. Are k'u ri ix k'o ri i Tat chila' chikaj ri retam chi keajwataj wa' chiwe.
32 Essas coisas ocupam o pensamento dos pagãos, mas seu Pai celestial já sabe do que vocês precisam.
33 Rumal ri' are nab'e chitzukuj chi ri Dios kätaqan pa ri i k'aslemal, xuquje' chib'ana ri jikomal chuwäch ri Are', käya'taj k'u na ronojel ri kajwataj chiwe.
33 Busquem, em primeiro lugar, o reino de Deus e a sua justiça, e todas essas coisas lhes serão dadas.
34 Mixok b'a' il che ri chuweq. Ri chuweq k'o na ri k'äx käriqtajik jas ri kämik. Ruk' wa' ri i kosik re ri q'ij kämik, —xcha ri Jesús chke ru tijoxelab'.
34 “Portanto, não se preocupem com o amanhã, pois o amanhã trará suas próprias inquietações. Bastam para hoje os problemas deste dia.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.